ARHiNET - Ugostiteljska komora za kotar Osijek

Napomena o osnivanju:	U razdoblju 1952-1956 ugositeljstvo je bilo pod zajedničkom Trgovisnko-ugositeljskom komorom za grad i kotar Osijek kao Sekcija za ugostiteljstvo i turizam.
Povijest:	Osnivačka skupština Ugostiteljske komore za kotar Osijek održana je 19.09.1956. 1957. godine Ugostiteljska komora za kotar Osijek osniva svoje Pododbore sa sjedištima u Belom Manastiru, Đakovu i Valpovu. Donošenjem novog Zakona o udruživanju u privredi početkom 1958. ponovo dolazi do promjena u organizaciji Komore, njenim zadaćama, sastavu upravnih organa i do teritorijalne podjele na povjereništva. Na osnovu toga je promijenjen i naziv Pododbora, tako da je termin pododbor zamijenjen povjereništvom te Ugostiteljska komora za kotar Osijek osniva svoja Povjereništva sa sjedištima u Belom Manastiru, Dardi, Đakovu, Kneževim Vinogradima i Valpovu. Međutim, donošenjem Zakona o udruživanju i poslovnoj suradnji u privredi dolazi u toku 1961. do ponovne reorganizacije komora, odnosno donošenja novog statuta. Ni takav oblik organizacije komora nije dugo trajao, pa već 1962. godine donošenjem Zakona o osnivanju jedinstvenih privrednih komora dolazi do ponovne reorganizacije komora kada su sve komore spojene u jedinstvene privredne komore.
Sjedišta:	Osijek (1956.-1962.)
Djelatnost:	Prema statutu iz 1958. godine Ugostiteljska komora za kotar Osijek bila je samoupravna organizacija za oblast ugostiteljstva sa djelatnošću na području kotara Osijek. Članstvo u Komori bilo je obavezno i članovi Komori morali su biti sve ugostiteljske privredne organizacije, kao i sve privatne ugostiteljske radnje sa sjedištem na području Komore.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Sukladno statutu iz 1956. godine organi Ugostiteljske komore za kotar Osijek bili su: 1. skupština (najviši organ Komore), 2. upravni odbor (izvršni organ Komore), 3. predsjedništvo, 4. nadzorni odbor (vršio je kontrolu nad financijskim i materijalnim poslovanjem Komore), 5. sekcije (u okviru Komore postojale su slijedeće sekcije: a. sekcija za hotele, restauracije, veće ugostiteljske radnje, b. sekcija za manje- paušalne ugostiteljske radnje), 6. stručni odbori (za proučavanje pojedinih važnijih pitanja iz djelokruga rada Komore, skupština komore i upravni odbor mogli su osnivati stručne odbore te su postojali slijedeći odbori: a. odbor za unapređenje ugostiteljstva, b. stručni odbor za uzdizanje kadrova, c. stručni odbor za financijska i kreditna pitanja), 7. podobori (upravni odbor Komore mogao je osnovati podobore Komore u privredno razvijenim općinama kotara po zahtjevu članova Komore iz tih općina), 8. sud časti, 9. komisije. Ugostiteljska komora je osnovala Povjereništva u privredno razvijenijim općinama sa sjedištima u: Belom Manastiru za područje općine Beli Manastir, Dardi za područje općine Darda, Đakovu za područje općina Đakovo, Drenje, Gorjani i Semeljci, Kneževim Vinogradima za područje općina Kneževi Vingoradi i Batina, Valpovu za područje općina Bizovac i Valpovo.