Stvaratelji
Sabor je tijekom svojeg građanskog razdoblja djelovanja prošao kroz nekoliko strukturalnih promjena:
Prednagodbeno razdoblje (1861. - 1867.):
Odluku o sazivanju Saboru donosio je kralj, dok je ban predsjedao saborskim sjednicama. U banovoj odsutrnosti sjednicama je predsjedao najstariji veliki župan. Potpredsjednike Sabora je birao Sabor. U Sabor su bili birani zastupnici temeljem izbornog reda za Sabor 1848., uz neke preinake uvjetovane upravnim promjenama (bez riječkog gubernatora, upravitelja komorskih dobara, predsjednika Sudbenog stola te predsjednika mjeničnih sudova u Karlovcu i Rijeci). Pravo dolaska u Sabor (virilno pravo) ostalo je svim velikašima i crkvenim prelatima, dok je ostatak zastupnika (njih 120) bilo birano.
Nagodbeno razdoblje (1868. - 1918.):
Kralj saziva Sabor te ga i otvara, osobno ili preko svojeg izaslanika, najčešće bana. Do pripojenja Vojne krajine 1881. u Sabor je ulazilo 48 virilnih zastupnika i 67 biranih, a nakon 1881. još 35 krajiških narodnih zastupnika, čime je broj biranih zastupnika iznosio 112. Broj zastupnika izmijenio je Khuen Héderváry 1888. smanjivši broj izabranih zastupnika na 88 i broj virilnih članova na 44. Virilno pravo je također bilo posebno propisano. Tako da su virilni članovi bili su zagrebački nadbiskup, srijemsko - karlovački metropolit, svi dijecezanski biskupi i vladike, vranski prior, veliki župani, turopoljski župan, svi muški članovi magnata s navršenih 24 godine i koji su znali hrvatski jezik i plaćali 2 000 kruna poreza. Zastupnici su u Saboru nastupali osobno i nije im bilo dopušteno primati naputke. Imali su pravo govora, glasa, podnošenja prijedloga i interpelacija, kao i nazočenja sjednicama svih saborskih odbora, uz ograničenje da su smjeli glasovati samo na sjednicama onih odbora čiji su bili članovi. Imali su pravo na dnevnice i naknade putnih troškova za dolazak (i odlazak) na Sabor ("miljarine"). Zastupnici su bili dužni nazočiti sjednicama. Predsjednik Sabora je smio podijeliti najviše tri dana dopusta, a više od toga Sabor. Na čelu Sabora se nalazilo Predsjedništvo Sabora ("Saborski biro") koje su činili predsjednik, dvojica potpredsjednika i bilježnik, a birao ih je Sabor na konstituirajućoj sjednici. Važan dio Sabora činili su saborski odbori koji su se dijelili na stalne i one osnovane "ad hoc" za rješavanje konkretnih pitanja.
Stalni odbori su bili sljedeći:
2. Odbor za poslove unutarnje zemaljske uprave;
4. Odbor za bogoštovlje i nauku;
6. Odbor za peticije i pritužbe;
8. Odbor za poslove Sabora, saborskog proračuna i ispitivanje saborskih računa te za disciplinske poslove.
Sva prava pridržana - Hrvatski državni arhiv e-mail: arhinet@arhiv.hr