ARHiNET - Okružni narodni sud za grad Zagreb

Povijest:	Okružni narodni sud za grad Zagreb započeo je s djelovanjem 18. lipnja 1945. godine kao sud prvog i drugog stupnja, a prestao je s radom 30. lipnja 1949. godine. Važno je naglasiti da je tijekom postojanja stvaratelja NO Okruga Zagreb vršio izbor i razrješenja sudaca ovog suda. Zakonom o uređenju narodnih sudova od 26. kolovoza 1945. godine (Sl DFJ 67/1945) utemeljena je organizacija i nadležnost kotarskih i okružnih sudova, koja se do kraja djelovanja stvaratelja fonda neznatno dopunjavala ili mijenjala (SL FNRJ 56/1946 i Sl FNRJ 38/1948). Teritorijalno je pokrivao područje grada Zagreba, odnosno u sudskom pogledu tijekom 1945. i 1946. godine bio je nadležan za Kotarski narodni sud za grad Zagreb, a od kolovoza 1946. godine za novoosnovana tri kotarska suda Kotarski narodni sud za I. i IV. rajon, Kotarski narodni sud za II. i III. rajon i Kotarski narodni sud za V. i VI. rajon. Uredbom o broju i teritorijalnoj nadležnosti kotarskih i okružnih sudova na području NRH od 17. prosinca 1947. godine Okružni sud za grad Zagreb i dalje je imao teritorijalnu nadležnost nad kotarskim sudovima za područje grada Zagreba do kraja djelovanja. Uredbom od 21. svibnja 1949. godine broj okružnih i kotarskih sudova u Hrvatskoj je smanjen, a nekima su promijenjeni i nazivi. Umjesto dva okružna suda sa sjedištem u Zagrebu uspostavljen je jedan, tako da je Okružni narodni sud za grad Zagreb prestao s radom.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Stvarna nadležnost bila mu je određena Zakonom o redovnim sudovima. Protezala se na građanske i kaznene predmete u prvom i drugom stupnju te trgovačke predmete. Stvarna nadležnost glede građanskih predmeta odnosila se na imovinsko pravne sporove u kojima je jedna strana država, državno poduzeće ili državna ustanova, sporove koji su proizlazili iz međusobnih odnosa bračnih partnera, a ne odnose se na imovinsko pravne zahtjeve, već na valjanost braka, sporove o rudničkim i pomorskim stvarima, vođenje trgovačkog registra. Glede kaznenih predmeta, sudilo se temeljem Kaznenog zakona koji je donijet (prvi dio 4. 12.) 1947. godine i Kaznenog postupka iz 1948. godine. U kaznenom postupku sudilo se u vijeću. Bili su nadležni u prvom stupnju suditi za kaznena djela protiv naroda i države, protiv službene dužnosti, protiv opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja, za kaznena djela pravljenja i upotrebe lažnih isprava, lažnog novca, oporuka, mjenica, čekova i vrijednosnih papira, kaznena djela protiv općenarodne imovine, špekulacije, sabotaže i dr. za koja je Zakonom propisana veća kazna od 10 godina s prisilnim radom ili smrtna kazna. Pozivajući se na Odluku Predsjedništva ZAVNOH-a o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj iz travnja 1945. godine Ministarstvo pravosuđa Narodne vlade Hrvatske 8. svibnja 1945. godine ovlastilo je okružne narodne sudove da jedno svoje vijeće proglase Sudom za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Pri Okružnom narodnom sudu za grad Zagreb u Zagrebu ustanovljeno je vijeće i imenovano Sudom za područje Zagreba i okruga zagrebačkog. Prestao je s radom 10. rujna 1945. godine, a suđenje kaznenih djela prešlo je u nanadležnost Okružnog narodnog suda. U drugom stupanju rješavali su žalbe protiv odluka kotarskih sudova, prema kojoj su drugostupanjske odluke ovog suda pravomoćne, kao i nadzor nad radom područnih kotarskih narodnih sudova.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Radom suda rukovodio je predsjednik suda i bio je odgovoran višoj sudskoj instanci glede sudovanja, odnosno višem upravnom pravosudnom tijelu glede svih poslova upravljanja sudom. Stvaratelj je bio ustrojen sukladno stvarnoj nadležnosti, odnosno odjelu sudske uprave, građanskom, kaznenom i trgovačkom odjelu.