ARHiNET - Arhiv bilježničkog kotara Pula

Povijest:	Arhiv bilježničkog kotara Pula osnovan je na temelju Dekreta od 6. svibnja 1929. godine br. 972 kojim se i na području Istre, pripojenom Italiji 1918. godine, uvode talijanski propisi o bilježništvu te se osnivaju bilježnički arhivi. Arhiv je započeo djelovati 1. srpnja 1929. godine. Arhiv je bio samostalna pravna osoba, a u sustavu državne uprave nalazio se unutar resora Ministarstva pravosuđa (Ministero della Grazia e Giustizia). Nakon 1937. godine, sistematizacijom mreže okružnih bilježničkih arhiva (archivi distrettuali) u dvije skupine - nadređene (superiore) regionalne arhive (archivi regionali) i okružne arhive (archivi distrettuali) - Okružni bilježnički arhiv u Puli, zajedno s riječkim i zadarskim, potpada u stručnu nadležnost Regionalnog bilježničkog arhiva u Veneciji (Archivio Notarile Regionale Venezia). Opći povijesni uvjeti u drugoj polovini 1943. godine, nakon kapitulacije Italije te u doba završnih ratnih operacija i početka dekonstrukcije funkcija talijanskog državnog sustava odrazile su se i na opseg stručnih poslova u Arhivu. Ipak, djelatnost Arhiva održala se i tijekom Savezničke vojne uprave u Puli, a posljednji ovjeren dokument koji potvrđuje djelovanje Arhiva datiran je na 1. ožujka 1947. godine.
Sjedišta:	Pula (1929 - 1947, sjedište stvaratelja bilo je u Mornaričkom parku (Parco Marina / Via Sonnino) br. 192.)
Djelatnost:	Od osnutka pa do sredine 1944. djelatnost Arhiva obuhvaćala je nadzor nad bilježničkim gradivom izvan Arhiva, preuzimanje gradiva nastalog radom bilježnika s područja nadležnosti Arhiva i njihovih prednika, obradu i zaštitu pohranjenog gradiva te izdavanje ovjerenih prijepisa pohranjenog gradiva. Nadzor nad radom i gradivom bilježnika Arhiv je dijelom provodio pomoću dostavljenih mjesečnih izvoda iz bilježničkih knjiga i evidencija, na temelju kojih je, temeljem obračunatih naknada za pojedine bilježničke poslove, imao uvid i u stručno i u financijsko poslovanje bilježnika, a pri Arhivu su se ovjeravale i u sklopu redovitog nadzora kontrolirale uredske knjige bilježnika. Na samom početku djelovanja Arhiva, 31. srpnja 1929. preuzeto je svo gradivo koje je bilo pohranjeno u austrijskome bilježničkom arhivu pri Okružnom sudu u Puli. U toj akviziciji (primopredajni popis navodi preuzimanje 1572 knjige i fascikla) preuzeta je cjelina gradiva bilježnika nastala u Rovinju od mletačkog razdoblja nadalje te velik dio gradiva bilježnika Pule. Među gradivom nastalim nakon 1850. godine, u Arhiv je istom prilikom preuzeto i gradivo bilježnika Buja, Motovuna i Buzeta, odnosno s područja koja su u razdoblju austrijskog ustroja bilježništva bila dio bilježničkog kotara Pula. Provedena je prva sustavna inventarizacija notarskog gradiva nastalog prema propisima važećim tijekom Mletačke i Francuske uprave, te detaljna arhivistička obrada bilježničkog gradiva nastalog nakon 1850. godine. Na temelju zakonskih odredbi iz 1937. godine provedeno je i prvo dokumentirano izlučivanje u povijesti bilježničkih fondova. Arhiv je već u prvim mjesecima nakon osnutka započeo preuzimati oporuke nastale u razdoblju tijekom kojeg su notarske funkcije izvršavali uredi civilnog sudstva pri austrijskoj kotarskoj upravi (1914-1850/54) te oporuke položene u austrijske i talijanske kotarske sudove (1854-1929). U razdoblju od 1929. godine pa do sredine 1932. godine Arhiv je iz pretura u Puli, Buzetu, Pazinu, Poreču, Vodnjanu, Labinu, Malom Lošinju i Cresu te Preturi i Okružnom sudu u Rovinju preuzeo ukupno 268 fascikala oporuka nastalih u razdoblju od 1796. do 1930. godine. Prema podacima od 1. lipnja 1937. godine, navedenima u Općem pregledu, u Arhiv je preuzeto ukupno 59 944 oporuke, od čega 953 neotvorene. Uz gradivo bilježnika s područja svoje nadležnosti, koje je preuzimao po službenoj dužnosti nakon što su bilježnici prestali s radom, ili su promijenili sjedište, Arhiv je od ureda državnog registra u kotarskim središtima, pri kojima su se evidentirali bilježnički akti vezani uz imovinsko-pravne i financijske poslove građana, a za koje se naplaćivala državna upravna pristojba, preuzimao prijepise i ovjerene kopije bilježničkih akata. Nakon što je preuzeo većinu gradiva, a prema posljednjim dostupnim podacima (1940.), u Arhivu je bilo pohranjeno ukupno 2 376 knjige i svežnja gradiva, među kojim je najranije datirano u 1441. godinu. Od početka 1944. godine, najvjerojatnije uslijed opće institucionalne nesigurnosti te unutrašnjih promjena, stručni poslovi vezani uz nazor nad radom bilježnika i gradivom izvan Arhiva te preuzimanje i obradu arhivskog gradiva postupno zamiru. Od svibnja 1945. pa do ožujka 1947. godine održale su se samo poslovne aktivnosti vezane uz izdavanje ovjerenih preslika pohranjenog gradiva, objavu oporuka te fizičku zaštitu pohranjenog gradiva.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Djelatnost bilježničkih arhiva u Kraljevini Italiji propisana je Zakonom od 16. veljače 1913. br. 89 o ustroju bilježništva i bilježničkim arhivima i Pravilnikom o provedbi Zakona od 16. veljače 1913. br. 89.; donesenim Dekretom od 10.09.1914 br. 1326. Ovi propisi opsežnije su izmijenjeni nakon 1923. godine Zakonom od 31. prosinca 1923. br. 3138 o novom ustroju bilježničkih arhiva, a koji je prilagođavan i dopunjavan u razdoblju od 1924. do 1934 godine Zakonom od 23.10.1924. br. 1737 te dekretima (dekreti od: 12. prosinca 1926. br. 2143 , 6. svibnja 1929. br. 832, 25.04.1932. br. 477 i od 27.07.1935 br. 1336.) te Zakonom od 22.01.1934. br. 64. U Istri su u razdoblju od 1918. pa do 1929. godine još na snazi austrijski propisi o bilježništvu. Zakonom od 31. svibnja 1928. godine utvrđena je obaveza talijanske vlade da osigura preduvjete za cjelovitu uspostavu paketa talijanskih bilježničkih zakona u novopripojenim područjima te koordinira način njihove implementacije, pa je prethodno naveden paket propisa koji uređuju bilježništvo u Istri stupio na snagu Dekretom br. 972 od 6. svibnja 1929. godine. Područje bilježničkog distrikta Pula (distretto notarile Pola) definirano je područjem nadležnosti drugostupanjskog drugostupanjskog Građanskog i kaznenog suda u Puli (Regio Civile e Penale di Pola), te od tada obuhvaća općine Labin, Cres, Vodnjan, Lošinj, Poreč, Pazin, Pula i Rovinj. Uz Novigrad, koji je još iz vremena Austrijske uprave bio u sastavu koparskog distrikta, područje Motovuna i Buzeta izdvaja se iz pulskog bilježničkog distrikta i pripaja području objedinjenog distrikta Trst - Kopar, čime je, u odnosu na austrijsko razdoblje, smanjeno područje mjesne nadležnosti pulskih bilježničkih tijela (bilježničkog arhiva i novoosnovanog bilježničkog savjeta). Ustroj mreže bilježničkih arhiva te njihova djelatnost i struktura zaposlenika redefinirana je 1937. Zakonom od 27.listopada 1937. br. 1876 o preustroju bilježničkih arhiva i zaposlenicima bilježničkih arhiva s programom stručnih ispita za stupanje u stručna zvanja. Ovim zakonom vrlo su detaljno propisane kompetencije stručnog osoblja, a mreža bilježničkih arhiva hijerarhizirana je na okružne arhive i njima nadređene regionalne bilježničke arhive. Financijsko poslovanje i upravljanje imovinom bilježničkih arhiva cjelovito je uređeno 1929. godine Pravilnikom o financijskom poslovanju bilježničkih arhiva, donesenim dekretom od 6. svibnja 1929. br. 970. Dekretom od 27. listopada 1937. br. 1875 o izlučivanju iz bilježničkih arhiva donesene su odredbe za odabiranje gradiva i propisan postupak za izlučivanje gradiva s ograničenim rokovima čuvanja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Odgovorna osoba, zadužena za opće i financijske poslove bio je upravitelj arhiva ("reggente dell'archivio", povremeno se u gradivu navodi i kao "capo dell'archivio"), a ovu je funkciju obnašao konzervator (conservatore), kojem je bilo povjereno obavljanje svih stručnih poslova. Dok je upravitelj arhiva imenovan ministrovim dekretom, ostali su zaposlenici zapošljavani na temelju prijedloga upravitelja Arhiva. U Arhivu su bila stalno zaposlena dva stručna djelatnika (konzervator i arhivist) te jednan pomoćnik zadužen uza poslove čišćenja i održavanja prostorija. U razdoblju Talijanske uprave Arhivom su upravljali Francesco Iaschi (1929-1936) i Lino Emilio Bilotti (1936-1943). Od početka 1944. Arhiv je vodio pulski bilježnik Carlo Franchi, isprva kao privremeni upravitelj, a zatim kao imenovani upravitelj (1945-1947).