ARHiNET - Kotarska oblast Vinkovci

Povijest:	Zakon od 8. svibnja 1871. o ustrojnih uredbah gradskih i seoskih obćinah spada među prve zakone kojima počinje proces razvojačenja Vojne granice. Kraljev Proglas (Manifest) "Mojim graničarom" 8. kolovoza 1873. i Zakon o preustrojstvu političkih oblastih i o novoj razdjelbi vojne krajine od 15. lipnja 1873. kojim: «Politička uprava hrv.-slav. vojne krajine odjeljuje se od službe krajiških četah» taj su proces ubrzali. Područje Vojne granice, koje je do tada bilo podijeljeno na pukovnije, sada se dijeli na okružne oblasti koje djeluju na području bivših pukovnija: 1. i 2. krajiška pukovnija postaju Ličko-otočka okružna oblast, 3. i 4. pukovnija Ogulinsko-slunjska okružna oblast, 7. pukovnija Brodska okružna oblast, 8. pukovnija Gradiška okružna oblast, 9. pukovnija Petrovaradinska okružna oblast i 10. i 11. pukovnija Banska okružna oblast. Taj je zakon djelomično izmijenjen Zakonom od 6. kolovoza 1875 koji ukida okružne oblasti, a kao upravna jedinica uvodi se kotar. U Brodskoj okružnoj oblasti sjedišta kotara bila su u Vinkovcima i Garčinu (spisi ovoga fonda datiraju od godine 1872.). U civilnom dijelu Hrvatske (tzv. provincijalu) Zakonom od 15. XI. 1874. ob ustroju političke uprave u kraljevinah Hrvtskoj i Slavoniji uspostavljene su podžupanijske oblasti kao upravne oblasti prve molbe. Kad je Vojna granica 1881. godine napokon potpuno potpala pod jurisdikciju hrvatskoga Sabora, došlo je zbog povećanja predmeta, do opterećenja rada zemaljske vlade, pa je Zakon od 5. veljače 1886. ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih ustrojio osam županija (ličko-krbavska sa sjedistem u Gospiću, modruško-riječka sa sjedištem u Ogulinu, zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu, varaždinska sa sjedištem u Varaždinu, bjelovarsko-križevačka sa sjedištem u Bjelovaru, požeška sa sjedištem u Požegi, virovitička sa sjedištem u Osijeku, srijemska sa sjedištem u Vukovaru) i takav sustav političke uprave ostao nepromijenjen sve do 1918. godine. Novoustrojena kraljevina je tek 1921. godine promijenila sustav vlasti podijelivši državu na oblasti, okruge, kotareve (srezove) i općine, a sljedeće godine zemlja je podijeljena na 33 oblasti (Vinkovci su potpali pod Srijemsku oblast). Zakonom o općoj upravi od 26. travnja 1922. godine određenje djelokrug rada novoustrojenim upravnim tijelima. Kraljevina je često mijenjala zakone u javnoj upravi i uglavnom nikada nije uspijevala postići zadovoljavajuću formu. Treba spomenuti još promjenu 1939. godine kad je Uredbom od 26. kolovoza formirana banovina Hrvatska (područje bivše Savske banovine). Osnivanjem Nezavisne države Hrvatske uspostavljeni su privremeno propisi koji su vrijedili u banovini Hrvatskoj. Zakonskom odredbom od 10. lipnja 1941. osnivaju se velike župe kao drugostupanjske upravne oblasti, a kotar ostaje prvomolbena oblast. Velika župa Vuka, pod koju su spadali i Vinkovci, bila je najveća župa u NDH, a pod nju su spadali kotari: Hrvatska Mitrovica, Hrvatski Karlovci, Ilok, Irig, Ruma, St. Pazova, Šid, Vinkovci, Vukovar i Zemun, te gradovi: Hrv. Mitrovica, Hrv. Karlovci, Petrovaradin, Vinkovci, Vukovar i Zemun.
Sjedišta:	Vinkovci (19. i 20. st.)
Unutarnji ustroj / genealogija:	Diobom vlasti na županije i podžupanije Zakon od 15. XI. 1874. godine napustio je povijesne temelje hrvatskog županijskog sustava, jer je smanjen djelokrug županije, dio ovlasti spušten je na djelokrugu općina, a pravosuđe je odvojeno od uprave (kao u vrijeme banske uprave). Civilni (građanski) dio Hrvatske imao je osam županija, a svaka županija upravne kotare, zvane podžupanije i gradska poglavarstva za gradove. Nakon pripojenja područja Vojne granice civilnom dijelu Hrvatske i povećanjem teritorija nekih županija, osjetila se potreba za reorganizacijom javne uprave koja je izvršna Zakonom od 5. veljače 1886. Naredbom zemaljske vlade unutarnjeg odjela od 15. srpnja 1886. županijske i kotarske oblasti morale početi s radom 1. rujna 1886. godine, a dan ranije prestaju s radom podžupanijske oblasti, okružne oblasti (u Vojnoj granici) i kotarski uredi (u Vojnoj granici). U djelokrug kotarskih oblasti spadaju: skrb oko izvršenja zakona, održavanja javnog reda i mira; skrb oko valjanog proglašenja zakona; skrb oko održavanja cesta i mostova, vodogradnji, kanala, nasipa, mlinova, groblja; skrb i pomoć stradalim u poplavama i požarima i kažnjavanje prekršitelja; sprječavanje smetnje posjeda i sudbeni postupak protiv prekršitelja; vođenje poslova narodnog gospodarstva i zadružnih dioba; nadzor granica kotara i općina; odluke u prvoj molbi pitanja zavičajnosti; odlučivanje u prvoj molbi oko redarstvenih propisa; sudjelovanje u rudarskim poslovima; vršenje državnog redarstva u kotaru; uredovanje u poslovima regalnoga prava; vršenje agenda obrtne oblasti; prvomolbeno odlučivanje u slučaju povrede povelja i obrtničkih biljega; poslovi oko zakonitosti zajma; vršenje nadzora nad društvima; vršenje nadzora nad skupštinama; vršenje redarstva nad tiskovinama i kaznenom postupku; poslovi zdravstva dodijeljeni najnižim upravama; poslovi bogoštovlja i nastave dodijeljeni najnižim upravama; poslovi redarstva kod promicanja ćudorednosti, dodjela dozvola za javne nastupe; ostali poslovi koje postojeći propisi i naredbe daju upravnim vlastima prve molbe. U djelokrug kotara spadalo je i novačenje (stavnja), vođenje popisa vojnih obveznika, provedba zakona o vojno-oprostnim taksama te ukonačavanje vojske i njezina opskrba ukoliko ih pozove vojna vlast. Djelokrug kotarskih oblasti u općinskim poslovima određuje općinski zakon, a kotar smije dozvoliti poreze do 20% izravnih poreza. Na čelu kotarskih oblasti stoji kotarski predstojnik kojeg u odsutnosti mijenja najstariji kotarski perovodni činovnik. Administrativno osoblje imenuje ban na prijedlog velikog župana, a čine ga kotarski pristavi i akcesiste. U nadležnost kotara Vinkovci spadale su političke općine: St. Mikanovci, Ivankovo, Neudorf, Vinkovci, Mirkovci, Andrijaševci, Cema, Privlaka, Otok, Komletinci, Nijemci, Slakovci, Retkovci i Vodinci. U radu kotara postoje i stručni (strukovni) organi za pojedina područja: građevinska služba, zdravstvena služba, veterinarska služba, šumarsko-tehnička služba, služba za promicanje zemaljskog gospodarstva. Naredbom zemaljske vlade od 17. svibnja 1876. uređena je graditeljska služba u podžupanijama kao oblast prve molbe. Služba je u svojoj kompetenciji imala: novogradnje i popravke crkava, županijskih i općinskih zgrada, predlaganje godišnjeg proračuna za javne zgrade, nabavke i popravke uredskog pokućstva, nadzor i održavanje kotarskih cesta, obavljanje svih vrsta kolaudacija, ispitivanje parnih kotlova, održavanje ispita za gradske i kotarske zidarske i tesarske majstore i sl. Građevinska služba pri kotarskoj oblasti uređena je Zakonom od 28. prosinca 1894. godine, a podređena je graditeljskom odsjeku Zemaljske vlade. Zakon od 24. siječnja 1894. godine reguliraoje rad zdravstvene službe, koju nadzire zemaljska vlada. Kod kotarskih oblasti poterbno je da postoji barem jedan kotarski liječnik koji bdije nad zdravljem žiteljstva u kotaru. Poslovi kotarskoga liječnika odredeni su § 37: "nadzirati sve javne i privatne bolnice, javne i ručne ljekame, dobrotvome zavode, javne i privatne škole, sprječavanje nadriliječništva i neovlašteno vršenje liječničke prakse i nadriprimateljstva, nadzire kako se obskrbljuju nahodnici i tuđa dojenčad, vodi popis gluhonijemih, umobolnih, benavih i slijepih, nadzire liječenje siromašnih bolesnika, provodi cijepljenje i docjepljivanje boginja i još niz drugih poslova poslova. Veterinarska služba uređena je Zakonom od 27. kolovoza 1888. ob uređenju veterinarstva, a nadležna joj je zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove. Djelokrug kotarskoga veterinara bio je: paziti na veterinarskim redarstvom, predlagati i određivati uklanjanje nedostataka, prijavljuje kužne bolesti a i sam odlazi, ako je potrebno i bez naloga, spriječavati širenje, podnosti izvjšeća o radu itd. Šumarsko-tehnička služba regulirana je Zakonom od 22. siječnja 1894. Kotarskoj oblasti dodjeljen je kotarski šumar koji pazi na urednosti provedbe zakona o šumarstvu i lovstvu i o svemu izvještava kotarsku oblast. Vodi brigu o sprečavanju šumskih šteta i gospodarenju šumama ondje gdje to odredi zemaljska vlada. Gospodarske odnose regulirala su dva zakona: jedan savjetujući iz 1876. godine «ob ustroju vieća za zemljsku kulturu» i drugi kod organa oblasti iz 1895. Provedba ovoga drugoga zakona bila je povjerena banu. Godine 1897. donijet je Zakon o promicanju gospodarstva. Ovakvo stanje zadržalo se do 1922. godine, kad je Zakonom o oblasnoj i sreskoj samoupravi od 26. travnja 1922. određen djelokrug kotara u koji spadaju: kotarske financije, utvrđivanje kotarskog proračuna, upravljanje kotarskim dadžbinama za pokriće rashoda, javni radovi, uprava kotarskim zavodima za sirotinju i bolesnike, prometne ustanove, vođenje i održavanje ustanova za kreditiranje i štednju, pomoć u obrtu, industriji i zadrugarstvu, davanje mišljenja na zahtjev vlade i velikog župana i ostali poslovi. Organi kotarske samouprave bili su kotarska skupština i kotarski odbor. Skupština se birala na četiri godine neposrednim i tajnim glasovanjem, a sazivao ju je veliki župan. Formiranjem banovine Hrvatske nije bilo značajnijih promjena u kotarskoj nadležnosti, a rad kotara reguliran je Uredbom o kotarskoj skupštini i kotarskom upravnom odboru od 26. kolovoza 1940. godine. Kotarska je skupština imala 20 odbornika, osim kotara koji su imali više od 20 općina i tada su imali onoliko odbornika koliko su imali općina. Kotarska skupština mogla je izglasati nepovjerenje kotarskom odboru. Kotarski odbor imao je nadležnost nad općinskim poslovima i poslovima opće uprave. Kod općinskih poslova odobravao je proračun, odlučivao u sporovima između općina, davao mišljenje o razgraničenju općina, davao mišljenje o boljoj organizaciji općinskog redarstva te davao mišljenje i prijedloge o općinskoj samoupravi. U poslovima opće uprave davao je mišljenje i prijedloge o poslovima unutarnje uprave, prosvjete, poslova gospodarstva, veterinarstva, šumarstva, obrta, industrije i trgovine, tehničkim radovima, socijalnoj politici i narodnom zdravlju. Zakonskom odredbom kojom se stavlja van snage uredba o kotarskoj skupštini i kotarskom upravnom odboru u bivšoj banovini Hrvatskoj od 10. srpnja 1941. godine, velika župa je drugostupanjska državna upravna oblast, a zakon skoro nimalo ne zadire u rad kotarske oblasti.