ARHiNET - Narodni odbor kotara Donji Miholjac

Povijest:	Na području Oblasnog NOO za Slavoniju, u prvoj polovici 1943. djelovala su tri Okružna NOO: Bilogorski ili Podravski, Psunjski i Diljski. Podravski Okružni NOO imao je tri kotara: Grubišno Polje i Podravska Slatina koji su bili potpuni i izabrani te Kotar Donji Miholjac koji je bio postavljen. Kotarski Donji Miholjac obuhvaćao je područja 32 sela od koji je 6 imalo seoski NOO. Koncem 1943. godine ustrojavaju se Okružni NOO Našice i Okružni NOO Osijek. Okružni NOO Našice obuhvaćao je područja NOK Donji Miholjac, NOK Našice i NOK Podravsku Slatinu. NOK Donji Miholjac obuhvaćao je područja sljedećih narodnih odbora općine: Čađavica, Donji MiIholjac, Marjanci, Podravska Moslavina, Podravski Podgajci, Šljivoševci i Viljevo. Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli u 1947. (NN 60/1947) Narodni odbor kotara Donji MIholjac obuhvaćao je sljedeća područja mjesnih narodnih odbora: Beničanci, Bočkinci, Čamagajevci, Čret VIljevski, Črnkovci, Donji Miholjac, Gložđe, Golinci, Kapelna, Krunosavlje, Kućanci, Lacići, Marjanci, Miholjački Poreč, Moslavački Krčenik, Podravska Moslavina, Podravski Podgajci, Radikovci, Rakitovica, Sv. Đurađ, Šljivoševci, Viljevo. Administrativno-teritorijalnom podjelom u 1949. godini (NN 29/1949) nema promjena na području kotara, dok administrativno-teritorijalnom podjelom u 1950. (NN 27/1950) smanjuje se broj mjesnih narodnih odbora na području nadležnosti kotara Donji Miholjac: Beničanci, Črnkovci, Donji Miholjac, Kapelna, Kućanci, Marjanci, Miholjački Poreč, Moslavački Krčenik, Podravska Moslavina, Podravski Podgajci, Rakitovica, Šljivoševci, Viljevo. Zakonom o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) Narodni odbor kotara Donji Miholjac obuhvaćao je područja 7 NO općina: Donji Miholjac, Marjanci, Miholjački Poreč, Podravska Moslavina, Podravski Podgajci, Šljivoševci i Viljevo. Ove općine pokrivale su područja ukinutih mjesnih narodnih odbora. Administrativno-teritorijalnom podjelom u 1955. godini (NN 36/1955) kotar Donji MIholjac se ukida, a područje njegove nadležnosti prelazi na Narodni odbor kotara Našice.
Sjedišta:	Donji Miholjac (1945 - 1955)
Djelatnost:	Narodni odbori su bili najviši organi državne vlasti u odnosima lokalnog značaja na svome području. Narodni odbori kao organi državne vlasti djelovali su na području mjesta, kotara, gradskih rajona, gradova, okruga i oblasti. U kotaru se osnivaju kotarski narodni odbori koji su obuhvaćali područja više mjesnih narodnih odbora i neposredno su im nadređeni. Izvršni organi NO su bili izvršni odbori kao kolegijalna tijela. Izvršni odbor su sačinjavali predsjednik, podpredsjednik, tajnik i dr. članovi, a on je kolektivno upravljao kao cjelina svim granama državne uprave. Zadatci NO bili su da na svom teritorijalnom području obavljaju lokalne poslove kao najviši organi državne vlasti u odnosima lokalnog značaja, odnosno u okviru svoje nadležnosti vrše vlast i donose opće propise na temelju Ustava, zakona te općih propisa. Narodni odbori su zajedno s ostalim organima vlasti činili jedinstvo sustava narodne vlasti čiji su međusobni odnosi počivali na načelu demokratskog centralizma, a njihovi izvršni organi i po načelu dvostruke odgovornosti. U sustavu vlasti narodni odbori bili su podređeni centralnim državnim organima. To se osobito primijetilo kod izvršnih odbora i organa uprave koji su obavljali zadatke iz administrativne i političke centralizacije upravljanja. Opći zakon o narodnim odborima (SLFNRJ 49/1949) u 1949. unosi značajnije izmjene u pogledu položaja i organizacije narodnih odbora. Značajne izmjene čine se ukidanjem okruga kao administrativno-teritorijalnih jedinica te u pogledu nadležnosti poslova općeg i lokalnog djelokruga. Ta je izmjena imala veliki utjecaj na jačanje funkcionalne samostalnosti narodnih odbora jer su oni upravljali gospodarskom, socijalnom i kulturnom izgradnjom svoga mjesta, a u poslovima općeg značaja obavljali poslove i nadzor sukladno s propisima i zakonima. Odnos između narodnih odbora i viših organa državne vlasti i državne uprave zasnivali su se po načelu kontrole zakonitosti. Ukinuto je načelo dvostruke odgovornosti (ne postoje izvršni odbori), a organi lokalne uprave (savjeti i administracija) odgovorni su za svoj rad svom narodnom odboru. Organizacija lokalne samouprave je bila dvostupanjska (općina i kotar), ali je osnovnu ulogu imao kotar koji se osnivao radi obavljanja poslova od zajedničkog interesa za dvije ili više općina. Ulogu kotara promijenio je Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara (SL FNRJ 33/1955). Uslijedila je reorganizacija kotarskih narodnih odbora, a posebna pozornost pridavala se savjetima koji postaju teritorijalni organi društvenog samoupravljanja. Ustavnim zakonom u 1963. strukturu komunalne samouprave činile su općine i kotari. Kotari su kao administrativno-teritorijalne jedinice ukinuti na cijelom području u 1967. godini.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Položaj, organizaciju i nadležnost narodnih odbora utvrđivali su Ustav i savezni zakoni odnosno Opći zakoni o narodnim odborima donijeti u razdoblju 1946. i 1949. godine.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Osnovna organizacijska shema unutrašnje strukture kotara, zadržana je sve do ukidanja kotara kao administrativno-teritorijalnih jedinica. Usporedo s tajništvom, za pojedine grupe poslova postoje organizacijske jedinice: odsjeci u razdoblju od 1945-1949; povjereništva u razdoblju 1949-1952; odjeli u razdoblju 1952-1955; sekretarijati u razdoblju od 1955. godine. Pojedine organizacijske jedinice s vremenom se sjedinjuju u nove organizacijske jedinice, a pojedine osamostaljuju i osnivaju nove. Iz urudžbenog zapisnika ustrojenog 1945. godine evidentirane su sljedeće organizacijske jedinice: tajništvo, uprava i milicija, financije, gospodarski, šumarski, industrija i obrt, prosvjeta zdravstvo, socijalni, trgovina i opskrba, prometni, građevinski, vojni. U 1946. godini vojni odsjek više se ne nalazi u nadležnosti uprave, odnosno djeluje samostalno. Poljoprivredni odsjek ulazi u sastav privrednog odsjeka, a u 1947. djeluje kao poljoprivredni odjel. U privredni odsjek u 1946. ulaze obrtno-industrijski, trgovinsko-opskrbni, građevinski i poljoprivredni odsjek. U 1949. godini privredni odsjek dijeli se na samostalna povjereništva: industrije i obrta, državne nabavke, komunalnih poslova, trgovine i snabdijevanja te rada. Tijekom 1952. godine postoje povjereništva za lokalnu privredu i komunalne poslove, privredno-upravni odjel te odjel za privredu i komunalne poslove. Zdravstveno-socijalni odjeli u 1946. se ujedinjuju u odsjek s nazivom: Odsjek za socijalno staranje i narodno zdravlje. Već u 1947. javlja se pod novim nazivom zdravstveno-socijalni odsjek, a u 1949. razdvaja u dva zasebna povjereništva: povjereništvo za narodno zdravlje i povjereništvo za socijalnu politiku. Konačno u 1955. djeluje pod nazivom sekretarijat za narodno zdravlje i socijalnu politiku. Financijski i prosvjetni odsjek samostalno djeluju kroz cijelo razdoblje djelovanja NOK-a Donji Miholjac. Planska komisija uvodi se 1947. godine, a Kontrolna komisija u 1949. Ured za statistiku se javlja u 1949. godini, a kasnije djeluje pod nazivom statistički odjel.