ARHiNET - Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske

Povijest:	Odlukom AVNOJ-a od 30. studenoga 1943., osnovana je pri Nacionalnom komitetu oslobođenja Jugoslavije Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (SL 1/1945, od 1. veljače 1945.) koja će biti ukinuta posebnim Ukazom (SL 30/1948, od 14. travnja 1948.). Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske osnovana je odlukom Predsjedništva ZAVNOH-a od 18. svibnja 1944. bez objave u službenom listu. Krajem srpnja 1947. godine Zemaljska komisija za ratne zločine promijenila je naziv u Republikanska komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske. Od osnutka do prosinca 1944., Zemaljska komisija djelovala je u okviru Odjela pravosuđa ZAVNOH-a, a od početka prosinca 1944. djeluje kao zasebna ustanova sve do prestanka s radom 31. listopada 1947. Započete predmete, odnosno poslove Zemaljske komisije preuzelo je Istražno odjeljenje Javnog tužilaštva Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1945-1947)
Djelatnost:	Prema Uputstvima Zemaljske komisije za rad na utvrđivanju zločina od 5. kolovoza 1944., Zemaljska je komisija bila dužna prikupljati podatke i dokazni materijal pomoću kojega se utvrđivala odgovornost i postojanje zločina koje su okupatori i njihovi pomagači izvršili pred sam rat ili tijekom neprijateljske okupacije na području Federalne Hrvatske. U njenu je nadležnost spadalo prikupljanje podataka i dokaza kojima se utvrđivalo izvršenje, vrsta, vrijeme, mjesto i način počinjenog zločina te odgovornost počinilaca i njihovih suučesnika radi izricanja kazne od nadležnih sudova nakon prethodnog postupka. Uputstvima je uređeno da pomoćni organi Zemaljske komisije za ratne zločine budu: okružne, općinske i gradske komisije, dok su u gradovima iznad 20 000 stanovnika osnovane gradske rajonske komisije čijim je radom rukovodila središnja gradska komisija. Kod svih Zemaljskih komisija za ratne zločine osnovani su zasebni Odsjeci za neprijateljsku imovinu koji su dužni voditi katastar neprijateljske imovine. Po tim su odsjecima Komisije vršile preglede gospodarskih poduzeća po liniji gospodarske suradnje s okupatorom ili njihovim pomagačima, a prijedloge su podnosili federalnim organima Državne uprave narodnih dobara. U okviru Zemaljske komisije od svibnja 1945., djelovala je Anketna komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina kulturne suradnje s neprijateljem. Zemaljska komisija za ratne zločine izdavala je svoj bilten „Saopćenja".
Unutarnji ustroj / genealogija:	Komisija je imala 13 odjeljenja numeriranih rimskim oznakama I-XIII od kojih se opsegom izdvajaju: IV-Pravni odsjek; IX-Odjeljenje/Odsjek za neprijateljsku imovinu; V-Istražni odsjek.