ARHiNET - Banski stol

Povijest:	Banski je stol nastao iz institucije banskog suda, koja se spominje već u 12. stoljeću. Godine 1723. umjesto banskog suda ustrojen je Banski stol, a u reorganizaciji sudstva poslije 1848., na temelju privremene uredbe sudova potvrđenih po Franji Josipu I. ožujka 1950. (Zem. vladni list 1850., kom. i, br. 5.), sud druge molbe za Hrvatsku je Viši zemaljski sud, odnosno Banski stol, dok je sud treće molbe Vrhovno sudište u Beču. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Banski je stol smatran apelacijskim sudom, a na temelju Zakona br. 4014 od 18.siječnja 1929. o uređenju redovnih sudova i Zakona o sjedištima i teritorijalnoj nadležnosti Apelacionih sudova od 24. prosinca 1932. (NN br. 298 od 30. prosinca 1932.), pretvara se u takav sve do 1941., od kada je ponovno Banski stol. Banski je stol ukinut 1945. godine na osnovi odluke Predsjedništva AVNOJ-a (Službeni list DFJ 1945, br.4).
Sjedišta:	Zagreb (1850 - 1945)
Djelatnost:	Prema naredbi ministarstva unutarnjih djela, pravosuđa i financija od 3. lipnja 1854. o političkom i sudbenom ustrojstvu (Zem. vladni list 1854., razdjel i, kom. XIII), područje teritorijalne nadležnosti Višeg zemaljskog suda tj. Banskog stola čine Kraljevine Hrvatska i Slavonija. Od 1918. g. ona je proširena i na Međimurje. Iz područja teritorijalne nadležnosti prema zakonskoj odluci od 8.8.1941., Sudbeni stol u Derventi izuzet je od Banskog stola, a prema zakonskoj odredbi od 1.10.1941. njegova je nadležnost proširena na područje Sudbenog stola u Dubrovniku. Godine 1851. Banski stol uređen je tako da je u građanskom i kaznenom postupku sudio kao drugostupanjski organ, dok je temeljem kraljevog otpisa od 27. ožujka 1861., upravljenog na Sabor dobio i urbarijalnu sudbenost odnosno preuzeo poslove Hrvatsko-slavonskog višeg urbarijalnog suda (Sbornik zakonah i naredabah 1863., sv. I, kom XII, br. 185), dok je 1876. dobio sudbenost u maličnim stvarima u posljednjem stupnju. Zakonom od 19. lipnja 1874. (List zem. uprave za hrv. slav. vojnu krajinu, 1874, kom. X), osnovan je pri Banskom stolu Krajiški odsjek, kao posebno tijelo Banskog stola za područje Vojne krajine. Odsjek je 1882. g. ukinut, jer je tada Banski stol preuzeo sve funkcije u sudskom postupku za područje bivše, tj. ukinute Vojne krajine. U nadležnost Banskog stola spadalo je rješavanje u drugom stupnju, svih građanskih parničnih i vanparničnih sporova za sve presude i odluke sudbenih stolova i kotarskih sudova, te sirotinjskih povjerenstava. U maličnim predmetima i sporovima iz socijalnog osiguranja koje je vodio kotarski sud Banski stol je bio drugi i posljednji stupanj. U kaznenom sudovanju Banski je stol bio drugi i posljednji stupanj u rješavanju priziva u pogledu kazne i privatno-pravne odštete, te prigovora protiv optužnice, a drugi stupanj za rješenje pritužbi protiv zaključaka sudbenih stolova kao kaznenih sudova. Do ukidanja austrijskih konzulata u Bosni i Hercegovini BS je rješavao kao drugostupanjski organ žalbe protiv njihovih sudskih odluka. BS u prvom je stupnju bio disciplinska oblast za odvjetnike. Također je sudio kao disciplinski sud prvog stupnja sudskim konceptualnim službenicima, a u drugom stupnju sudskim manipulativnim službenicima i gruntovničarima. Kao Apelacioni sud imao je pravosudnu funkciju u drugom stupnju o pravnim lijekovima, protiv odluka okružnih sudova u građanskim i kaznenim stvarima. Predsjednik apelacionog suda bio je nadzorni organ nad radom svih sudova na području tog suda.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Sudovanje u Banskom stolu obavljalo se redovito u kolegiju od 5, odnosno 3 suca, a u važnim pitanjima, te u slučaju kad bi Zemaljska vlada zatražila mišljenje u pravnim predmetima koji su se odnosili na pravosuđe, odlučivalo je puno vijeće Banskog suda, kojemu je predsjedao predsjednik Banskog stola ili njegov zamjenik. Pri Banskom stolu postojalo je Gruntovno ravnateljstvo kao vrhovna instanca u zemljišnim predmetima.