ARHiNET - Vlada Republike Srpske Krajine

Povijest:

Na prvim višestranačkim izborima u SR Hrvatskoj, u travnju i svibnju 1990. godine, pobjedu odnosi Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ) na čelu sa dr. Franjom Tuđmanom, dok u Kninu, središtu srpske pobune, pobjeđuje SDS (Srpska Demokratska Stranka). Već 27. lipnja 1990. godine, tamo je formirana Zajednica opština sjeverne Dalmacije i Like, a na općem saboru u mjestu Srb je 25. srpnja iste godine usvojena ''Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda'', te je kao najviši upravno-politički organ osnovano ''Srpsko nacionalno vijeće'', koje 30. rujna, na temelju plebiscita u pobunjenim općinama sa većinskim srpskim pukom, proglašava autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj. 21. prosinca 1990. godine je i službeno proglašena Srpska autonomna oblast Krajina - SAO Krajina, u kojoj je vrhovnu izvršnu vlast obnašalo Izvršno vijeće SAO Krajine, na čelu s Milanom Babićem, dok zakonodavnu vlast ima Skupština SAO Krajine. U siječnju 1991. godine organiziraju se i Srbi istočne Slavonije, Baranje i Srijema, koji osnivaju Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. U svibnju 1991. godine, Skupština SAO Krajine donosi odluku o pripajanju SR Srbiji, čime razdruživanje i pobuna srpskog puka ulaze u završnu fazu, a 31. je svibnja iste godine proglašen zakon, kojim je Izvršno vijeće SAO Krajine preimenovano u Vladu SAO Krajine, na čelu s Milanom Babićem kao prvim predsjednikom[1], pod čijom su se ingerencijom nalazile isključivo općine sa srpskom većinom na području sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije. U Okučanima je zatim, u kolovozu 1991. godine, proglašena SAO Zapadna Slavonija, s Oblasnim vijećem kao izvršnim i Narodnom skupštinom kao zakonodavnim tijelom. U Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, koja se također odcijepila od Republike Hrvatske, od rujna 1991. do 26. veljače 1992. godine djeluje, neovisno od vlade u Kninu, Vlada Srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, na čelu s Goranom Hadžićem[2], dok zakonodavnu vlast obavlja Velika narodna skupština Srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Na zasjedanju Ustavotvorne skupštine SAO Krajine u Kninu, 19. prosinca 1991. godine, proglašena je Republika Srpska Krajina i usvojen njezin Ustav, a za predsjednika je izabran Milan Babić, te su ubrzo nakon toga skupštine SAO Zapadne Slavonije i Srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, donijele odluku o ulasku u sastav RSK. Babić je, ujedno, obnašao i dužnost predsjednika prve Vlade RSK, od 27. prosinca 1991. do 26. veljače 1992. godine[3], kada je smijenjen zbog odbijanja prihvaćanja ''Vanceovog plana'' o dolasku mirovnih snaga UN-a na područje RSK. Slijedeći predsjednik Vlade, koja je sve vrijeme (od 1991. do 1995. godine) imala sjedište u Kninu, je u razdoblju od 26. veljače 1992. do 20. travnja 1993. godine bio Zdravko Zečević[4], no bitno je napomenuti kako je u prvim mjesecima njegova predsjednikovanja, uslijed odbijanja sljedbenika Milana Babića da prihvate njegovu smjenu, usporedno djelovala i Vlada pod Babićevim predsjedanjem (stoga je moguće u razdoblju veljače i ožujka 1992. godine pronaći dokumente dvaju vlada!). Nakon što je 21. ožujka 1992. godine donesen ''Zakon o ministarstvima u Vladi RSK''[5], Vlada je doživjela izvjesne promjene. 20. travnja 1993. godine je imenovana nova Vlada pod predsjedanjem Đorđa Bjegovića, koja je dužnost obnašala do 21. travnja 1994. godine[6]. Nakon Bjegovića je za mandatara Vlade RSK imenovan Borislav Mikelić, koji je tu dužnost obnašao od 21. travnja 1994., do 28. svibnja 1995. godine[7]. Posljednja Vlada RSK je bila ona pod predsjedanjem Milana Babića, koja je djelovala od 27. srpnja 1995., do 5. kolovoza 1995. godine[8]. Vlada RSK je prestala djelovati kao vrhovna institucija krajinske izvršne i upravne vlasti 5. kolovoza 1995. godine, kada je hrvatskom vojno-redarstvenom operacijom ''Oluja'' oslobođeno područje Republike Srpske Krajine, koja je time, sa svim svojim institucijama, i formalno prestala postojati.

Sjedišta:

Knin