ARHiNET - Kraljevsko hrvatsko pomorsko upraviteljstvo

Naziv:	Kraljevsko hrvatsko pomorsko upraviteljstvo
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1848 - 1850
Normativni nazivi:	Pomorsko upraviteljstvo (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Privremeno upraviteljstvo pomorsko - trgovačko (1848 - 1848) (hrvatski) Kraljevsko hrvatsko pomorsko upraviteljstvo (1848 - 1850) (hrvatski) Königliche provisorisches Kroatisch Gubernium in Fiume (1848 - 1850) (hrvatski) Kraljevsko hrvatsko primorsko upraviteljstvo (1848 - 1850) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Riječki je gubernij prestao postojati ulaskom Josipa Bunjevca u Rijeku 31. kolovoza 1848., ali bez banove naredbe. On se, kao podžupan Zagrebačke županije, zatekao u riječkom zaleđu, zbog smirivanja bune na grobničkom vlastelinstvu. Smatrao je kako bi zauzećem Rijeke i njezinim podvrgavanjem Banskom vijeću smirio nemire na prostoru Gorskog kotara (Zagrebačke županije). Po dolasku u Rijeku i nakon odlaska gubernatora (predsjedajućeg Riječkog gubernija) Ivana Nepomuka Erdödyja iz Rijeke, Bunjevac je preuzeo vlast. Ban Jelačić imenovao je Binjevca 5. rujna banskim povjerenikom za Rijeku i Hrvatsko primorje. Bunjevac je raspustio, po naredbi bana i Banskog vijeća, Riječki gubernij s namjerom da se osnuje Intendanca (po uzoru na Intendancu koja je djelovala u 18. stoljeću) kao upravnu instituciju za prostor Primorja. Tako je Riječki gubernij, odnosno njegovo činovništvo, koje je Bunjevac zbog kontinuiteta vlasti zadržao, djelovalo i dalje, najprije pod nazivom "Privremeno upraviteljstvo pomorsko - trgovačko", dok se kasnije ustalio naziv "Kraljevsko hrvatsko primorsko upraviteljstvo", premda se pojam "primorsko" često zamjenjuje s "pomorsko". Osim navedenog naziva, u uporabi se bio zadržao i stari naziv "Gubernija". Upraviteljstvo je imalo privremeni karkater, jer je Bansko vijeće, kao i Bunjevac, smatralo da će se na jednoj od sljedećih sjednica Hrvatskog sabora (do koje nije nikada došlo) raspraviti i odrediti administrativni ustroj Rijeke i Hrvatskog primorja, bilo usrojenjem Intendance ili ponovnim osnutkom Severinske županije. Upraviteljstvo je formalno ukinuto ustrojenjem Riječke županije 6. kolovoza 1850.
Sjedišta:	Rijeka (1848 - 1850)
Djelatnost:	Upraviteljstvo je obavljalo sve one poslove koje je prije njego vršio Riječki gubernij.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Bunjevac, koji je kao banski povjerenik za Rijeku na tom položaju ostao sve do 6. kolovoza 1850., kada je ustrojena Riječka županija, bio je predsjedavajući Upraviteljstvu.