ARHiNET - Društvo hrvatskih književnika

Napomena o osnivanju:	Društvo hrvatskih književnika utemeljeno je 22. travnja 1900. na glavnoj (osnivačkoj) skupštini u Zagrebu, te pod tim nazivom djeluje do 1945. Od tada, zbog političke prisile, pa sve do 1990. djeluje pod nazivom Društvo književnika Hrvatske. Godine 1990. vraća svoj izvorni naziv Društvo hrvatskih književnika.
Povijest:	Na poticaj mladih književnika (posebno se među njima isticao dr. Milivoj Dežman) u Društvu hrvatskih umjetnika utemeljen je Klub hrvatskih književnika s ciljem osnivanja Društva hrvatskih književnika. Klub je neformalno djelovao od 1897. godine. Dana 17. ožujka 1900. godine Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada u Zagrebu potvrdila je Pravila budućega Društva hrvatskih književnika. Prva, osnivačka skupština održana je 22. travnja 1900. Na skupštini održanoj 15. lipnja 1945. Društvo je preimenovano u Društvo književnika Hrvatske. Pod tim imenom djeluje do skupštine 19. travnja 1990. kada vraća svoje prvotno ime.
Djelatnost:	Po osnutku, Društvo je svojim pravilima definiralo područje djelovanja: udruživanje i podupiranje književnika i unapređenje hrvatske književnosti bez obzira na političke smjerove, kao i brige za interese i ugled staleža te druge oblike potpomaganja svojih članova i njihovih obitelji. Tijekom godina rada cilj Društva ostao je isti trajno udruživanje i podupiranje bez obzira na svjetonazore, osobne ili ideološke razlike, samostalno i slobodno odlučivanje o svom ustroju i djelovanju. Po osnutku Saveza književnika Jugoslavije 1946. godine, sve do 1990. godine, Društvo je djelovalo kao član Saveza. Danas Društvo djeluje kao dobrovoljna udruga književnika koji žive i djeluju u Hrvatskoj i van nje, čija djela pridonose hrvatskoj književnoj baštini. Povodom značajnih obljetnica (rođenja uglednih književnika i sl.) Društvo organizira književne i znanstvene skupove.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Djelatnosti i zadaće DHK su: -zauzimati se za razvitak i stalni napredak hrvatske književnosti; -poticati suvremeno književno stvaralaštvo i vrednovanje hrvatske književnosti; -razvijati, njegovati i promicati hrvatski jezik; -unapređivati i štititi slobodu književnog stvaralaštva i djelovanja; -kolektivno ostvarivanje prava na naknadu za javnu posudbu; -štititi književna djela i rad svojih članova i zauzimati se za dostojne honorare hrvatskim književnicima; -obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava autora na naknadu za reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno i drugo vlastito korištenje; -sudjelovati u pripremama na donošenju zakona i propisa koji utječu na sudbinu književnoga stvaralaštva; -osigurati svoje trajno mjesto u oblikovanju politike o hrvatskoj umjetnosti i kulturi uopće; -surađivati s ostalim umjetničkim udrugama, napose u zaštiti moralnih i materijalnih prava samostalnih umjetnika; -štititi socijalna prava svojih članova i njihovih obitelji; -organizirati javne književne priredbe i druge književne susrete; -pokretati i organizirati vlastitu nakladničku djelatnost (knjige, književni časopisi, listovi i dr.); -zauzimati se za potvrđivanje, uspjeh i promicanje hrvatske književnosti u svijetu; -priređivati domaće i međunarodne književne skupove; -dodjeljivati književne nagrade kao poticaj književnom stvaralaštvu i javnoj potvrdi djela hrvatske književnosti; -brinuti se o pohranjivanju i čuvanju pismohrane DHK u skladu sa zakonskim propisima.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Tijekom svoga dugogodišnjega djelovanja Društvo je, prateći društvene i političke promjene, također doživjelo nekoliko organizacijskih promjena a značajnija je uslijedila nakon travanjske skupštine 1990. Osim promjene svoga naziva, dotadašnje komisije, osim što mijenjaju naziv u povjerenstva, više nisu radna tijela Predsjedništva (koje se ukida), već djeluju pri Upravnom odboru. Tijela upravljanja su utvrđena Pravilima i Statutom Društva. Ustroj Društva:Najviše tijelo upravljanja i odlučivanja je Skupština, koju čine svi članovi Društva. Redovita godišnja skupština održava se svake godine, dok se izborna skupština održava svake treće godine. Društvo predstavlja i zastupa predsjednik. Odlukom Upravnog odbora predsjednik Društva može sazivati Zbor (u pravilu uoči izborne skupštine). Zbor ne donosi odluke, već daje javna priopćenja i mišljenja o određenoj temi. Skupština bira sljedeće odbore: Odbor za statut i opće akte, brine se o izmjenama statuta i pravilnika. Nadzorni odbor, vodi brigu o čuvanju načela upravljanja i demokratičnosti u radu Društva, te nadzire materijalno i novčano poslovanje. Odbor Fonda Miroslav Krleža, nagrađuje, stipendira i dijeli spomen-priznanja Fonda zaslužnim kulturnim djelatnicima. Odbor za međurepubličke književne veze i za međunarodnu književnu suradnju, izmjenom statuta 1991. mijenja naziv u Odbor za književne veze. Odbor je održavao kulturne veze s međunarodnim književnim društvima te predlagao i slao svoje članove u inozemstvo na međunarodne kulturne skupove. Poslove između dva zasjedanja Skupštine obavljalo je Predsjedništvo. Izmjenama Statuta iz 1976. ukinut je Upravni odbor, a njegove ovlasti su prenesene na Izvršni odbor. Ponovnim izmjenama iz 1980. ukinut je Izvršni odbor i imenovano Predsjedništvo. Posljednjim statutom iz 1991. ukinuto je Predsjedništvo, a njegove poslove preuzima novoosnovani Upravni odbor. Časni sud je tijelo Društva koje utvrđuje činjenično stanje i izriče stegovne mjere članovima u slučajevima povrede obveze članova Društva te posreduje u sporovima između članova na njihov zahtjev. Upravni odbor provodi odluke Skupštine i mišljenja Zbora, predlaže program rada Društva, odlučuje o sazivanju godišnje, izborne i izvanredne skupštine, Zbora i predizbornog Zbora, imenuje i razrješava glavnog urednika i članove uredništva izdanja Društva. Pored predsjednika i dva dopredsjednika, Upravni odbor uključuje dvanaest članova. Sjednicama Upravnog odbora predsjedava predsjednik Društva. Sjednice se sazivaju najmanje jednom mjesečno. Kao pomoćna radna tijela Upravni odbor imenuje povjerenstva (do 1990. komisije). Radna tijela su: Povjerenstvo za zagrebačke književne razgovore (Komisija za zagrebačke razgovore) djeluje od 1966. kao međunarodni književni skup s najdužom tradicijom. Društvo skup organizira u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevoditelja, Hrvatskim P.E.N. centrom i Autorskom agencijom. II. Radna tijela su: Povjerenstvo za primanje i provjeru članstva (Komisija za primanje i reviziju novih članova) zaprimalo je i rješavalo molbe za prijem i vodilo evidenciju o broju članova. Povjerenstvo za književne priredbe (Komisija za književne susrete i manifestacije) priređivalo je razne književne susrete i skupove. Najznačajnija je Tribina, kao oblik neposredne komunikacije pisaca i publike (organiziranjem turneja po hrvatskim gradovima). Povjerenstvo za autorska prava i položaj pisaca i socijalno-mirovinska pitanja (Komisija za autorska prava književnika i Komisija za socijalno osiguranje umjetnika) brine se o autorskim pravima, mirovinskoj i socijalnoj skrbi i osiguranju članova. Povjerenstvo za Klub književnika DHK, djeluje s ciljem da članovima i drugim kulturnim i javnim djelatnicima omogući prostor za kulturnu i društvenu djelatnost. Tajništvo, kao stručna služba, organizirano je za obavljanje tekućih i stručnih administrativno-tehničkih poslova Društva. Na čelu Tajništva je tajnik, a bira ga Upravni odbor. Društvo ima ogranke u Čakovcu, Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu. Društvo ima vlastitu nakladničku djelatnost. Vlasnik je Naklade Društva hrvatskih književnika d.o.o. i izdavač biblioteke Relations i Mala knjižnica DHK. Od ostalih publikacija Društvo izdaje književne časopise Most/The Bridge (dvojezični časopis za međunarodne književne veze koji izlazi na nekoliko stranih jezika s ciljem prezentiranja i upoznavanja strane javnosti s djelima hrvatske književnosti), Republika, i Europski glasnik. Od 2002. Europski glasnik i Republika nastavljaju izlaziti pri Društvu hrvatskih pisaca. Kratko vrijeme (1968-1971) Društvo je izdavalo časopis Kritika.