ARHiNET - Obitelj Oršić

Naziv:	Obitelj Oršić
Vrsta entiteta:	obitelj
Razdoblje:	1420 -
Normativni nazivi:	Oršić, obitelj (hrvatski)
Povijesni nazivi:	de Udrinich (1420 - 1448) (hrvatski) Orsych de Udrinich (1449 - 1470) (hrvatski) Orssych de Goricza (1470 - 1521) (hrvatski) Orsich de Szlavetich (16. stoljeće - 18. stoljeće) (hrvatski) Oršić de Slavetić (1521 - ) (hrvatski) Orssich od Szlavetich (19. stoljeće - ) (hrvatski) Oršić (19. stoljeće - ) (hrvatski) Orssich (19. stoljeće - 20. stoljeće) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj i dalje djeluje

Povijest:

Plemići Oršići spominju se prvi put 1420. u selu Udrniću (Driniću ) na Uncu. Između 1464-1472 preselili su se u plemićku općinu Goricu gdje su stekli manje posjede (Orehovac, Dol i Lipovac). Kralj Matija Korvin darovao je Oršićima 1487. posjed Slavetić, sjeveroistočno od Jastrebarskoga. Taj je posjed više od sto pedeset godina bio njihovo osnovno imanje pa su ga unijeli i u svoj plemićki predikat (Oršić de Slavetić). Matija Oršić je 1636. dozidao nove dijelove Slavetića. Franjo Oršić, sin Matije, školovao se u Bologni i služio kao časnik u Krajini, a 1675. dobio je titulu baruna. Godine 1682. bio je imenovan nasljednim velikim županom modruškim. Stekao je posjede u Hrvatskom zagorju (Bistru, Psarno, Jakovlje, Gornju Stubicu) pa otada Oršići žive u Zagorju.
Krsto Oršić (1718–1782) je najistaknutiji predstavnik obitelji u 18. stoljeću. On je 1741. prekinuo studij prava u Beču i posvetio se vojničkoj karijeri. Kao časnik sudjelovao je u više ratova i dosegao čin generala. Obavljao je različite službe i u civilnoj upravi (predsjednik Banskoga stola, veliki župan Zagrebačke županije itd.). Krsto je stekao severinsko vlastelinstvo i grofovsku titulu (1744.), te sagradio dvorce u Gornjoj Stubici i Bistri. Supruga Krste Oršića, Josipa grofica Zichy umrla je u Oroslavlju 1778.
Grof Franjo Oršić, kanonik i pisac, rodio se 1758., od oca Krste i majke Josipe, grofice Zichy. Završio je teologiju u Zavodu svetog Apolinara u Rimu. Vrativši se iz Rima, od 1783. djelovao je kao župnik u Krapini, a od 1793. bio je zagrebački kanonik. Umro je 1807. u Zagrebu.
Adam Oršić (1748–1820), brat Franje Oršića, bio je carsko-kraljevski komornik. U razdoblju od 1812-1814 napisao je memoare u kojima opisuje život svoje obitelji i prilike u Hrvatskoj od 1725. do 1814.
Juraj Oršić Slavetićki (1780–1847), grof, carsko-kraljevski komornik, major husarskog banderija, poslije streljački pukovnik, bio je pristaša ilirskog pokreta. Na njegovu majuru bila je podignuta zagrebačka Streljana - mjesto okupljanja iliraca do kupnje Narodnog doma 1847. Grof Juraj Oršić bio je osnivač Streljačkog društva. Njegova supruga zvala se Vilhelmina.
Svi daljnji Oršići potječu od Ivana Nepomuka, mlađeg brata Jurja Oršića.
Katarina rođena Kanotay (1802–1866), supruga Vilima Oršića, bila je vlasnica kuća u Mletačkoj 7 i Demetrovoj 8 u Zagrebu, te dvorca Zajezda. Valerija Oršić, kći grofa Vilima i Katarine Oršić, bila je supruga varaždinskog odvjetnika Nikole Fallera. Naslijedila je kuće u Mletačkoj 7, Demetrovoj 8 i Mesničkoj 7 u Zagrebu.

Sjedišta:

Drinić (1401-1470); Gorica (1470-); Orehovec (1470-); Dol (1470-); Lipovec (1470-); Slavetić (1487-); Zvečaj (1550-); Kostel (1575-); Božjakovina (1550-); Orle (1575-); Bistra (1659-); Gornja Stubica (1659-); Severin ; Zagreb (1763-); Varaždin (1850-); Jurketinec (1850-); Rogoz (1550-); Oršićgrad (1521-); Mekušje (1575-); Jakovlje (1659-); Psarno (1659-); Popovec ; Veliki Otok (1850-); Prag ; Zajezda (1850-1865); Slavetić ; Bistra ; Oroslavje ; Zagreb

Napomena o vezama:

Marko (-1519) je bio oženjen Potencijom Špirančić, a Ivan III. (-1563) Anom Konjskom. Sin Ivana III. i Ane, Krsto, oženio je Margaretu Tahi od Stattenberga. Matija II. (17. st.) je bio oženjen Suzanom Dorotić, a njihov sin Franjo Oršić (1653) Elizabetom Petričević od Miketinca. Unuk Antun oženio je Mariju Tereziju Wintershoffen (rastava oko 1700.). Sin Antuna i Marije Terezije, Bernard III. oženio je Anu Patačić. Njihov sin Krsto II. (1744) za ženu je uzeo Josipu Zichy, a unuk Ivan Nepomuk Eleonoru Keglević.
Natporučnik Rikard Oršić od Slavetića oženio se 1905. godine u Zagrebu Helenom Silwijom Johannom Claudius de Claudenburg.

Arhivsko gradivo:	1. fond/ HR-DAZG-826 Obitelj Oršić (stvaratelj) 2. fond/ HR-HDA-749 Obitelji Oršić i Claudius (stvaratelj)
Literatura:	Bojničić, Ivan. Der Adel von Kroatien und Slavonien, .str. str. 135, tabl. 98. Filipčić Maligec, V. Grofovi Oršić u Hrvatskom zagorju , Szabo, A. Grofovi Oršić-Slavetićki iz Gornje Bistre , Hrvatski leksikon, drugi svezak, .str. str. 210 ur. i uvod napisao Adam grof Oršić Slavetićki. Rod Oršića, Belošević, Stjepan. Županija varaždinska i slobodni kraljevski grad Varaždin ,
Napomena:	Kekez, Hrvoje: Karlovački leksikon. Oršić Slavetički, Ivan Franjo (Ferenc). Karlovac, 2008. Jembrih, Alojz: Putni troškovi kapetana Franje Oršića Slavetićkog. Hrvatsko zagorje. 10. Zagreb, 2004. (1/2) 227-240. Szabo, Agneza: Grofovi Oršić-Slavetićki iz Gornje Bistre. Zaprešićki godišnjak. 9. Zaprešić, 2000., 73-84. Filipčić Maligec, Vlatka: Grofovi Oršić u Hrvatskom zagorju. Kaj. 30. Zagreb, 1997. (3/4) 87-102. Filipčić Maligec, Vlatka: Grofovi Oršić u Hrvatskom zagorju : Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica, 1996. Gornja Stubica, 1996. Filipčić Maligec, Vlatka: Grof Juraj Oršić u preporodnom pokretu. Radovi / Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest. 29. Zagreb, 1996., 163-172. Hrvatski narodni preporod. Zagreb, 1985., 239, 265, 279, 300. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Zagreb, 1980. 438. Antoljak, Stjepan: Rod Oršića. Zagreb, 1943. Uzorinac, Mirko: Grof Oršić (crtež olovkom). Zagreb, 1920. Znameniti i zaslužni Hrvati 925 – 1925. Zagreb, 1925., 203. Wohlgemuth, Filip: Gedaechtnissrede Seiner Excellenz dem --- Grafen Christoph oršić von Slavetić --- als seine hochgebornen Soehne die, einem so wuerdigen Vater schuldige Pflicht des Gehorsams --- . Zagreb, 1858. Kukuljević Sakcinski, Ivan: Pleme grofovah Oršićah. Zagreb, 1846. Oršić, Ernestina: In causa invalidatoria nobilis Josephi Alexandri Galliuff ut A. contra haerulam comitissam Ernestinam Orsich de Szlavetich velut I. coram s. Officio dioecesano Zagrabiensi 31. Marti 1845 ad praetensi sponsalistici contractus rescissionem : ... ex parte incattae humillima informatio. Zagreb, 1845.

Identifikator:	HR-DAZG/S - 11566
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica