ARHiNET - Trgovinska komora kotara Osijek

Povijest:	Na temelju Uredbe o trgovinskim i ugostiteljskim komorama počelo se u tadašnjoj FNRJ sa osnivanjem trgovinskih i ugostiteljskih komora. Osnivačka skupština Trgovinsko-ugostiteljske komore za grad i kotar Osijek održana je 18.07.1952. Kao takva djelovala je sve do konca 1955., odnosno 1956. godine, kada su zbog nove teritorijalno-administrativne podjele prvo ukinute Trgovinsko-ugostiteljske komore u Đakovu i Valpovu 30.09.1955. godine, koje su postale Pododbori Trgovinsko-ugostiteljske komore u Osijeku, a u drugoj polovici 1956. dolazi do razdvajanja Trgovinsko-ugostiteljske komore u Osijeku na dvije zasebne komore: Trgovisku i Ugostiteljsku komoru Osijek. Donošenjem novog Zakona o udruživanju u privredi početkom 1958. ponovo dolazi do promjena u organizaciji Komore, njenim zadaćama, sastavu upravnih organa i do teritorijalne podjele na povjereništva. Na osnovu toga je promijenjen i naziv Pododbora, tako da je termin pododbor zamijenjen povjereništvom. Međutim, koncem kolovoza 1960. godine prvo je ukinuto Povjereništvo u Valpovu, a nedugo zatim koncem listopada iste godine Povjereništvo u Đakovu, a donošenjem Zakona o udruživanju i poslovnoj suradnji u privredi dolazi u toku 1961. godine do ponovne reorganizacije komora, odnosno donošenja novog statuta.Ali ni takav oblik organizacije komora nije dugo trajao, pa je već 1962. godine donošenjem Zakona o osnivanju jedinstvenih privrednih komora dolazi do ponovne reorganizacije komora, kada su sve komore spojene u jedinstvene privredne komore.
Sjedišta:	Osijek (1952.-1962.)
Djelatnost:	Prema statutu Trgovinsko-ugostiteljske komore u Osijeku iz 1952. Komora je bila samoupravna društvena organizacija, u kojoj je članstvo bilo dobrovoljno, te je djelovala na području grada i kotara Osijek i na područjima okolnih kotareva . Neki od važnijih zadatka Komore prema čl. 5 istoga bili su: da radi na unapređenju organizacije i poslovanja svojih članova i poslovanja svojih članova u pogledu njihove trgovinske i ugostiteljske djelatnosti, da svojim članovima daje savjete, mišljenja i obavještenja po pojedinim trgovinskim, ugostiteljskim, pravnim, ekonomsko-financijskim, saobraćajno-tarifnim i drugim privrednim pitanjima, kao i o stanju na tržištu, kretanju cijena i sl. da predstavlja i zastupa potrebe i interese trgovine i ugostiteljstva pred državnim organima kao i prema privrednim organizacijama drugih organa privrede da stara o stručnom usavršavanju zaposlenog osoblja na poslovima trgovinske djelatnosti i ugostiteljstva i to putem organiziranja tečajeva, seminara, stručnih škola, predavanja i sl. itd. Zadatak Trgovinske komore kotara Osijek prema statutu iz 1958. godine bio je raditi na unapređenju trgovina i u tu svrhu pratiti i proučavati: stanje i tendencije na tržištu, organizaciju tržišta, tehničku opremljenost trgovine, instrumente privredne politike i njihovo djelovanje na poslovanje trgovine, platni sistem u trgovini, stanje kadrova trgovine i stručnog školstva, funkcioniranje radničkog i društvenog upravljanja u trgovini.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Sukladno statutu iz 1952. godine organi Trgovinsko-ugostiteljske komore u Osijeku bili su: 1. skupština (bila je najviši organ Komore), 2. upravni odbor (bio je izvršni organ Komore), 3. nadzorni odbor (vršio je kontrolu nad financijskim i materijalnim poslovanjem Komore), 4. sekcije (u okviru Komore postojale su slijedeće sekcije: a. sekcija za trgovinu poljoprivrednim proizvodima, b. sekcija za trgovinu mješovitom robom i duhanskim prerađevinama, c. sekcija za trgovinu industrijskom robom, d. sekcija za ugostiteljstvo i turizam), 5. stalni odbori-za proučavanje pojedinih važnijih općih pitanja iz djelokruga rada Komore (postojali su slijedeći stalni odbori: a. stalni odbor za uzdizanje kadrova, b. stalni odbor za financijska i kreditna pitanja, c. stalni odbor za saobraćajno-tarifna pitanja), 6. sud časti (raspravljao i donosio je odluke u slučajevima kada su se pojedini članovi ogriješili u svom poslovanju o principima socijalističkog poslovnog morala).