ARHiNET - Oblasni komitet Komunističke partije Hrvatske za Zagrebačku oblast

Povijest:	U svrhu poboljšanja rada partijskih organizacija na području Hrvatske sjeverno od Save osnovano je 1942. Povjerenstvo CK KPH za Sjevernu Hrvatsku, odnosno Zagreb, a rukovodilo je i koordiniralo radom okružnih komiteta Zagreb, Varaždin, Krapina, Bjelovar, Pokuplje i Čazma te Mjesnim komitetom KPH Zagreb . Djelatnošću Povjerenstva CK KPH za Slavoniju i Zagreb 4. listopada 1943. u Ivancu je ustrojen Oblasni komitet KPH za Zagrebačku oblast koji preuzima funkcije, nadležnosti i teritorij Povjerenstva koje je ubrzo ukinuto. OblK za Zagrebačku oblast u svibnju 1945. upravljao je radom pet okružnih komiteta, koji su na svom području koordinirali radom kotarskih komiteta. Reorganizacijom koja je uslijedila nakon završetka rata, u skladu s promjenama administrativno-teritorijalnog ustroja NR Hrvatske, ukinute su oblasti (osim Dalmacije i Istre), samim time i oblasni komiteti KPH. Rasformiranjem oblasnih komiteta znatno se poboljšao kontakt između republičkih partijskih tijela s komitetima, organizacijama i članstvom na terenu. Nakon ponovnog teritorijalnog ustroja republike na oblasti 1949. osnovane su i oblasti Bjelovar, Karlovac, Osijek, Rijeka i Zagreb. Na osnovi odluka Drugog plenuma CK KPJ i Oblasnih partijskih konferencija održanih od 15. do 31. 7. 1949. osnovani su i oblasni komiteti KPH s time da je OblK Dalmacije djelovao u kontinuitetu kao i OblK Istra kojeg već u siječnju 1949. zamjenjuje OblK Rijeka. Pripremu Prve (konstituirajuće) oblasne konferencije za Zagreb na kojoj je izabran Oblasni komitet za Zagrebačku oblast provelo je Povjereništvo CK KPH za oblast Zagreb osnovano početkom 1949. odlukom CK KPH. Povjereništva su bila privremena partijska vodstva koja su trebala pripremiti održavanje konstituirajućih sjednica i biranje oblasnih komiteta u zagrebačkoj, karlovačkoj, bjelovarskoj i osječkoj oblasti. Povjereništvo za Oblast Zagreb brojalo je osam članova, a politički sekretar bio je Marko Belinić, član Politbiroa CK KPH. Od 1949. OblK obuhvaćao je 27 komiteta, od toga 22 kotarska komiteta (Čakovec, Dvor na Uni, Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanec, Jaska, Krapina, Klanjec, Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja, Pregrada, Prelog, Samobor, Sisak, Velika Gorica, Vrbovec, Varaždin, Zlatar, Zelina, Zagreb), 3 gradska komiteta (Čakovec, Sisak, Varaždin), 2 posebna komiteta (Industrijski bazen Kostajnica, Rudarski komitet Konjščina). Nakon donošenja Zakona o ukidanju narodnih odbora oblasti u NRH dolazi do reorganizacije NO-a u proljeće 1952. i novog teritorijalnog ustroja republike. U vezi s tim dolazi do promjena i u organizaciji partijskih komiteta i “25. 11. 1952. održan je sastanak političkih sekretara oblasnih komiteta s predstavnicima CK KPH na kojem je dano objašnjenje o razlozima ukidanja oblasnih komiteta“. Oblasni komitet KPH za Zagreb održao je zadnju sjednicu biroa 8. 1. 1953.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Reorganizacijom 1949. ustrojeni su oblasni odbori (uprava) i oblasni komiteti (KPH) radi pružanja pomoći u osamostaljivanju i osposobljavanju nižih organa uprave, reorganiziranja i razvitka partijske organizacije, i uopće šire mobilizacije masa na socijalističkoj izgradnji. Već 1950/1951, u skladu s reorganizacijom savezne i republičke uprave u cilju jačanja lokalnih organa vlasti (narodnih odbora s težištem na kotarevima), naglašava se organizaciono-instruktorska uloga oblasnih komiteta da osiguraju pomoć u provođenju linije partije i vlade ne kroz aparat oblasnih odbora i komiteta nego kotarskih. U okviru OblK organiziran je Agitprop čiji su zadaci bili organizacija agitacije i propagande, suzbijanje neprijateljske propagande i širenje ideja socijalističke revolucije, umnožavanje propagandnog materijala. Pored toga je vršeno organiziranje partijskih tečajeva i partijskih škola na kojima su partijski kadrovi stjecali potrebno teoretsko i praktično znanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu OblK za Zagrebačku oblast u ratnom razdoblju bili su politički i organizacijski sekretar, s promjenjivim brojem članova raspoređenih po odjeljenjima. OblK je primao, provodio i prosljeđivao direktive CK KPH, rukovodio radom komiteta i vanpartijskih organizacija te surađivao s vojnim ustanovama na svom terenu. OblK Zagreb djelovao je kroz plenum, biro i odjeljenja. Plenum Oblasnog komiteta provodio je direktive CK KPH i njegova Politbiroa i predlagao im članove za vlastiti biro. Plenum oblasnog komiteta imao je 35 članova, od toga 12 članova biroa. Kao i na razini CK KPH, stvarno odlučivanje i operativno djelovanje bilo je u rukama Biroa Oblasnog komiteta. Biro se sastajao jedanput mjesečno a rješavao je politička, privredna i organizacijska pitanja te rukovodio podređenim komitetima. Na sastancima Biroa Oblasnoga komiteta uz redovite članove prisustvovali su i članovi CK KPH, članovi partijskih organizacija s terena, sekretari Saveza komunističke omladine Jugoslavije te predsjednici Oblasnog NO-a. OblK je djelovao i ostvarivao svoju funkciju preko Organizaciono-instruktorskog, Kadrovskog i Agitprop odjeljenja, Izborne komisije, Komisije za selo i Tajništva. Agitprop odjeljenje/Odjeljenje za agitaciju i propagandu Oblasnog komiteta bilo je spona između nadređenog mu Agitprop odjeljenja CK KPH i podređenih mu agitprop odjeljenja kotarskih i gradskih komiteta. To radno tijelo vodio je član partijskog vodstva (biroa) koji nije bio zadužen ni za jedan drugi sektor. Primao je direktive od CK KPH u obliku depeša, dopisa i okružnica, izvršavao ih i prosljeđivao podređenim tijelima, a odgovore vraćao u obliku godišnjih, polugodišnjih, tromjesečnih i mjesečnih izvještaja. Poslije rata odjeljenje je postojalo na razini oblasnog, kotarskog, mjesnog (gradskog) komiteta, a bilo je zaduženo za cjelokupnu političku, kulturnu, prosvjetnu i znanstvenu aktivnost i djelovalo je kroz sektore. Organizaciono-instruktorsko odjeljenje djelovalo je pri oblasnom, kotarskim i mjesnim (gradskim) komitetima. Na razini OblK imalo je zadaću vođenja evidencije i statistike partijskog članstva, razvijanja organizacijske strukture partijskih organizacija, proučavanja izvještaja i zapisnika radi kontrole, ispravljanja pogrešaka, praćenja i poboljšanja organizacijskog partijsko-političkog rada, rješavanja privrednih problema, socijalno-zdravstvene zaštite te prosvjetnoga rada i školstva. Kadrovsko odjeljenje bilo je zaduženo za kadrovsku evidenciju i rješenja, provjeru i obrazovanje partijskog i stručnog kadra, evidenciju partijskih dokumenata i dokumentacije iz CK, obrazovanje u školama i održavanje tečajeva te brigu o spomenicama. Djelovalo je samo na razini Oblasnog komiteta i kotarskih komiteta. To odjeljenje obavljalo je i poslove iz nadležnosti Kontrolne komisije. Komunistička partija je u Zagrebačkoj oblasti osim kroz svoje organizacije, djelovala i uz pomoć izvanpartijskih organizacija kao NF-a, AFŽ-a, USAOH-a i sindikata.