ARHiNET - Mjesni narodni odbor Dubašnica

Napomena o osnivanju:	Na području predratne općine Dubašnica 1943. godine formirana su dva općinska NOO-a, Dubašnica i Poljica. Konstituirajućom sjednicom od 17. i 18.4.1945. te činom preuzimanja bivšeg općinskog ureda u Malinskoj 18.4.1945. Općinski narodnooslobodilački odbor Dubašnica, koji je do tada djelovao ilegalno unutar NOP-a, postaje legalna vlast.
Povijest:	Krajem srpnja 1945. godine, a prema Zakonu o promjeni naziva NOO-a odbor mijenja naziv iz Općinski NOO Dubašnica u Općinski NO Dubašnica. Do prve bitne administrativno-teritorijalne promjene na otoku Krku dolazi 30.9.1945. kada se ukidaju općinski NO-i pa tako i Općinski NO Dubašnica. Tadašnja mreža narodnih odbora u Kotaru Krk sastoji se samo od mjesnih i njima podređenih seoskih NO-a. Na području bivšeg Općinskog NO-a Dubašnica nakon izbora za MNO-e u jesen 1945. djeluju MNO-i: Porat, Milčetić, Sv. Anton, Malinska, Bogović i Poganka. Unatoč službenim promjenama i jednakom rangu novoformiranih MNO-a u Dubašnici neslužbeno i dalje funkcionira jedan centar za cijelo područje, pri MNO-u Malinska, iz kojeg se distribuiraju dopisi ostalima. Nakon što se uvidjela administrativna nesposobnost brojnih i raštrkanih MNO-a na otoku, u proljeće 1946. odlukom KNO-a Krk počinju djelovati administrativni centri kao pomoć MNO-ima na određenom teritoriju. Tako je osnovan i Administrativni centar Malinska za područje Dubašnice i Sv. Vida. Djelovao je pri MNO-u Malinska, u zajedničkom uredu i registraturno su se preklapali. U listopadu 1946. dolazi do bitne i sve do 1952. važeće administrativno-teritorijalne promjene u Dubašnici. Nakon što je ocijenjeno da su interesi svih MNO-a na području Dubašnice zajednički i da se njihova organizacija i rad nisu pokazali uspješnima, na prijedlog KNO-a Krk formira se opet samo jedan, MNO Dubašnica, koji obuhvaća cijelo područje bivšeg Općinskog NO-a Dubašnica. Administrativni centar kao njegova kancelarija nastavlja djelovati do prosinca 1946. kada se ukida. Donošenjem novog Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ br. 22/1952), republičkog Zakona o narodnim odborima općina (NN 35/1952) i Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (NN 16/1952) ukidaju se mjesni narodni odbori, pa 12.5.1952. dolazi i do rasformiranja MNO-a Dubašnica i osnivanja Narodnog odbora općine Dubašnica.
Sjedišta:	Bogovići (Krk) (1945-1952); Malinska (1945 - )
Djelatnost:	Narodni odbori su izabrana predstavnička tijela i lokalni organi vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama. Stvaratelj je kao organ državne vlasti niže razine uglavnom imao prenesenu nadležnost. Postupao je po uputstvima Kotarskog narodnog odbora Krk, izvršavao odluke i naredbe viših organa vlasti, podnosio izvješća o različitim segmentima djelovanja, dostavljao podatke, karakteristike, popise, vodio razne demografske i poljoprivredne evidencije, vršio procjene vrijednosti nekretnina, posredovao između privatnih stranaka i viših vlasti kod podnošenja raznih molbi i ostvarivanja socijalnih i drugih prava, izdavao uredovna posvjedočenja, uvjerenja o civilnim stanjima. U nadležnosti je imao vojne evidencije i matičarske poslove. MNO je organizirao i javne radove. Vrlo važna djelatnost je bila ubiranje raznih trošarina, donošenje proračuna i naplata poreza, samodoprinos, donošenje poljoprivrednih planova.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Poslovnik o radu NOO-a usvojen na I. zasjedanju ZAVNOH-a, 14.61943. (ZAVNOH - Zbornik dokumenata 1943, Zagreb 1964, str. 224-230); Uputstva za organizaciju i rad NOO-a kao organa državne vlasti slobodne Hrvatske u DFJugoslaviji, ožujak 1944. (ZAVNOH - Zbornik dokumenata 1944, zagreb 1970, str. 341-365); Odluka o ustrojstvu i poslovanju NOO-a i narodno-oslobodilačkih skupština Federalne države Hrvatske, III. zasjedanje ZAVNOH-a, svibanj 1944 (Isto, str. 668-670); Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list FNRJ, br. 43/1946); Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 60/1947); Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list FNRJ br. 49/1949); Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 29/1949); Uputstva za organizaciju mjesnih narodnih odbora NO-a Kotara Krk (HR-DARI-876, Opći spisi, br. 7/1950); Zaključci Konferencije predsjednika mjesnih narodnih odbora Narodnog odbora Kotara Krk (25.11.1950, HR-DARI-876, Opći spisi, br. 38/1951). Na području Općinskog NO-a Dubašnica 1945. godine djelovalo je 6 mjesnih NOO-a: Sv. Anton, Vantačić-Porat, Milčetić-Zidarić-Turčić, Bogović-Radić, Malinska, Poganka, koji pokrivaju 18 sela: Bogovići, Malinska, Sv.Anton, Oštrobradić, Sv.Ivan, Zidarić, Vantačić, Turčić, Milčetić, Kremenić, Radić, Žgombić, Barušić, Hržić, Strilčić, Milovčić, Sablić i Porat. Mjesna nadležnost se bitno ne mijenja do 1952. godine. Iako su upravno Dubašnica i Sv. Vid bili odvojeni, matične knjige za Sv. Vid sve do svibnja 1947. vođene su u MNO-u Dubašnica.
Unutarnji ustroj / genealogija:	U neposredno poratnom razdoblju 1945. općinski N(O)O-i biraju se na općinskim zborovima i mogu brojati do 15 članova. Imaju plenum i izvršni odbor kao izvršni organ plenuma. Plenum između sebe bira predsjednika, potpredsjednika i tajnika, koji sačinjavaju predsjedništvo N(O)O-a. Normativno NO-i su dužni sazivati zborove birača kojima pružaju uvid u svoj rad. Pojedinim aktima dodatno je objašnjeno da u općinskim NO-ima ne postoje odjeli u punom smislu riječi nego tajnik i nekoliko namještenika dok članovi NO-a samo primaju pojedina zaduženja. Izvršni odbor može za određene poslove imenovati pojedine komisije kao pomoćna i savjetodavna tijela bilo odjelu bilo predsjedniku NO-a. U trenutku konstituiranja Općinski NOO Dubašnica imao je 14 članova kojima su povjereni sektori: socijalna politika, sudstvo, trgovina i opskrba, narodno gospodarstvo, zdravstvo, promet, prosvjeta, propaganda, tehnika i obnova, i financije. Pri odboru formiraju se i komisije: prehrambenog odjela, sudskog odjela, Komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača i komisija za dodjelu socijalne pomoći. Pojedini odbornici primali su zaduženja po jednoj ili dvije grane državne uprave analogno organizacijskom ustroju Kotarskog NO Krk kao višeg organa. Spisi po sektorima odvojeno su vođeni, vođeni su očevidnici koji su više bili evidencija korespondencije s konkretnim odjelom KNO-a. Tijekom 1946. uz pojedina zaduženja uvode se i unutranji poslovi, poljoprivreda, statistika i ekonomat. Općinski sudac je također na listi namještenika i istovremeno je tajnik sudskog odjela i član Komisije za ratne zločine. Na temelju Zakona o ukidanju općinskih (mjesnih, gradskih) sudova Općinski narodni sud Dubašnica ukida se u siječnju 1946. Administrativni centar je KNO-u Krk podređena ustanova, a u njemu je postavljen jedan činovnik koji ujedno vodi matične knjige. Činovnici administrativnih centara morali su redovito održavati sastanke s predsjednicima i tajnicima područnih MNO-a i biti pomoć MNO-ima. U stvarnosti rad MNO-a se pasivizirao, a Administrativni centar je preuzeo sve ovlasti što je izazivalo česte kritike viših vlasti. Prema zakonu iz 1946. u mjesne narodne odbore bira se od 7 do 35 odbornika. MNO donosi statut o svom unutarnjem ustrojstvu i poslovanju. Izvršni i upravni organ je izvršni odbor kojeg bira i razrješava sam odbor. Čine ga predsjednik, potpredsjednik i članovi. Sjednice MNO-a vodi njegov predsjednik koji je istovremeno predsjednik izvršnog odbora. U MNO-u ne djeluju odsjeci već predsjednik i tajnik neposredno rukovode pojedinim granama državne uprave. Zakon daje mogućnost da se u cilju uspješnog obavljanja poslova formiraju savjeti građana. Osim na sjednicama NO-a rad odbora se po potrebi odvija i na zborovima birača. Nakon formiranja jednog MNO-a 1946. za cijelo područje Dubašnice članovi svih 6 dotadašnjih MNO-a birani 1945. čine plenum tj. širi odbor a po jedan član svakog bivšeg MNO-a uz predsjednika i tajnika ulaze u uži odbor. Svaki član užeg odbora zadužen je po jednom odsjeku tj. grani državne uprave. Novi izbori održani su 10.11.1946. zatim u svibnju 1947. i od tada se može reći da je organizacijski ustroj sukladan zakonu. Unutar MNO-a ne djeluju odjeli već postoje zaduženja po resorima: financije, privreda, poljoprivreda, socijalna skrb, prosvjeta, zdravstvo, građevinarstvo i turizam. Pri MNO-u djeluje i matičar. Djeluje i komisija za suzbijanje nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže, poljoprivredna i turistička komisija. Zakonom iz 1949. osnovne odredbe se ne mijenjaju. Ne postoje odjeli, ali se članovima izvršnog odbora povjeravaju pojedini zadaci i poslovi. Građani participiraju u vlasti putem zbora birača, savjeta i komisija građana. Kroz 1950. osnovano je 9 savjeta građana (za turizam i ugostiteljstvo, ribarstvo, poloprivredu i šumarstvo, trgovinu, opskrbu i otkup, prosvjetu, socijalno staranje i zdravstvo, za komunalne poslove, za financijska pitanja i radnu snagu) koji se 1951. reorganiziraju i broj im se smanjuje na 5 (prosvjeta i kultura, lokalna privreda, trgovina i opskrba, turizam i ugostiteljstvo, socijalno staranje i narodno zdravlje). Djeluju stambena komisija i komisija za pregled popunjenih obrazaca prihoda i rashoda domaćinstava. Podjela zaduženja i poslova: opći poslovi, poljoprivredna evidencija i evidencija otkupa, osigurana opskrba i vezana trgovina, matičarstvo, vojna evidencija, financijsko poslovanje po proračunu i poslovi turizma, ribarstvo i naplata poreza. Uredsko poslovanje u početku djelovanja stvaratelja uređeno je Uputstvima o kancelarijskom poslovanju NOO-a Odjela unutrašnjih poslova ZAVNOH-a, pod br. 673 od 3.12.1944. (HR-DARI-876, Opći spisi, br. 84/1945) i Uputstvom istog tijela od. 20.1.1945. pod br. 121 ((HR-DARI-876, Opći spisi, br. 32/1945), kasnije Obaveznim uputstvima Vlade NR Hrvatske za vođenje administracije i unutrašnje poslovanje MNO-a iz 1948. Navedeni zakoni o narodnim odborima također načelno uređuju pitanje administrativnog rada. Komitet za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti Vlade FNRJ 1950. godine donio je Uputstvo o uvođenju jednoobraznog djelovodnika za poslove opće administracije (Službeni list FNRJ, br. 5/1950).
Opći kontekst:	Stvaratelj je djelovao sukladno okolnostima po završetku Drugog svjetskog rata u kojima su se intenzivno mijenjali društveni, ekonomski i politički odnosi. Radi se o kontekstu zanimljivom za noviju političku i socijalnu povijest otoka Krka zbog specifične prilagodbe radikalnim društvenim promjenama, inače tradiciji vjernog otočkog stanovništva. Proces promjene vlasti i ukupnog sustava na lokalnoj razini često je dovodio do neobične, grube i za mještane bolne koegzistencije tradicionalnih društvenih obrazaca i novouspostavljenih vrijednosti i obveza.