ARHiNET - Ličko-krbavska županija

Povijest:	Županija Ličko-krbavska osnovana je 5. veljače 1886., na temelju Zakonske odredbe Hrvatskog sabora „ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih“, od teritorija nekadašnjih graničarskih pukovnija Gospićke i Otočke, a obuhvaćala je područje Ličkog okružja i općine Brinj, Jezerane i Krivi put brinjskog kotara s gradovima Senjom i Pagom, te imala sjedište u Gospiću. Županijska uprava formalno je prestala Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN 92/1922, od 28. travnja 1922.), koja je provedena 1924. godine. Sljednik županije bila je Primorsko-krajiška oblast u Karlovcu.
Sjedišta:	Gospić (1886 - 1924)
Djelatnost:	upanijska oblast bila je zadužena za poslove javne uprave županije ako nisu pripadali vladi, županijskoj skupštini, upravnom odboru i kotarskim oblastima. Na čelu se nalazio podžupan, imenovan od bana na prijedlog velikog župana kojemu je podređen. Najvažniji poslovi odnosili su se na održavanje javnog mira i poretka u skladu sa zakonima, rješavanje sporova kotareva i općina u drugoj molbi te u pitanjima gradnji, sabiranju milodara, eksproprijaciji, ženidbenim dozvolama i izdavanju putovnica, dozvola za plovidbu rijekama. Veliki župan bio je predstavnik izvršne vlasti i vladin povjerenik imenovan od kralja na prijedlog bana. Imao je nadzornu ulogu nad samoupravom, političkom i kotarskom upravom. Održavao je županijske skupštine, imao nadzor nad činovnicima i upraviteljima. Županijska skupština članstvo je dobivala izborom ili putem imenika oporezovanih građana (o kojima odlučuje verifikacioni odbor). Članstvo se biralo svake 3 godine na 6 godina. Skupštinom je predsjedao župan. Djelokrug: donošenje statuta, rasprave o predmetima od javnog interesa te obraćanje Saboru peticijama, rješavanje teritorijalnih sporova općina i sporova niže uprave, uprava županijskom imovinom, izbor verifikacionog i upravnog odbora, nadzor nad općinskom, kotarskom i županijskom upravom. Od 1902. rješava i pitanja vezana uz komasaciju. Upravni odbor uređen je zakonom od 5. veljače 1886. i preinakom 28. prosinca 1886., a članom su mogli biti birani od skupštine i po funkciji. U djelokrugu je imao poslove autonomne javne uprave, porezne i disciplinske poslove, a a podređeni su mu općinski organi. Na čelu mu je bio veliki župan.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Ustroj županije činili su: županijska oblast, veliki župan, županijska skupština i upravni odbor. Županija se dijelila na 9 upravnih kotara i 31 općinu: 1. kotar Gospić s političkim općinama: Gospić, Smiljan, Osik, Medak i Karlobag, 2. kotar Gračac s politčkim općinama: Zrmanja, Gračac, Bruvno i Lovinac, 3. kotar Udbina s političkim općinama: Udbina i Podlapac, 4. kotar Perušić s političkim općinama: Klanac, Kosinj i Perušić, 5. kotar Korenica s političkim općinama: Bunić, Korenica, Petrovo selo i Zavalje, 6. kotar Otočac s političkim općinama: Otočac, Sinac, Vrhovine, Škare, Dabar i Brlog, 7. kotar Senj s političkim općinama: Jablanac, Sv. Juraj i Krivi put, 8. kotar Donji Lapac s političkim općinama: Donji Lapac i Srb, 9. kotar Brinje s političkim općinama: Brinje i Jezerane. Bitnijih promjena unutar navedene podjele nije bilo do kraja postojanja županije.