ARHiNET - Prva hrvatska štedionica

Naziv:	Prva hrvatska štedionica
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1846 - 1949
Normativni nazivi:	Prva hrvatska štedionica (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Perva horvatska štedionica (1846 - 1861) (hrvatski) Prva hrvatska štedionica (1861 - 1949) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Prva hrvatska štedionica osnovana je 4. ožujka 1846. godine u Zagrebu. Osnivači su bili Lj. Gaj, D. Demetar, A. Mažuranić, barun A. Vranyczany, barun F. Kulmer, A. Popović i dr. Štedionica je upisana u registar za društvene tvrtke Kr. sudbenog stola kao trgovačkog suda u Zagrebu dana 10. srpnja 1876. (NN 162/1876). Funkcionirala je na osnovu pravila prihvaćenih na Glavnoj skupštini društva. Početkom 1928. godine provedeno je preuzimanje Ujedinjene centralne banke u Sarajevu i osnivanje mnogih filijala, i to: u Sarajevu, Banja Luci, Bihaću, Brčkom, Derventi, Mostaru, Travniku i Tuzli. Ministarstvo rada Federalne Hrvatske odobrilo ja nastavak rada ovoj štedionici u Zagrebu i svim njezinim podružnicama na području Federacije (NN 8/1945). Godine 1945. uprava je štedionice izvedena pred sud pod optužbom sudjelovanja u ustrojstvu NDH. Imovina Prve hrvatske štedionice konfiscirana je na temelju presude Okružnog suda za grad Zagreb br. K 490/45 od 26. studenoga 1945. Presudu je 25. siječnja 1946. potvrdio Vrhovni sud Hrvatske. Narodna banka FNRJ – Centrala za NRH Zagreb, kao likvidator, objavila je 17. studenoga 1949. da je likvidacija štedionice završena pravomoćnim sudskim rješenjem, a po odredbama Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća (NN 91/1949).
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Početna dionička glavnica bila je 40 000 srebrnih forinti u 400 dionica po 100 forinti. Prvi predsjednik banke bio je Anastas Popović. Banka se bavila mjeničnim, založnim, lombardnim, eskontnim, depozitnim i hipotekarnim poslovima: 1. 1846-1866 – eskont mjenica te založni i hipotekarni poslovi (kreditor trgovine, obrtništva, manufakture, industrije); 2. 1867-1896 – hipotekarni i lombardni poslovi, poslovanje s vrijednosnim papirima, rast štednih uloga; 3. 1897-1917 – za predsjedanja grofa M. Kulmera na mjesto generalnog ravnatelja izabran je 1. ožujka 1897. Milivoj Crndak - uvedeno dvostruko knjigovodstvo, povećan broj zaposlenih i dionička glavnica sa 42 000 forinti na 400 000 forinti, sagrađena nova zgrada banke u Ilici 5 (Oktogon), a industrijskom i novčanom kompleksu Praštedione pripadale su sljedeće tvrtke: Bothe i Ehrmann d.d. tvornica pokućstva, dekorativne i tapetarske robe u Zagrebu, Zagrebačka dionička tvornica papira, Zagrebački paro- i umjetni mlin, Zagrebačka ledana d.d., Croatia, tvornica portland cementa d.d., Hrvatski štamparski zavod d.d., Hrvatska komercijalna banka d.d., Hrvatska banka za promet s nekretninama d.d., Croatia, osiguravajuća zadruga - Zagreb, Hrvatska centralana banka za Bosnu i Hercegovinu d.d. - Sarajevo, Hrvatska vjeresijska banka d.d. - Dubrovnik; 4. 1918-1929 - godine 1924. Štedionica okuplja 16 banaka i kreditnih zavoda, više od 40 poslovnih filijala, 51 industrijsko poduzeće, 5 velikih trgovinskih društava, 7 prometnih dioničkih društava, štedni uloz čine 20% svih uloga u zemlji, a 1929. za ravnatelja je izabran dr. B. Pliverić; 5. 1929-1946 – početkom 1931. vlada Kraljevine Jugoslavije donosi Zakon o novcu koji označava daljnje jačanje središnjeg (beogradskog) državnog bankarstva i slabljenje drugih novčarskih zavoda. Godine 1934. štedionica izrađuje sanacijski program, temeljem kojeg je kapital štedionice povišen na 20 000 dinara i to izdavanjem tzv. prioritetnih dionica. Nakon sanacije štedinica je morala rasprodati svoja građevinska zemljišta, a prestala je i financirati industriju u Hrvatskoj. Sve do Drugog svjetskog rata štedionica je imala svoje filijale u Beogradu, Velikom Bečkereku, Novom Sadu, Sarajevu, Skopju, Ljubljani i Srijemu. Od 1934-1940 porasli su štedni ulozi i vrijednosni papiri, ali i opali hipotekarni i komunalni zajmovi. Za vrijeme NDH Štedionica financira velika poduzeća u industriji, trgovini i obrtu, a tijekom rata je upisala i velike državne zajmove.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prva hrvatska štedionica osnovana je temeljem Uredbe koja sadrži opća načela odobrena od strane njegovog carsko-kraljevskog apostolskog veličanstva uzvišenom uredbom od 2. rujna 1844., a koja služi kao zakonske smjernice za osnivanje, ustroj i nadzor štedionica (kraće: Štedionički regulativ). Uredba je donesena 23. listopada 1844. u Beču. Temeljem navedene Uredbe, štedionice su mogle osnivati udruge građana (Vereine von Menschenfreunden), ali i općine (Gemeinde). Odobrenje za osnivanje i potvrdu statuta dobivalo se od državne uprave (političke ustanove – politische Behörde). Dodijeljivalo ga je njegovo veličanstvo. Građani su morali raspolagati jamstvenim fondom (Garantie-Fond), a općine su za poslovanje štedionica jamčile svojom imovinom. Statuti su izrađivani prema postojećim zakonskim odredbama. Statutom se određivao minimum i maksimum uloga, početak i završetak plaćanja kamata, kamatna stopa i vrijeme kapitalizacije kamata. Svaki ulagač je dobio štednu knjižicu s podacima o njegovom ulogu i statutom štedionice u prilogu. Štedionice je nadzirala državna uprava (Staatsverwaltung) i to: kapital štedionice, pokriće uloga, redovito poslovanje (uplata/isplata uloga). Državna uprava imala je uvid u troškove uprave i upravljanja. Za svaku je štedionicu određen zemaljski povjerenik, koji je imao uvid u proces poslovanja i kapital štedionice (HR-HDA-68. Banska vlada-Zagreb (1850.-1854.), Mikrofilm br.Z-452, Regulativ, enthaltend die von Seiner k.k. Apostolischen Majestät mit Allerhöchsten Entschließung vom 2. September 1844 genehmigten allgemeinen Grundsätze, welche in Absicht auf die Bildung, Einrichtung und Ueberwachung der Sparcassen, als gesetzliche Richtschnur zu dienen haben). Prema Trgovačkom zakonu iz 1875. poslovima dioničkih društava, pa tako i banaka i štedionica upravljalo je ravnateljstvo koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih između dioničara ili drugih osoba. Postojao je i nadzorni odbor koji je bio sastavljen barem iz tri člana. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka i o tome svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u vezi razdiobe dobitka (Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Godina 1875., Komad XXXIII., izdan i razposlan dne 6. studenoga 1875., str. 899-1016). Prema podacima iz 1913., unutarnji ustroj PHŠ s predstojnicima na čelu bio je sljedeći: Uprava kuća, Blagajna, Kontrolni ured (središnjice), Mjenbeni odjel, Trezor, Amerikanski odjel, Saldo conti, Expedit, Anuitetni odjel, Uložni odjel (Hrvatski kompas, 1913/14, str. 81-82). Iz sačuvanog arhivskoga gradiva razvidno je da je tokom vremena PHŠ imala još i Industrijalni odjel, Odjel vrijednosnih papira, Odjel za inostranstvo, Devizni odjel, Vjeresijski odjel, Odjel za tjednu osiguranu štednju, Ekonomat, Urudžba pošte, Knjigovodstvo, Burzovni odjel, Akreditivni odjel, Arhiv, Efektni i emisioni odjel, Hipotekarni odjel, Kontrolni ured podružnica, Mjenjačnica, Tajništvo. Prema Zakonu o zaštiti zemljoradnika i o stavljanju na snagu pojedinih propisa Zakona o izvršenju i obezbeđenju od 19. travnja 1932., mogao je ministar trgovine i industrije novčani zavod u financijskim poteškoćama i cijelo njegovo poslovanje staviti pod stalni nadzor svoga komesara (Sl. novine 91/1932). Također, temeljem čl. 23. Uredbe o zaštiti novčanih zavoda i njihovih verovnika od 23. studenoga 1934., za vršenje nadzora nad radom novčanih zavoda, kojima je bilo odobreno odlaganje plaćanja, mogao je ministar trgovine i industrije postaviti komesara (Sl. novine 272/1934). Ministrica financija Federalne Hrvatske Anka Berus propisala je 22. svibnja 1945. Uredbu o nadzoru nad novčarskim poduzećima. U novčarskim ustanovama u Hrvatskoj (banke, štedionice, mjenjačnice, osiguravajuća društva i zavodi) postavljeni su delegati Ministarstva financija za nadzor rada novčarskih ustanova. Dok god je trajala njihova služba, vlasnici odnosno ravnateljstva i nadzorni odbori, te poslovni ravnatelji nisu smjeli donijeti nikakvih odredbi bez odobrenja delegata. Odredbe delegata novčarska poduzeća bila su dužna u cijelosti izvršiti (NN 8/1945).

Napomena o vezama:

Podružnice: Crikvenica (1902.), Varaždin (1904.), Osijek (1905.), Vel. Gorica (1905.), Rijeka (1906.), Sušak, Čakovec, Đurđevac, Kraljevica (1907.), Bjelovar (1907. preuzimanje "Banke i štedionice" i bankovnog posla I. Kreutzer), Delnice (1907.), Virovitica (1907.), Zemun (1907.), Sisak (1908.), Požega (1909.), Brod na Savi (1911.), Đakovo (1911.), Senj (1911.), Vinkovci (1912.), Vukovar (1912.), Sv. Ivan Zelina (1912.), Novi (1914.), Ilok (1920.), Nova Gradiška (1920.), Daruvar, Maribor (1922.), Novi Sad (1922.), Pakrac (1927.), Bihać (1927.), Mostar (1927.), Travnik (1927-1941), Derventa (1927.), Brčko (1927.), Sarajevo (1927.), Tuzla (1927.). Ekspoziture: Vinica (1912.), Karlovac (1914.) i Novi (1914.). Godine 1922. u interesnu sferu poslovanja PHŠ spadale su sljedeće pravne osobe: 1. Šumska i gospodarska industrija (Našička tvornica tanina i paropila d.d. Zagreb, Slavonija društvo na dionice za industriju drva Zagreb, Prvo jugoslavensko d.d. za šumsko gospodarstvo i industriju Zagreb, Destilacija drva d.d. Zagreb, Milan Prpić d.d. Zagreb, Croatia d.d. za industriju drva Zagreb, Krndija gospodarska i šumska industrija d.d. Zagreb, Drvorezbarska tvornica Vrbovsko d.d. Zagreb, Splošna stavbena družba (Opće građevinsko društvo) Maribor); 2. Industrija papira i grafička industrija (Jela industrija papira d.d. Zagreb, Hrvatska industrija papira d.d. Zagreb, Hrvatski štamparski zavod d.d. Zagreb, Golub prva hrvatska tvornica cigaretpapira i tuljaka d.d. Zagreb, Edmund Moster i drug d.d. Zagreb, Kromolitografska tvornica Rožankovski i drug d.d. Zagreb, Zagrebačka dionička tvornica papira Zagreb, Građanska tiskara d.d. Osijek); 3. Mlinska industrija (Narodna mlinska i gospodarstvena industrija d.d. Zagreb, Deoničarsko društvo za preradbu kukuruza i tvornica ulja Veliki Bečkerek, Zagrebački parni mlin d.d. Zagreb, Prvi hrvatski mlin na čigre d.d. Karlovac); 4. Industrija šećera (Crvenka fabrika šećera a.d. Crvenka, Bačka); 5. Tekstilna industrija (Dioničko društvo domaće tvornice predenja i tkanja pamuka Duga Resa, Prva jugoslavenska tvornica šećera i tuljaca d.d. Zagreb, Vukovarska kudeljara i prediona d.d. Vukovar); 6. Kožarska i rukavičarska industrija (Jelen tvornica finih koža i rukavica d.d. Karlovac); 7. Kemijska industrija (Destilacija drva d.d. Zagreb, Uljanik petroleumsko d.d. Zagreb, Bitumen hrvatsko društvo na dionice za iskorišćivanje zemnog plina i ulja Zagreb, Moster tvornica lakova d.d. Zagreb, Kamendin zavod za proizvodnju seruma d.d. Novi Sad, Jugoslavenski serum-zavod d.d. Zagreb, Zagrebačka tvornica sapuna i kemijskih proizvoda d.d. Zagreb); 8. Kovinarska, strojarska i elektrotehnička industrija (Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod n/S, Jugoslavenski Kremenezky zavodi za žarulje i elektriku d.d. Zagreb, Jugoslavenska industrija čelika i turpija Rudolf Schmidt&Co. d.d. Zagreb, Veloks a.d. elektrotehnička fabrika Beograd, Fulgur jugoslavensko d.d. za električna poduzeća Zagreb, Elin jugoslavensko društvo za električnu industriju d.d. Zagreb, D. d. za provedbu centralnih grijanja i vodoobskrbnih naprava, prije Milan Bachrach Zagreb, Industrija željeznog namještaja i metala d.d. Subotica); 9. Građevna industrija i poduzeća, tvornice pokućstva (Pionir a.d. za tehnička poduzeća Beograd, Brodarsko i bagersko a.d. Beograd, Dom d.d. za drvene gradnje Zagreb, Bothe i Ehrman d.d. tvornica umjetnog pokućstva Zagreb, Sana d.d. za industriju gipsa Zagreb, Trnjanska parna ciglana na dionice Zagreb, Croatia tvornica portlandcementa d.d. Zagreb, Prva požeška parna ciglana na dionice Požega, Tvornice opeke Prve hrvatske štedionice Brod n/S, Sisak, Slavonski Šamac, Virovitica); 10. Staklarska industrija (Sjedinjene tvornice stakla na dionice prije Vilima Abela baštinici Zagreb, Daruvarska tvornica stakla d.d. Zagreb); 11. Rudokopi i ugljenokopi (Krapinsko ugljenokopno d.d. Zagreb); 12. Hotelska i lječilišna poduzeća, ledane (D. d. za izgradnju svratišta i kupališta Zagreb, Jadransko hotelsko i kupališno d.d. Crikvenica, Plitvička jezera d.d. Zagreb, D. d. Quarnero Opatija, Zagrebačka ledana d.d. Zagreb, Hrvatski dom d.d. Vinkovci, Immobiliare societa a.g. l. Trst); 13. Transportna i skladišna poduzeća (Brodarsko i bagersko a.d. Beograd, Carinska i javna skladišta d.d. Zagreb, Intercontinentale jugoslavensko transportno i prometno d.d. prije S&W Hoffmann Zagreb, Jugovoz prvo jugoslavensko d.d. za posuđivanje željezničkih vagona i lokomotiva Zagreb, Koprivnička javna skladišta d.d. Koprivnica, Hrvatsko-slavonska zemaljska skladišta d.d. Zagreb, Javno skladišče in prevozna družba d.d. Celje); 14. Trgovačka poduzeća (Exportno i importno d.d. Zagreb, Metallum d.d. za promet željeza, kovina i tehničkih proizvoda Zagreb, Brodsko trgovačko i mjenjačno d.d. Brod n/S, S. Šmidek i sinovi d.d. Nova Gradiška, Julio Lauš i drug d.d. Bjelovar, Staklarsko i porculansko trgovačko d.d. Zagreb, Petravić i drugovi d.d. inženjerska poslovnica za industrijske potrebe Zagreb, Tanin d.d. za promet proizvoda za strojenje kože Zagreb); 15. Novčani zavodi i osiguravajuća društva (Banka za trgovinu, obrt i industriju d.d. Zagreb, Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d.d. Sarajevo, Hrvatski opći vjeresijski zavod d.d. Zagreb, Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d.d. Sarajevo, Braća Turković bankarska radnja d.d. Zagreb, Prva inđijska kreditna banka d.d. Inđija, Torontolska banka za štednju i kredit d.d. Veliki Bečkerek, Kovinska banka d.d. Kovin, Hrvatsko-slavonska banka za parcelaciju i kolonizaciju d.d. Zagreb, Hrvatska banka i štedionica d.d. Bakar, Hrvatska banka i štedionica d.d. Otočac, Pakračka štedionica Pakrac, Našička štedionica d.d. Našice, Hrvatska štedionica d.d. Virje, Sava opće osiguravajuće d.d. Zagreb, Croatia osiguravajuća zadruga Zagreb) (HR-HDA-570, Pregled Industrijalnog odjela PHŠ: interesne sfere industrijalnih i trgovačkih poduzeća i afiliranih novčanih zavoda i osiguravajućih društava, svibanj 1922.) Prema podacima iz 1945., PHŠ je bila većinski dioničar sljedećih poduzeća: Smith Menyer tvornica papira Sušak, Zagrebački parni mlin d.d., Vukovarska kudeljara i prediona d.d. Vukovar, Uljanik petrolejsko d.d. Zagreb, Metan d.d., Destilacija drva d.d. Zagreb, s tvornicom u Tesliću, Karlovačka tvornica koža d.d., Rožankovski i drug d.d., Parna ciglana Cerje Tužno, Ilovac tvornica glinenog crijepa i opeke d.d. Karlovac, Pivovara i tvornica tijesta d.d. Delibašino selo, Hrvatsko-slavonska banka za parcelaciju i kolonizaciju d.d. Osim toga PHŠ je imala utjecaj i u tvrtci Perunika, tvornica pokosti i boja d.d. Zagreb, gdje je surađivala s njemačkom I. G. Farbe industrie. U tom poduzeću PHŠ je imala 25% dionica, dok su ostale dionice bile u rukama njenog njemačkog partnera (HR-HDA-570, Presuda Okružnog narodnog suda za grad Zagreb br. 490/45. od 26. studenoga 1945.).

Arhivsko gradivo:

1. fond/ HR-HDA-570 Prva hrvatska štedionica (stvaratelj)

Napomena:

S. Deželić: Banke i bankarstvo - djelovanje, poslovanje i razvoj banaka, 1920, Zagreb; I. Belin: Najnoviji razvitak našeg novčarstva, 1923, Zagreb; Lj. Kosier: Problemi štednje i naši uložni kapitali, 1923, Zagreb; B. Mešterović: Organizacija, administracija i knjigovodstvo banaka i štedionica, 1929, Kragujevac; M. Glomazić: Revizija banaka i njihove bankovne politike, 1937, Beograd. M. Kolar-Dimitrijević; D. Feletar: Kratka povjesnica Prve hrvatske štedionice, Privredna banka Zagreb, Prvi bankovni muzej, 1994., Zagreb

Identifikator:	HR-HDA/S - 9237
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica