Facebook
Naziv: Hrvatski državni arhiv
Tip imatelja: Arhiv s pravom nadzora
Oznaka: HDA
Nadležni arhiv: Hrvatski državni arhiv
Historijat: Hrvatski državni arhiv
Status: Javni
OIB/MB: 3205380
Sjedište: Hrvatska Zagreb Marulićev trg 21
Telefon: 01/4801-999
Fax: 01/4829-000
E-mail: hda@arhiv.hr
Web: http://www.arhiv.hr
Godina osnutka: 1643
Vrsta ustanove: državni arhiv
Pravni oblik: javna ustanova
Politika akvizicija: Hrvatski državni arhiv preuzima po službenoj dužnosti gradivo središnjih državnih tijela, ustanova, javnih poduzeća i drugih javnih službi čija se djelatnost proteže na čitavom ili većem dijelu države ili je od značaja za Republiku Hrvatsku u cjelini. U okviru arhiva djeluje Hrvatski filmski arhiv (Kinoteka) koji preuzima za nacionalno filmsko gradivo i kopije stranih filmova koji se prikazuju u Hrvatskoj. Arhiv posjeduje i brojne osobne i obiteljske fondove te fondove raznih privatnih organizacija (udruge, poduzeća i dr) koji su većim dijelom prikupljeni otkupom ili poklonom.
Gradivo: Hrvatski državni arhiv čuva više od 23.000 dužnih metara arhivskog gradiva od 10. stoljeća do današnjih dana, raspoređenog u više od 1.850 arhivskih fondova i zbirki koje je najvećim dijelom nastalo djelovanjem središnjih tijela državne uprave, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova. Posebno je značajno gradivo nastalo djelatnošću hrvatskog iseljeništva te istaknutih pojedinaca i obitelji iz hrvatskog kulturnog kruga.
Radno vrijeme: Velika čitaonica HDA na Marulićevom trgu 21 otvorena je svakim radnim danom od 8:15 do 15:45 sati, četvrtkom radi do 17:45, a petkom do 13:45. Čitaonica Hrvatskog filmskog arhiva u Savskoj 131 otvorena je svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Čitaonica Odjela Zagrebačke nadbiskupije na Kaptolu 27 otvorena je svakim radnim danom od 8 do 14 sati.
Uvijeti korištenja: Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) i Pravilniku o radu čitaonice HDA.
Opis zgrade(a): Gradnja Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskog započela je 21. veljače 1911., a zgrada je na korištenje predana 29. studenoga 1913. Rudolf Lubynski (1873-1935) bio je učenik poznatog arhitekta J. Durma na Visokoj tehničkoj školi u Karlsruheu, a s njim je surađivao i na izgradnji Sveučilišne knjižnice u Heidelbergu. Djelovao je u Offenbergu, Kőlnu i Freiburgu, a bio je i jedan od najproduktivnijih zagrebačkih arhitekata. Ova danas najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske, poglavito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća, zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju (duga 80 a široka 46 m , od armiranoga betona i željezne konstrukcije), dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada (zagrebačka zelena potkova ). Visoka polukupola nad glavnom velikom čitaonicom u središnjem dijelu palače, sa četiri stupa na kojima se nalaze po četiri sove koje nose globuse, savršen su izričaj identiteta knjižnice. Pročelja sa alegorijama četiri sveučilišne znanosti (filozofije, medicine, prava i teologije) Roberta Frangeša i zabat južnoga pročelja s alegorijom knjižarstva Rudolfa Valdeca skladno se uklapaju u cjelovitu i jednostavnu, a istodobno monumentalnu viziju graditeljstva. Na uređenju unutrašnjosti reprezentativnog prostora velike čitaonice sudjelovali su ponajbolji hrvatski slikari i kipari koji su stasali i odškolovali se u velikim europskim centrima – Parizu, Beču, Münchenu. Na južnome zidu velike čitaonice (iznad galerije na kojoj je od 1997. smješten dio najstarijega knjižnog fonda Knjižnice HDA osnovane 1855.) veliko je platno Razvitak hrvatske kulture Vlahe Bukovca (Prag 1913). Iznad glavnog izlaza iz dvorane te lijevo i desno od izlaza nalaze se platna Mirka Račkog Znanost u Starom vijeku, Znanost u Srednjem vijeku te Znanost u Novom vijeku . Veliku čitaonicu urešava i friz od trideset dva ukrasna odlivena reljefa Mile Vodsedalekove u drvenoj oplati s varijacijama motiva dječaka s knjigom te četiri lika filozofa. Uz 51 secesijski luster u nizu ispod galerije i 130 stolnih svjetiljki, prostorom dominiraju dva središnja raskošna secesijska lustera širine cca 3 m svaki, sa po 16 malih lustera. Dvorana je ostakljena s 25 velikih i 10 manjih prozorskih krila s vitrajima na sjeveru, zapadu i istoku te sa stropnim vitrajima. Vestibul i Atrij zgrade oplemenjuju šestokrilna svečana vrata ostakljena kristalnim brušenim staklom, 9 velikih i 14 manjih bogato ornamentiranih ukrasnih bakrenih žardinjera te umjetničke slike gradova istaknutih hrvatskih slikara: Menci Klement Crnčić, Senj (nad ulazom u Malu čitaonicu), Oton Iveković, Dubrovnik (nad ulazom u Veliku čitaonicu), Ferdo Kovačić, Đakovo (nad ulazom u dvoranu za Posudbu knjiga) i Gabrijel Jurkić, Jajce (nad ulazom u dvoranu za Kataloge).
Lokacija: Hrvatski državni arhiv nalazi se na Marulićevu trgu 21 u Zagrebu, 5 minuta od glavnog željezničkog kolodvora. Do nas možete doći pješice, osobnim automobilom i tramvajskim linijama ZET-a. S glavnog željezničkog kolodvora voze linije 2, 4 i 9 u smjeru zapada 2 tramvajske stanice. Pri izlasku iz tramvaja nalazit će te se u Vodnikovoj ulici i trebat će se vratiti stotinjak metara natrag u smjeru iz kojeg ste došli. Marulićev trg biti će Vam s lijeva.
Usluge istraživanja: Velika Čitaonica raspolaže sa 160 radnih mjesta od čega je 6 opremljeno čitačima mikrofilmova, a 3 i računalima koja omogućuju pristup bazi podataka s opisima arhivskoga gradiva. U Čitaonici se nalaze inventari fondova i zbirki HDA i svih drugih državnih arhiva u Hrvatskoj te manja priručna referentna zbirka knjižnog gradiva koja se sastoji od enciklopedija i priručnika, objavljenih pomagala i gradiva, arhivskih časopisa i sl. U Čitaonici se uz arhivsko naručuje i koristi i knjižnično gradivo, a fotografsko se gradivo koristi u posebnoj Čitaonici fototeke koja se nalazi uz Korisničku službu (soba 3). Sva su mjesta u čitaonici opremljena priključcima za rad računala tako da korisnici mogu koristiti svoja računala. Audiovizualno gradivo naručuje se i koristi u Čitaonici Hrvatskog filmskog arhiva u Savskoj 131, a gradivo Zagrebačke nadbiskupije u Čitaonici Kaptolskog i nadbiskupskog arhiva na adresi Kaptol 27. Osoblje u čitaonicama pruža stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala i naručivanju gradiva. Za savjetovanje u svezi s temom istraživanja i obavijestima o istraživačkim uslugama HDA korisnici se mogu obratiti osoblju u Korisničkoj službi koja se nalazi u prostoriji do ulaza u Veliku čitaonicu. (soba 5). Istraživanje gradiva za potrebe stranaka naplaćuje se prema Cjeniku HDA.
Ostale usluge: • Za korisnike nije dopušteno izrađivati preslike obavijesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova ili zbirki kao ni njihovih većih dijelova. • Za gradivo s ograničenim pravom korištenja potrebno je uputiti pismeni zahtjev ravnatelju HDA. • Snimci se u načelu rade iz zaštitnih mikrosnimaka. • Snimci iz dopunskih mikrofilmova dobivenih iz drugih arhiva mogu se izrađivati samo ako za to postoji odobrenje tih arhiva. • Za izradu preslika potrebno je popuniti posebnu zahtjevnicu. • U zahtjevnici za arhivsko gradivo do kraja 18. st., kao i za određene vrste arhivskoga gradiva (knjige, grafike, planovi, zemljovidi, fotografije i sl.) za koje nije dopuštena izrada fotokopija navodi se vrsta preslika. • U zahtjevnici, ili na posebnom prilogu potrebno je naznačiti listove, odnosno stranice, te posebnim listićima obilježiti arhivsko gradivo za snimanje. • Pojedinome korisniku dopušteno je na fotokopirnom aparatu izraditi 100 kopija tijekom jednog mjeseca. • Naknade za izradu preslika i vrste preslika utvrđene su Cjenikom usluga HDA koji godišnje odobrava Ministarstvo kulture. • HDA pridržava pravo odbiti izradu preslika iz zaštitnih ili drugih razloga. Naknade • Za izdavanje ovjerovljenoga prijepisa ili preslika naplaćuje se naknada prema Cjeniku usluga HDA. • Za korištenje arhivskoga gradiva u svrhu promidžbe, stjecanja dobiti kao i za umnažanje ili objavljivanje reprodukcija ili izvornoga arhivskog gradiva, potrebno je zatražiti posebno odobrenje arhiva. • Arhiv sudjeluje u dobiti ostvarenoj objavljivanjem reprodukcija ili gradiva, a prema posebnom ugovoru koji se sklapa sa korisnikom.
Javni sadržaji: Na prvom katu zgrade na Marulićevom trgu 21 nalazi se stalna izložba o HDA, a u atriju u prizemlju tijekom većeg dijela godine postavljene su tematske izložbe arhivskog gradiva ili izložbe koje su priredile druge ustanove. Izložbe se mogu besplatno razgledati u radno vrijeme Arhiva. Od ponedjeljka do petka (i svake druge subote u mjesecu uz prethodnu najavu na broj telefona 01/4801 981) u 10, 13 i 14 sati organiziraju se stručno vođeni posjeti po Arhivu na hrvatskom i stranim jezicima. Cijena ulaznice je 20 kuna, uz 50% popusta za đake, studente i umirovljenike, a njome je obuhvaćen razgled zgrade i upoznavanje sa gradivom i poviješću HDA. U hodnicima lijevo i desno od atrija u vitrinama su izložena izdanja HDA koja se mogu kupiti u Korisničkoj službi. Prema dogovoru se u čitaonicama Arhiva organiziraju povijesna, genealoška, heraldička i druga predavanja i radionice prema Cjeniku. U prizemlju na kraju hodnika lijevo od atrija nalazi se mala kafeterija otvorena u radno vrijeme Arhiva, a u hodniku desno od atrija nalazi se automat za kavu.
Identifikator: HR-HDA / IM 135
Pravila ili propisi: Međunarodni standard za opis imatelja arhivskog gradiva (ISDIAH), prvo izd. Pariz, 2008
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica