ARHiNET - Ujedinjena bansko-varaždinsko-karlovačka generalkomanda

Povijest:	Vojna krajina vojni je obrambeni sustav protiv prodora Osmanlija koji se protezao od mora do Dunava. Počinje je ustrojavati hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin osnivanjem Jajačke i Srebreničke banovine 1463. i Senjske kapetanije 1469. Oko 1480. čitav ovaj sustav naziva se Granica ili Krajina (confinia). Godine 1527. osnovana je Bihaćka kapetanija. Sredinom 16. stoljeća počinju se razlikovati dvije krajine: Slavonska krajina između Drave i Kupe s Koprivničkom, Križevačkom i Ivanićkom kapetanijom i Hrvatska krajina između Kupe i mora s Ogulinskom, Hrastovičkom, Senjskom i Bihaćkom kapetanijom. Od 1630. godine potvrđivanjem Statuta Valachorum počinje pretvaranje Vojne krajine u poseban teritorij izvan nadležnosti Sabora i bana. U vrijeme vladavine Marije Terezije sredinom 18. stoljeća, a u skladu s novom državnom politikom, provodi se reorganizacija Vojne krajine (ustrojavaju se pješačke graničarske pukovnije - njih 11 na ozemlju Hrvatske i Slavonije). Godine 1848. u osobi bana Josipa Jelačića ujedinjena je Slavonska s Ujedinjenom bansko-varaždinsko-karlovačkom generalkomandom, da bi 1850. uspostavljanjem Hrvatsko-slavonskog zemaljskog zapovjedništva (Croatisch-Slawonisches-Landes-Militär-Commando) u Zagrebu prestalo djelovanje Ujedinjene generalkomande. U razdoblju od 16. stoljeća do 1823. Vojna je krajina podijeljena na nekoliko generalata/generalkomandi. Oslobođenjem Like i Krbave i njihovim pripajanjem Karlovačkom generalatu 1712. godine (16. st. - 1786.), ovaj generalat postaje najveći na području Vojne krajine. Nakon reorganizacije sredinom 18. stoljeća generalat je teritorijalno podijeljen na četiri graničarske pješačke pukovnije: Lička br. 1 (Gospić), Otočka br. 2, Ogulinska br. 3, Slunjska br. 4. Od 1786. godine u Karlovcu se nalazi sjedište Ujedinjene varaždinsko-karlovačke generalkomande, zapovjedništvo jedne od četiri graničarske brigade, kao i zapovjedništvo vojne pogranične službe (Cordonscommando). Područje Koprivničke, Križevačke i Ivanićke kapetanije 1630. godine organizirano je u poseban teritorij pod zapovjedništvom generala sa sjedištem u Varaždinu. U Varaždinskom generalatu (16. st. - 1783.) osnovane su 1746. godine dvije graničarske pješačke pukovnije: Varaždinsko-križevačka br. 5 i Varaždinsko-đurđevačka br. 6 sa zapovjedništvom u Bjelovaru. Oslobađanjem velikog teritorija u Slavoniji u ratu, 1683.-1699. opada važnost Varaždinskog generalata u vojno-obrambenom pogledu, stoga je 1783. godine ujedinjen s Banskim generalatom, a 1786. godine s Karlovačkim, s kojim ujedinjen djeluje sve do 1848/1850. kada se ukidaju svi generalati i osniva se jedinstveno Hrvatsko-slavonsko zemaljsko zapovjedništvo u Zagrebu. Područje između Karlovca i Ivanića, tzv. Petrinjska ili Pokupska krajina, nalazilo se pod jurisdikcijom bana i Sabora. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine na oslobođenom području između Kupe i Une ustrojene su Kostajnička, Glinska, Zrinska i Jasenovačka kapetanija. Godine 1704. Dvorsko ratno vijeće u Beču i službeno je priznalo bana kao vrhovnog vojnog zapovjednika na ovom području, te se od tog vremena ovaj dio Krajine naziva Banska krajina (Banski generalat). Regulacijom Vojne krajine sredinom 18. stoljeća Banska je krajina podijeljena na dvije graničarske pješačke pukovnije: Prva banska br. 10 (Glina) i Druga banska br. 11 (Petrinja). Banska generalkomanda bila je od 1783. do 1786. godine ujedinjena s Varaždinskom generalkomandom, a 1786-1790. i s Varaždinskom i Karlovačkom generalkomandom (Ujedinjena bansko-varaždinsko-karlovačka generalkomanda). Od 1823. godine navedene generalkomande čine Ujedinjenu bansko-varaždinsko-karlovačku generalkomandu sa sjedištem u Zagrebu.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Najviša vojna, upravna i sudbena vlast za sveukupno stanovništvo Vojne krajine s izuzetkom područja Slavonske generalkomande.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Zapovjedništva generalkomandi Vojne krajine 1766. godine podijeljena su na tri odjela: Politički odjel (Politisches Departement) - prosvjeta, poljodjelstvo, obrt, trgovina i policija; Gospodarski odjel (Oekonomisches Departement) novčani i računski poslovi, popisivanje stanovništva, građevinarstvo, šumarstvo, korištenje rabote; Pravosudni odjel (Justiz Departement) - pravni poslovi. Godine 1808. godine osnivaju se i Vojni odjel (Militar Departement) za vojne poslove i Opskrbni odjel (Verpflegs Departement) za opskrbu posadnih, linijskih postrojbi, odnosno opskrbu graničara u službi, te Ratna blagajna (Kriegs Kasse). Generalkomande su imale i Delegirani vojni sud (Judicum delegatum militare)-ustrojen 1775., a od 1807. godine i Vojni apelacijski/prizivni sud (Militar Appelations Gericht). Od 1578. do 1750.godine Vojna je krajina pod zapovjedništvom Ratnog vijeća u Grazu (Grazer Hofkriegsrat). Od 1705. Ratno vijeće u Grazu podređeno je Dvorskom ratnom vijeću u Beču, a od 1750., pretvaranjem Gradačkog ratnog vijeća u Generalkomandu unutarnjoaustrijskih zemalja, Dvorsko ratno vijeće u Beču postaje neposredno nadređeno generalkomandama Vojne krajine. Pod zapovjedništvom Ujedinjene generalkomande bile su brigade, graničarske pukovnije, zapovjedništva tvrđava i vojni komuniteti.