ARHiNET - Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba

Povijest:	Narodno vijeće SHS ustanovljeno je 6. listopada 1918. kao vrhovno političko predstavništvo svih političkih stranaka Slovenaca, Hrvata i Srba, koje žele ujedinjenje u zajedničku državu unutar jugoslavenskih pokrajina bivše Austro-Ugarske Monarhije. U srpnju 1918. prethodilo mu je osnivanje Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji u Splitu, te Narodne organizacije za Hrvatsko primorje i Istru u Sušaku, kao i organiziranje slovenskih narodnih vijeća, te političkih stranaka u Bačkoj, Baranji i Banatu i Bosni i Hercegovini. NV SHS djelovalo je s izmijenjenim nadležnostima vjerojatno do Vidovdanskog ustava, pa je još 5.3.1920. poslovao Odbor za okupirane krajeve na čelu s V. Spinčićem kao predsjednikom.
Sjedišta:	Zagreb (1918 - 1919)
Djelatnost:	Narodno vijeće SHS, prema njegovom Pravilniku, činili su izabrani poslanici svake pokrajine po stranačkom ključu, članovi hrvatskog, bosanskog, dalmatinskog i drugih pokrajinskih sabora te Carevinskog vijeća u Beču. Činilo ga je 39 poslanika političkih stranaka Hrvatske, Dalmacije, Istre i Rijeke, 18 iz Bosne i Hercegovine i 16 poslanika političkih stranaka Slovenije i Trsta (ukupno 73 člana). Vijeće je djelovalo u skupnim sjednicama (plenumu) te imalo Središnju kancelariju s predsjednikom. Plenum je birao Središnji odbor te nadzirao njegov rad. Središnji odbor brojio je najviše 30 izbornih članova iz NV SHS. Sazivao je skupne sjednice NV, vodio poslovanje istoga, predstavljao NV prema van, birao pododbore NV, primao njihove izvještaje i raspravljao o njima, rješavao razne sporove unutar organizacija, sabirao novčana sredstva za financiranje NV i upravljao njima. Središnji odbor birao je Predsjedništvo, koje je vodilo poslove Odbora, a ujedno imalo funkciju predsjedništva NV SHS. Dana 29. listopada 1918., Sabor Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, proglasio je prekid državnih veza s Austro-Ugarskom, te priznao NV SHS vrhovnom vlasti, čime je ustrojena Država SHS. Od nastanka Države, NV povjerilo je sve poslove vlade Predsjedništvu koje se sastojalo od predsjednika, dva potpredsjednika i nekoliko tajnika. Predsjedništvo je bilo samostalno tijelo koje je donosilo rješenja za pojedine državne probleme, dok je uloga Središnjeg odbora gubila značaj. Predsjedništvo je vršilo prava pomilovanja i vrhovnog vojnog zapovjedništva, izdavalo propise sa zakonskom snagom, imenovalo pokrajinske vlade, postavljalo, unaprjeđivalo dužnosnike, te rukovodilo unutrašnjom i vanjskom politikom Države SHS. Upravljanje ostalim poslovima bilo je povjereno pokrajinskim vladama, odnosno povjerenicima za određeni resor (odjeli/povjereništva u Hrvatskoj). Za hrvatsku je vladu to značilo i proširenje djelokruga na Rijeku i Istru. Niže upravne jedinice kao i pravosudne ostale su nedirnute.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Predsjedništvo NV nije bilo podijeljeno na resore već je kolegijalno rješavalo pitanja uz suglasnost Središnjeg odbora NV SHS. Administracija za vojne poslove bila je povjerena na čelu s pročelnikom/povjerenikom Odjelu za narodnu odbranu, mornarički (ratni i trgovački) poslovi Povjereništvu za mornaricu, a diplomatske akcije obavljao je dijelom Jugoslavenski odbor. Ovi odjeli, odnosno povjereništva djelovali su kao savezna ministarstva vlade NV SHS. Uz njih je postojala Sekcija za organizaciju i agitaciju koja je davala odredbe za rad mjesnih odbora NV, za Novinski i Financijski odsjek.