ARHiNET - Grčević, Mladen

Povijest:

Pravnik, fotograf i povjesničar umjetnosti. Studij prava (1937. – 1942.) i povijesti umjetnosti (1956. – 1960.) završio u Zagrebu. Fotografijom se počeo baviti 1939. godine. Od 1946. do 1952. godine nastavnik na Saveznoj grafičkoj školi, a nakon toga profesor na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Zagrebu do 1954. godine. Nakon toga boravi u Parizu te putuje Bliskim i Dalekim istokom (1954. – 1956.). Godine 1965. magistrira povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sa temom „Umjetnička fotografija u Hrvatskoj 1891. – 1940.“. Bio je suradnik više različitih časopisa, među kojima i „Jugoslavija“ (1949. – 1964.) te „Stern“, „Vogue“ i „Graphis“ (1968. – 1971.), a istodobno samostalno koncipira i operma monografije. Među važnijima su „Yugoslavie“ izdana u Parizu 1955. s tekstom L. Peillarda, „Dalmatien“ objavljena u Münchenu 1961. sa tekstom K. Edschmida, „Situla Art“ izašla u New Yorku 1965. sa tekstom J. Kastelica te „Zlato i srebro Zadra“ s tekstom Miroslava Krleže i „Starohrvatska baština“ iz 1976. godine s tekstom Sima Gunjače, obadvije izdane u Zagrebu. Fotomonografskom mapom „Optička sjećanja“ iz 1988. započinje izdavanje niza mapa u kojem će uslijediti „Djeca“, „Indija“, „Kina“, „Meksiko“, „Graditeljstvo kroz vjekove“, „Lica i scene“ te „Žene svijeta“. Samostalno je izlagao na više izložbi u Hrvatskoj (Zagreb 1944., 1945., 1948. i 1956., Osijeku 1956. i Sisku 1970.) i svijetu (Pariz i London 1954., Kairo i Rangoon 1956.) na kojima je višestruko nagrađivan. Od skupnih izložbi ističu se one u Lucernu, Kölnu, Stockholmu, Chicagu i Londonu. Također je dobitnik prvih nagrada na Međunarodnoj izložbi knjiga u Moskvi 1975. te na Međunarodnom natjecanju za turistički plakat u Manili 1980. godine. Prvi je dobitnik nagrade „Tošo Dabac“ Fotokluba Zagreb 1975. godine kao i doživotni počasni predsjednik hrvatskog Fotosaveza. Počasni je član Nacionalne federacije fotografskih društava Francuske od 1955. i Međunarodne federacije fotografske umjetnosti (FIAP) od 1967., a član umjetničke komisije od 1972. godine. Radovi su mu zastupljeni u zbirkama muzeja, arhiva i biblioteka u Zagrebu, Parizu, Londonu, Kölnu, Havdrupu, Calcutti, New Yorku, Washingtonu, Newport Newsu, Chicagu, San Franciscu i Rochesteru.

Sjedišta:

Zagreb