ARHiNET - Banski stol Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Naziv:	Banski stol Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1723 - 1850
Normativni nazivi:	Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Banski stol (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Tabula Banalis Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (1723 - 1848) (hrvatski) Banski stol (1848 - 1850) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Banski stol razvio se iz institucije Banskog suda koji se spominje u 12. stoljeću. U 18. st. dolazi do njegove reorganizacije. Zakonskim člankom br. 27 iz 1723., Banski se stol ustrojava kao vrhovni sud za Hrvatsku. Kralj Karlo VI. donio je naputak za rad Banskog stola u 18 točaka 1727. g. Tim je naputkom Karlo VI. odredio da se Banski stol, nakon što nije bio sazivan 75 godina, ima sastajati svake godine na prvi ponedjeljak nakon nedjelje iza blagdana Bogojavljenja (7. siječnja), i to u Zagrebu. Osim u Zagrebu, Banski stol svoje je sjednice često održavao i u Varaždinu. Sjednice Banskog stola, osim u siječnju, održavale su se i u ljeto, na dan sv. Stjepana kralja (21. kolovoza). Josip II. prenio je 1785. g. reformom sudstva nadležnost Banskog stola za prizive na Kraljevski sud, dok je parnice prve molbe prenio na Distriktualni sud. Leopold II. povukao je 1790. g. ovu odredbu Josipa II., vrativši organizaciju sudstva na prijašnje stanje te obnovio rad Banskog stola.
Sjedišta:	Varaždin (1723 - 1776); Zagreb (1776 - 1850)
Djelatnost:	Banski stol sudi u većim parnicama kao sud prve molbe te kao prizivni sud na presude županijskih sudova. Prizivi na presude Banskog stola bili su upravljeni na Stol sedmorice u Budimu.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Banskim je stolom predsjedao ban, a u njegovoj odsutnosti banski namjesnik. Ukoliko je i banski namjesnik bio odsutan, sjednicama je predsjedao jedan od prisjednika. Osim bana, osoblje Banskog stola činili su podban i protonotar Kraljevine te predstavnici krupnog plemstva (magnati), kanonika Zagrebačkog kaptola (od kojih je jedan obično bio kanonik lektor), i predstavnici plemstva. Broj predstavnika nije bio stalan. Obično su iz redova magnata i kanonika bila birana po dvojica, dok su iz redova plemstva bili birani bilježnik Zagrebačke i Križevačke županije, podžupan Zagrebačke županije i još jedan plemić. Nakon što je kralj Leopold II. obnovio rad Banskog stola, njegovo osoblje činili su predsjedavajući i osmorica prisjednika: ban (predsjedavajući), dvojica iz redova magnata, jedan kanonik, podban, protonotar Kraljevine te trojica iz redova plemstva. Pomoćno osoblje činili su protokolist, otpravnik, sirotinjski zastupnik i sluga. Prisjednike Banskog stola (osim vicebana i protonotara) birao je kralj, a potvrđivao Sabor, dok je pomoćno osoblje birao ban.

Stvaratelji:

(1723 - 1850)
(1723 - 1848)

(1725 - 1850)

Arhivsko gradivo:

1. fond/ HR-HDA-386 Banski stol (stvaratelj)

Literatura:

Dabinović, A. Hrvatska državna i pravna povijest : s reprodukcijama najvažnijih dokumenata i slikama ,
Kelemen, E. Institutiones juris privati Hungarici : quas nobilis juventutis Hungariae usibus. Tomus IV, .str. 1323 - 1324
Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije : pravnopovijesne studije ,
Lanović, M. Privatno pravo Tripartita : za nastavne potrebe Pravničkog fakulteta ,

Identifikator:	HR-HDA/S - 9552
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica