ARHiNET - Velika župa Gora-Prigorje

Povijest:	Velika župa Gora-Prigorje djelovala je od 5. srpnja 1944. sa sjedištem u Zagrebu (NN 138/1944). Teritorijalno je obuhvatila kotarske oblasti Donja Stubica, Dugo Selo, Glina, Kostajnica, Kutina, Petrinja, Samobor, Sisak, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Zagreb, te gradove Petrinju i Sisak. Nastala je ukidanjem velikih župa Gora i Prigorje, spajanjem većeg dijela njihovog teritorija, osim dvaju kotareva Bosanskog Novog i Dvora, koji su bili priključeni Velikoj župi Krbava-Psat. Od 15. travnja 1945. poslovala je i kotarska ispostava Sunja (NN 71/1945), a od 21. travnja 1945. njezinom području priključen je i kotar Topusko koji je predhodno pripadao Velikoj župi Pokupje (NN 89/1945).
Sjedišta:	Zagreb (1944-1945)
Djelatnost:	Velika župa, kao prvomolbena oblast, bila je nadležna za poslove koje su na nju prenijela pojedina ministarstva tijekom 1942. godine, temeljem Zakonske odredbe o ovlaštenju prijenosa poslova ministarstva na velike župe, donesene 1941. godine (NN 188/1941). To su bili pojedini poslovi nastave, nadzorništva rada, zapošljavanja stranih državljana, prometa i javnih radova, zdravstva, obrta, veleobrta (industrije), trgovine i seljačkog gospodarstva. Godine 1944. ovome su pridodana župska školska nadzorništva koja su bila pod nadzorom velikog župana (NN 168/1944). U međuvremenu, 6. travnja 1943. (NN 79/1943), nastupile su promjene u nadležnosti nad poslovima srednjeg školstva, jer su oni tada oduzeti velikim župama i vraćeni Ministarstvu narodne prosvjete. Kao drugomolbene oblasti velike su župe rješavale predmete za koje su u prvoj molbi bile nadležne kotarske oblasti i ispostave, gradske i državne redarstvene oblasti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane poglavnika.