ARHiNET - Oblasni komitet Komunističke partije Hrvatske za Istru

Povijest:	Razvoj i ustroj partijske organizacije u Istri kasnio je za ostalim dijelovima Hrvatske. U kolovozu 1941. dolazi do osnivanja Okružnog komiteta KPH za Hrvatsko primorje pod čiju su nadležnost ušli Rijeka i Istra. U listopadu iste godine taj je komitet, u cilju što bržeg razvoja narodnog ustanka osnovao Prvi partijski aktiv za Istru, jer se osjećala hitna potreba za osnivanjem partijskog rukovodstva u Istri. Tijekom 1942. CK KPH sve veću pažnju posvećuje mogućnostima stvaranja partijskih organizacija u Istri. U lipnju 1942. osnovano je rukovodstvo za Pulu i južnu Istru, a u kolovozu u Pazinu. Napokon je 10. 03. 1943. u Karojbi na inicijativu Joška Matasa, sekretara Prve istarske partizanske čete osnovano Prvo (privremeno) partijsko rukovodstvo preuzevši na sebe ulogu organizatora narodnooslobodilačke borbe u Istri. Rad rukovodstva je bio podijeljen na sedam punktova (Buzet, Pazin, Poreč, Labin i Sv. Vinčent) kojima su upravljali članovi rukovodstva. Nakon partijskog savjetovanja 10. 12. 1943. po direktivi CK KPH održana je Prva oblasna konferencija za Istru 25. 12. u Račicama, na kojoj je donesena odluka o formiranju oblasnog i pet okružnih komiteta (Pula, Poreč, Buzet, Pazin i Rijeka). Sjedište Oblasnog komiteta bilo je u Labinu. Oblasni komitet za Istru se u svibnju 1945. sastojao od četiri okružna, trinaest kotarskih i pet mjesnih komiteta. OblK za Istru nakon rata nije rasformiran, jer je kao i OblK za Dalmaciju bio zasebna cjelina u političkom, privrednom i geografskom pogledu. U poslijeratnom razdoblju OblK je nastavio djelovati na obnovi te društvenom i privrednom razvoju zemlje. Mirovnim pregovorima nakon Drugog svjetskog rata Istra je podijeljenja na zone “A “ i “B “ što je otežavalo rad partije i svih antifašističkih organizacija na području Istre i cijele Julijske krajine, pa je ta situacija zahtijevala njihovo ujedinjenje. Na osnovi dogovora KP Italije i KP Jugoslavije u Trstu je 13. 08. 1945. godine na osnivačkom kongresu formirana KP Julijske krajine, a izabran Glavni komitet KP JK (1945-1947.). Osnovana je kao posebna, autonomna partija, a u njenom vodstvu su bili Hrvati, Slovenci i Talijani. Partijska organizacija u Istri, kao i njen rukovodeći komitet tada nazvan OblK KP JK za Istru bio je i nadalje pod rukovodstvom CK KPH. U razdoblju 1943-1947. na području Istre djelovao je Oblasni komitet za Istru koji je preko okružnih, kotarskih i gradskih (mjesnih) komiteta te partijskih jedinica osiguravao izgradnju nove vlasti i obnovu zemlje, rukovodio vanpartijskim organizacijama i surađivao s vojnim rukovodstvom u Istri. Krajem 1946. u svrhu poboljšanja djelotvornosti došlo je do ukidanja okružnih komiteta u Istri koji su se tada pokazali kao nepotrebni posrednici između viših i nižih partijskih organa, pa se njihove zadaće prebacuju na kotarske komitete. Potkraj 1947. rasformiran je Oblasni komitet KPH za Istru. Ponovni ustroj Hrvatske na oblasti uslijedio je 1949. i tada su partijske organizacije i komiteti s područja Istre organizacijski povezani u novoosnovani OblK KPH Rijeka. To je posebni fond 1813.
Sjedišta:	Pula (1943-1947)
Djelatnost:	Oblasni komitet je upravljao radom okružnih i kotarskih komiteta na svom području, provodio je partijsku politiku i održavao veze s partijskim organizacijama oblasti. Članovi oblasnog komiteta su bili zaduženi prema raznim područjima (NOO, AFŽ, SKOJ, vojska itd.) i o svom radu su na sastancima podnosili usmena ili pisana izvješća. Za svoj rad komitet je bio odgovoran Centralnom komitetu i podnosio mu je redovito izvještaje. U okviru OblK organiziran je Agitprop čiji su zadaci bili organizacija agitacije i propagande.
Unutarnji ustroj / genealogija:	OblK je primao direktive CK KPH, provodio i prosljeđivao iste KK-a i GK-a, rukovodio radom komiteta i vanpartijskih organizacija te vodio prepisku i surađivao s vojnim jedinicama koje su djelovale na teritoriju Istre. Komitet je djelovao kroz plenum, Biro i odjeljenja. Plenum OblK je provodio direktive CK KPH i njegova Politbiroa i predlagao im članove za svoj Biro (33 člana, od toga 11 članova vlastitog Biroa). Kao i na razini CK KPH, stvarno odlučivanje i operativno djelovanje bilo je u rukama Biroa Oblasnog komiteta. Biro se sastajao jedanput mjesečno, a rješavao je politička, privredna i organizacijska pitanja te rukovodio podređenim komitetima. Na sastancima Biroa Oblasnog komiteta uz redovne članove često su prisustvovali i članovi CK KPH, članovi partijskih organizacija s terena, sekretari odjeljenja SKOJ-a i odjeljenja Oblasnog NO-a. Oblasni komitet su sačinjavali politički i organizacioni sekretar i članovi čiji se broj mijenjao prema potrebama. OblK je djelovao i ostvarivao svoju funkciju preko Organizaciono-instruktorskog, Kadrovskog, Agitprop odjeljenja i Izborne komisije. Organizaciono-instruktorsko odjeljenje djelovalo je osim pri OblK i na razini KK i GK. Na razini OblK imalo je zadaću vođenja evidencije i statistike partijskog članstva, razvijanja organizacijske strukture partijskih organizacija, proučavanja izvještaja i zapisnika radi kontrole, ispravljanja pogrešaka, praćenja i poboljšanja organizacijskog partijsko-političkog rada, rješavanja privrednih problema, socijalno-zdravstvene zaštite te prosvjetnog rada i školstva. Agitprop odjeljenje/Odjeljenje za agitaciju i propagandu Oblasnog komiteta bilo je veza između nadređenog mu Agitprop odjeljenja CK KPH i podređenih mu agitprop odjeljenja kotarskih i gradskih komiteta. To radno tijelo vodio je član partijskog vodstva (Biroa) koji nije bio zadužen ni za jedan drugi sektor. Primao je direktive od CK KPH u obliku depeša, dopisa i okružnica, izvršavao ih i prosljeđivao podređenim tijelima, a odgovore vraćao u obliku godišnjih, polugodišnjih, tromjesečnih i mjesečnih izvještaja. Poslije rata odjeljenje je postojalo na razini oblasnog, kotarskog i gradskog komiteta a bilo je zaduženo za cjelokupnu političku, kulturnu, prosvjetnu i znanstvenu aktivnost i djelovalo je kroz sektore. Kadrovsko odjeljenje bilo je zaduženo za kadrovsku evidenciju i kadrovska rješenja, provjeru i obrazovanje partijskog i stručnog kadra, evidenciju partijskih dokumenata i dokumentacije iz CK, obrazovanje u općeobrazovnim i stručnim školama i održavanje tečajeva te brigu o partijskim spomenicama. Djelovalo je samo na razini Oblasnog komiteta i kotarskih komiteta. To odjeljenje obavljalo je i poslove iz nadležnosti Kontrolne komisije. Komunistička partija je na teritoriju Oblasti Istre osim kroz svoje organizacije, djelovala i uz pomoć izvanpartijskih organizacija kao NF-a, AFŽ-a, SKOJ-a i sindikata.