ARHiNET - Sabor Socijalističke Republike Hrvatske

Povijest:	Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, uz nekoliko promjena naziva, djeluje kontinuirano od 1945. do 1990. godine. Njegovi temelji kao središnjeg državnog zakonodavnog tijela postavljeni su u radu Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, koje se na III. zasjedanju, 9. svibnja 1944. godine konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno – predstavničko tijelo Hrvatske (NN 2/1945). Djelovanje započinje kao Narodni sabor Hrvatske, temeljem Zakona o promjeni naziva Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (NN 3/1945), usvojenog 25. srpnja 1945. godine na četvrtom, posljednjem zasjedanju ZAVNOH-a. Zakonom o imenu Narodne Republike Hrvatske od 26. veljače 1946. godine (NN 34/1946), mijenja naziv u Sabor Narodne Republike Hrvatske, a Predsjedništvo Narodnog sabora Hrvatske mijenja naziv u Prezidijum Sabora Narodne Republike Hrvatske. S obzirom na potrebu donošenja određenih zakona kao preduvjeta za donošenje republičkog Ustava, zasjedanje Sabora Narodne Republike Hrvatske (dalje: Sabor NRH) sazvano je Ukazom saborskog Predsjedništva (NN 109/1946) za 26. kolovoza 1946. godine kao V. redovito zasjedanje Sabora, čime se naglašava kontinuitet sa prva četiri zasjedanja ZAVNOH-a. Nakon njegova raspuštanja Ukazom Prezidijuma Sabora NRH od 26. rujna 1946. godine (NN 122/1946), do sazivanja Ustavotvornog sabora Narodne Republike Hrvatske, funkcije Sabora NRH preuzima Prezidijum Sabora NRH. Ustavotvorni sabor NRH, izabran temeljem Zakona o Ustavotvornom saboru NRH (NN 116/1946) konstituiran je 28. studenog 1946. godine. Nakon proglašenja Ustava NRH, 18. siječnja 1947. godine, pretvara se u redovno predstavništvo NR Hrvatske i nastavlja rad u istom sastavu kao Sabor Narodne Republike Hrvatske (NN 8/1947). Prema odredbama Ustava NRH iz 1947. godine (NN 7/1947) i Ustavnog zakona NRH o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti iz 1953. godine (NN 9/1953), Sabor NRH bira se na četiri godine. U dva saziva, od 1947. do 1953. godine djeluje kao jednodomno tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. godine omogućeno je produženje trajanja mandata u slučaju rata ili drugih izvanrednih prilika za vrijeme dok to stanje traje, odnosno donošenje odluke o raspuštanju i prije isteka vremena za koje je izabran. Tako je Sabor NRH, izabran 5. studenog 1950. godine, raspušten u trećoj godini svojeg mandata, odlukom o raspuštanju od 16. rujna 1953. godine, zbog provođenja izbora i konstituiranja Sabora u skladu s odredbama novog Ustavnog zakona. U dva saziva, od 1953. do 1963. godine, Sabor NRH ustrojen je kao dvodomno tijelo. >Od 1961. godine, usporedno s radom na pripremi novog saveznog Ustava, tekao je i rad na pripremi novih republičkih Ustava. S obzirom na to, mandat četvrtog saziva Sabora NRH, izabranog u ožujku 1958. godine, produžen je Odlukom o produženju trajanja mandata Sabora NRH (NN 15/1962) od 9. travnja 1962. godine, radi donošenja novog Ustava NRH, a najduže za godinu dana. Donošenjem novog Ustava (NN 15/1963), 9. travnja 1963. godine, dolazi do promjene imena republike, te se riječ „Narodna“ zamjenjuje riječju „Socijalistička“. Člankom 1. Ustava izmijenjena je definicija Hrvatske kao države te se navodi da je Socijalistička Republika Hrvatska državna socijalistička demokratska zajednica naroda Hrvatske, zasnovana na vlasti radnog naroda i samoupravljanju. Sukladno ovim ustavnim promjenama, Sabor Narodne Republike Hrvatske mijenja naziv u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, te se određuje kao najviši organ vlasti i organ društvenog samoupravljanja u okviru prava i dužnosti Republike. Člankom 172 Ustava, Sabor SRH ustrojen je kao peterodomno tijelo. Ustavnim zakonom o provođenju Ustava SRH (NN 15/1963) od 9. travnja 1963. godine, uvode se izbori za polovicu zastupnika svih vijeća Sabora SRH svake dvije godine. Sukladno toj odredbi, izbori za polovicu članova svih vijeća Sabora SRH provedeni su u travnju 1965. i u travnju 1967. godine. Zastupnicima kojima mandat ističe prestaje funkcija 15. svibnja one godine koje se vrši izbor. Ustavnim zakonom o promjenama Ustava SRH (NN 6/1969) od 7. veljače 1969. godine, ponovno je uveden jedinstveni četverogodišnji mandat za zastupnike u svim vijećima Sabora SRH, s time da građanin ne može više od dva puta uzastopce biti izabran za člana iste skupštine. Na sjednici Republičkog vijeća, 16. veljače 1972. godine, prihvaćeni su amandmani I – XXXVI na Ustav SRH. Tijekom 1973. godine nastavljen je rad na dopunama saveznog i republičkog Ustava. S obzirom na potrebu rada na dopunama i izmjenama Ustava SRH, Ustavnim zakonom o produženju mandata zastupnika Sabora SRH i odbornika općinskih skupština u SRH (NN 5/1973) zastupnicima Sabora SRH, izabranima za razdoblje od 1969. do 1973. godine, produžen je mandat do prvog sastanka novoizabranog Sabora SRH, a najduže za godinu dana. Novi Ustav SRH donesen je 22. veljače 1974. godine. Sabor SRH određuje se kao organ društvenog samoupravljanja i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti Republike, te je ustrojen kao trodomno tijelo. Na sjednici saborskih vijeća, 14. veljače 1990. godine, usvojeni su Amandmani LIV do LXIII na Ustav SRH (NN 7/1990). Amandmanom LVI legaliziran je politički pluralizam u Hrvatskoj: jamči se sloboda političkog i drugog udruživanja, sloboda govora i javnog istupanja, sloboda zbora i drugog javnog okupljanja. 22. travnja 1990. godine održani su prvi višestranački izbori, te je 30. svibnja 1990. godine konstituiran prvi višestranački Sabor. Amandmanima LXIV do LXXV na Ustav SRH (NN 31/1990) i Ustavnim zakonom za provođenje Amandmana LXIV do LXXV na Ustav SRH (NN 31/1990) od 25. srpnja 1990. godine, provedena je „deideologizacija“ postojećeg Ustava, izostavljanjem riječi „socijalistička“. Sukladno članku 4 istog Ustavnog zakona, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske nastavlja s radom kao Sabor Republike Hrvatske.
Djelatnost:	Do raspuštanja 26. rujna 1946. godine, Narodni sabor Hrvatske, odnosno Sabor NRH, vrhovni je organa državne vlasti, vrhovno zakonodavno narodno predstavničko tijelo i predstavnik narodnog suvereniteta NRH. Prema Zakonu o Ustavotvornom saboru NRH (NN 116/1946), Ustavotvorni sabor NRH najviši je organ državne vlasti NRH. Osnovni je zadatak Ustavotvornog sabora donošenje Ustava NRH, te odluka o svim aktima koje su donijeli ZAVNOH, Narodni sabor Hrvatske i Sabor NRH. Ustav NRH iz 1947. godine (NN 7/1947) određuje Sabor NRH kao predstavnika narodnog suvereniteta i vrhovni organ državne vlasti NRH. Sabor NRH izvršava sva prava koja pripadaju NRH, osim onih koja su Ustavom dana u nadležnost Prezidijuma Sabora ili Vlade NRH. Ima isključivu nadležnost za obavljanje zakonodavne vlasti u NRH, donošenje proračuna i završnog računa NRH, te za promjene i dopune republičkog Ustava. Imenuje i razrješuje Vladu NRH koja mu odgovara za svoj rad. Zasjedanja Sabora su redovna i izvanredna, a sazivaju se ukazom Prezidijuma Sabora NRH. Redovna zasjedanja održavaju se dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Sabor bira svoje dužnosnike, donosi svoj poslovnik i osniva svoja radna tijela. Sjednice Sabora 'u pravilu su javne'. Ustavnim Zakonom Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti (NN 9/1953), prestao je važiti dio VII. Ustava od 18. siječnja 1947. godine, koji se odnosi na Sabor i saborski Prezidijum kao najviše organe državne vlasti u NRH, te je zamijenjen novim ustavnim rješenjima, koja definiraju djelokrug i ovlasti Sabora. Sabor NRH predstavnik je narodnog suvereniteta i najviši organ vlasti NRH. Prava i dužnosti obavlja na temelju i u okviru saveznog Ustava, Ustava NRH i saveznih zakona. Prava koja pripadaju republičkim organima vlasti, Sabor NRH obavlja neposredno i preko Izvršnog vijeća kao svog izvršnoga organa. U isključivu nadležnost Sabora pripada: promjena Ustava, donošenje republičkih zakona, republičkog društvenog plana i proračuna, biranje i razrješavanje predsjednika i članova Izvršnog vijeća i sudaca Vrhovnog suda NRH, biranje i opozivanje saveznim Ustavom određenog broja narodnih zastupnika za Savezno vijeće Savezne narodne skupštine, odlučivanje o promjeni granica između NRH i drugih narodnih republika uz njihovu suglasnost i uz potvrdu Savezne narodne skupštine, odlučivanje o smjernicama rada Izvršnog vijeća, osnivanje samoupravnih ustanova i specijaliziranih škola od interesa za cijelu Republiku i osnivanje visokih škola, amnestija za krivična djela određena zakonom NRH, odlučivanje o produženju trajanja mandata narodnim odborima općina, gradova i kotara najviše za godinu dana, kao i o raspisivanju općih izbora za narodne odbore i prije isteka vremena za koje su izabrani, te rješavanje o prigovorima narodnih odbora za zaštitu samoupravnih prava podnijetih protiv akata Izvršnog vijeća. Sabor NRH donosi deklaracije i rezolucije u pitanjima iz nadležnosti republičkih organa vlasti i o drugim pitanjima od općeg interesa, te daje preporuke za rad državnih organa, samoupravnih ustanova i privrednih organizacija. Sabor NRH zakonom uređuje sljedeća pitanja: organizaciju vlasti i javnih službi od općeg značaja, republičko državljanstvo, podjelu teritorija Republike na općine, gradove i kotare, izbor i opoziv narodnih predstavnika, amnestiju i pomilovanja, plansko upravljanje privredom, promet, veze i putove od općeg značaja, proračun, društveni doprinos, porez i druga davanja, iskorištavanje prirodnih bogatstava, sveučilišta i visoke škole, škole općeg obrazovanja, stručne i osnovne škole, rad, obitelj, brak i starateljstvo, mjere suzbijanja zaraznih bolesti i zaštitu narodnog zdravlja, te službenike državne administracije. Ustavom SRH (NN 15/1963) iz 1963. godine, Sabor SRH definiran je kao najviši organ vlasti i organ društvenog samoupravljanja u okviru prava i dužnosti Republike. U odnosu na Ustavni zakon iz 1953. godine, ovim Ustavom proširena je nadležnost Sabora SRH, te uključuje i sljedeće: raspisivanje republičkog referenduma, razmatranje i odlučivanje o svim osnovnim pitanjima od značenja za politički, privredni, kulturni i društveni život i razvitak u Republici, utvrđivanje obaveza republičkih organa i organizacija za izvršavanje zakona i drugih akata i politike Sabora, biranje i razrješavanje predsjednika i potpredsjednika Sabora, predsjednika i članova Ustavnog suda Hrvatske i Višeg privrednog suda, imenovanje i razrješavanje republičkih sekretara i drugih funkcionara i članova organa upravljanja organizacija za koje je to određeno Ustavom, zakonom ili drugim aktom Sabora, obavljanje političke kontrole nad radom političko – izvršnih i upravnih organa Republike, obavljanje društvenog nadzora, razmatranje izvještaja republičkih sudova o primjeni zakona i o općim problemima pravosuđa i razmatranje izvještaja samoupravnih organizacija za koje je to određeno zakonom, odlučivanje o raspisivanju javnih zajmova, te obavljanje i drugih poslova određenih Ustavom. Sabor može raspravljati o svim pitanjima od zajedničkog interesa za Republiku i u vezi s tim donositi deklaracije i rezolucije u kojima se utvrđuju stavovi o politici u određenoj oblasti i načinu njena ostvarivanja. Također, može davati preporuke organima, radnim i drugim organizacijama, kojima se izražava mišljenje o pitanjima od općeg interesa za Republiku. Ustavom SRH od 22. veljače 1974. godine (NN 8/1974), Sabor SRH definiran je kao organ društvenog samoupravljanja i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti Republike. Istim Ustavom potvrđena je nadležnost Sabora SRH definirana Ustavom iz 1963. godine, te proširena na sudjelovanje u odlučivanju o saveznim zakonima i međunarodnim ugovorima. Sukladno tome, Sabor SRH, na osnovi i u okviru Ustava: daje suglasnost za donošenje saveznog društvenog plana i saveznih zakona koji se donose uz suglasnost republika i autonomnih pokrajina te za utvrđivanje ukupnog iznosa rashoda u proračunu federacije, daje suglasnost na međunarodne ugovore koje sklapa SFRJ, a koji zahtijevaju donošenje novih ili izmjenu važećih zakona Republike ili iz kojih proistječu posebne obveze za SRH, ratificira ugovore koje SRH zaključuje s organima i organizacijama drugih država te s međunarodnim organizacijama, te razmatra opća pitanja o ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti. Sabor raspravlja o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa za Republiku i radi osiguravanja njihova uspješnog rješavanja daje inicijativu za zaključivanje, sudjeluje u zaključivanju društvenih dogovora i preuzima odgovarajuće obveze u skladu s Ustavom i zakonom utvrđenim pravima i dužnostima Republike i Sabora. Sabor može donositi deklaracije i rezolucije kojima se utvrđuju stavovi Sabora u određenoj oblasti i način njihova ostvarivanja, te davati preporuke organima, organizacijama i zajednicama, kojima izražava mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa za Republiku i načinu rješavanja pojedinih problema.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Ustavne promjene 1947., 1953., 1963. i 1974. godine pratila je promjena parlamentarnog sustava. Sukladno ustavnim promjenama mijenjao se broj domova Sabora SRH. Na početku svakog saziva, a za čitavo razdoblje trajanja saziva, za proučavanje zakonskih prijedloga i prijedloga o drugim pitanjima i zadacima iz njegove nadležnosti, Sabor SRH bira stalna radna tijela. Tijekom saziva osnivaju se i „naročita“ (povremena) radna tijela koja prestaju s radom nakon izvršenja povjerenih zadataka i podnošenja izvještaja o radu, te anketna radna tijela koja provode ankete u pitanjima koja su od interesa za Republiku. Do 1953. godine kao radna tijela osnivaju se odbori, a od 1953. godine odbori i komisije, te koordinacioni odbori i radne grupe. Od iste godine, kada Sabor prestaje djelovati kao jednodomno tijelo, pored radnih tijela Sabora, osnivaju se stalni, povremeni odnosno anketni odbori i komisije svakog doma (vijeća) Sabora. Dva ili više vijeća Sabora za raspravu i proučavanje određenog pitanja, kao i za izradu nacrta ili prijedloga zakona ili drugog akta Sabora osnivaju zajedničke komisije kao privremena radna tijela. Također, u pojedinim sazivima, osnivaju se i zajedničke komisije Sabora i Izvršnog vijeća Sabora. Na početku svakog saziva bira se Predsjedništvo Sabora SRH, odnosno dužnosnici Sabora SRH (predsjednik, potpredsjednici, tajnici), te dužnosnici saborskih vijeća i radnih tijela Sabora SRH i radnih tijela vijeća. Sabor ima stručne službe, svoj arhiv i knjižnicu. Sabor NRH 1945.-1946. i Ustavotvorni sabor NRH 1946.-1947. djeluju kao jednodomna tijela. Sukladno Ustavu NRH iz siječnja 1947. godine (NN 7/1947), u dva saziva od 1947. do 1953. godine, Sabor NRH ustrojen je također kao jednodomno vrhovno tijelo državne vlasti. Ustavnim zakonom NRH o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti iz veljače 1953. godine (NN 9/1953), Sabor NRH, u svojem trećem sazivu, ustrojen je kao dvodomno tijelo. Čine ga: 1. Republičko vijeće i 2. Vijeće proizvođača. Sabor radi u posebnim sjednicama domova, u zajedničkim sjednicama oba doma i u posebnim i zajedničkim sjednicama odbora i komisija pojedinih domova i Sabora, na kojima se rješavaju pitanja iz njihove nadležnosti. Ustavom SRH iz 1963. godine (NN 15/1963), Sabor SRH ustrojen je kao peterodomno tijelo. Čini ga 5 domova (vijeća): 1. Republičko vijeće, 2. Privredno vijeće, 3. Prosvjetno-kulturno vijeće, 4. Socijalno-zdravstveno vijeće i 5. Organizaciono-političko vijeće. Zakone i druge akte donosi Republičko vijeće ravnopravno s onim vijećem Sabora iz područja čije nadležnosti se konkretni zakon ili drugi akt donosi. Republičko vijeće obavlja i druge poslove iz nadležnosti Sabora osim kad je Ustavom predviđeno da određene poslove obavlja pojedino vijeće samostalno. Pojedini poslovi iz nadležnosti Sabora obavljaju se na zajedničkim sjednicama svih vijeća, posebnim sjednicama vijeća, te u odborima, komisijama i drugim tijelima vijeća i Sabora. Složena struktura i velik broj radnih tijela Sabora i vijeća Sabora, obilježje je unutarnjeg ustroja Sabora u razdoblju od 1963. do 1974. godine, a u kojem djeluje kao peterodomno tijelo. Potrebno je naglasiti da Ustav iz 1963. godine ne predviđa Predsjedništvo Sabora SRH kao poseban organ Sabora SRH, već kao vid koordinacije predsjednika s potpredsjednicima Sabora SRH i s predsjednicima vijeća. Sukladno tome, niti poslovnicima Sabora SRH Predsjedništvo Sabora SRH nije institucionalizirano kao poseban organ, već su samo predviđeni slučajevi u kojima se pojavljuje potreba njegove koordinirajuće funkcije. Ustavnim amandmanom XXXIII iz veljače 1972. godine (NN 9/1972) Predsjedništvo Sabora SRH uvodi se kao organ Sabora SRH koji obavlja Ustavom utvrđena prava i dužnosti, a čine ga predsjednik i potpredsjednici Sabora SRH, predsjednici vijeća Sabora SRH, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednici saborskih odbora i komisija koje odredi Sabor SRH. Ustavom SRH iz veljače 1974. godine (NN 8/1974), Sabor SRH ustrojen je kao trodomno tijelo. Čine ga: 1. Vijeće udruženog rada, 2. Vijeće općina i 3. Društveno-političko vijeće. Ustavom, Odlukom o privremenoj organizaciji Sabora SRH iz svibnja 1974. godine (NN 21/1974) i Poslovnikom Sabora SRH iz svibnja 1975. godine (NN 22/1975), definira se da poslove iz nadležnosti Sabora SRH obavljaju vijeća Sabora SRH i skupštine samoupravnih interesnih zajednica, koje po Ustavu ravnopravno sudjeluju u odlučivanju s nadležnim vijećem Sabora SRH o pitanjima iz nadležnosti Sabora, u skladu s odredbama Ustava i Poslovnika Sabora SRH i poslovnika vijeća odnosno skupštine odgovarajuće samoupravne interesne zajednice. Vijeća Sabora SRH odlučuju o pitanjima iz nadležnosti Sabora SRH samostalno, ravnopravno ili na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Od 1980. godine u Saboru SRH djeluje Savjet za pravna pitanja Sabora SRH (NN 48/1980), kao savjetodavno stručno tijelo za razmatranje pitanja ostvarivanja i daljnje izgradnje pravnog sustava. Kao trodomno tijelo Sabor SRH ustrojen je u svim sazivima do 1990. godine.