Facebook
Naziv: Dom narodnog zdravlja u Osijeku
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1924 -
Normativni nazivi: Dom narodnog zdravlja u Osijeku (hrvatski)
Povijesni nazivi: Dom narodnog zdravlja u Osijeku (1925 - ) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Podaci o zdravstvenoj službi u Osijeku datiraju s kraja 17. stoljeća, a prvi graduirani liječnici javljaju se u gradu prvih godina 18. stoljeća. Međutim čitavo javno zdravstvo bilo je regulirano tek 1770. Swietenovim Normativom koji je vrijedio za sve zemlje Monarhije. Iza toga na novu organizaciju zdravstva   čekalo se više od stotinu godina. Naime, tek Zakonom o uređenju zdravstvene službe u Hrvatskoj i Slavoniji od 15.11.1874. postignuto je vidno unapređenje službe u skladu s dostignućima tadašnjeg stupnja razvoja medicinske nauke. Narednim zakonima iz 1894. i 1906. učinjen je u tom pravcu korak dalje, ali ozbiljnijim socijalno-higijenskih nastojanjima otpočelo se uoči I. svjetskog rata (Higijenski zavod u Osijeku).
Neposredno nakon završetka I. svjetskog rata i stvaranje države SHS prišlo se odmah uređenju sanitetske službe u zemlji. Već mjeseca prosinca 1918. osnovano je Ministarstvo narodnog zdravlja kojemu je bio osnovni zadatak da reorganizira zdravstvo u čitavoj državi. U provođenju te reorganizacije i unapređivanju zdravstvene službe velike zasluge stekao je dr. Andrija Štampar kao načelnik Ministarstva narodnog zdravlja. Naime, u vremenu od 1919. do 1931. godine proveo je dr. Štampar temeljitu reformu čitavog javnog zdravstva, a glavno težište reorganizacije postavio je na socijalno-medicinske ciljeve, odijelivši higijensku službu od opće zdravstvene službe. Kao rezultat tih nastojanja bilo je 1923. osnivanje Doma narodnog zdravlja, odnosno Epidemiološkog zavoda u Osijeku. Budući da za novoosnovanu zdravstvenu ustanovu nije bilo pogodne zgrade u Osijeku odlučeno je da se sagradi nova koja će u cijelosti odgovarati toj namjeni.
Gradnja doma trajala je više od dvije godine, a 19.XII.1926. svečano je otvoren i predan na upotrebu. Izgrađen je na prostoru Krežmine ulice br. 1.
Prema konačnom obračunu ukupni troškovi gradnje iznosili su 2,057.973,78 din; gradsko poglavarstvo isplatilo je 300.000 din, a preostali iznos Ministarstvo narodnog zdravlja. Sve poslove oko izgradnje Doma obavio je Epidemiološki zavod u Osijeku, a njegov šef dr. Slavko Hirsch postao je 1928. i prvi upravitelj Doma, kada ujedno Zavod prestaje samostalnim djelovanjem.
Do 1941. odnosno 1945. sa svojim ustanovama Dom je uglavnom pokrivao zdravstvene potrebe grada, međutim u novim društveno-političkim uvjetima nastalim iza Oslobođenja izvršena je i nova organizacija zdravstvene službe.
Godine 1947. sjedište Doma preneseno je u raniji Okružni ured za osiguranje radnika, sagrađen 1937. godine, u čiji su sastav ulazile ove zdravstvene ustanove: gradska poliklinika, školska poliklinika, gradska sanitarna inspekcija sa samostalnom dezinfekcionom stanicom, antitbc i kožno-venerični dispanzer, zubni centar, dječji dispanzer, antitrahomska stanica, te 12 industrijskih ambulanti. Unatoč administrativno političkim promjenama koje su uslijedile 1952. na postavljenim osnovama funkcija Doma zdravlja ostala je uz manje organizacione promjene sve do danas.
U sudskom registru stoji da je Dom narodnog zdravlja osnovao Narodni odbor grada Osijeka Rješenjem br. 1866/54 od 21.V.1954. godine. Odlukom Doma narodnog zdravlja Osijek od 7.XI.1964. i zaključka Zdravstveno socijalnog vijeća Općinske skupštine Osijek od 3. XII. 1968. br. 04-11128/1-1968. ovoj ustanovi pripojena je Zdravstvena stanica „Litokarton" Osijek. Odlukom NOK-a Osijek br. 03-4617 od 1.VII.1967. dolazi do ponovnog preustroja ustanove. Spajanjem dotadašnjeg Doma narodnog zdravlja i Zavoda za zaštitu zdravlja Osijek osnovan je novi Dom narodnog zdravlja.
Sjedišta: Osijek
Djelatnost: Prema „Općem uputstvu o organizaciji službe za zaštitu i podizanje narodnog zdravlja (Sl. list FNRJ br. 48/1948.) zadaci poliklinike Doma su:
„Ukazivanje ambulantne pomoći stanovništvu i pružanje hitne pomoći kod kuće, upućivanje bolesnika u bolnicu i na specijalna liječenja, poduzimanje sanitarnih i protuepidemijskih mjera, prijavljivanje zaraznih bolesnika i izvora zaraze, pravodobna hospitalizacija, te evidencija zaraznih bolesti, određivanje potrebnih dezinfekcijskih i dezinsekcijskih mjera, kao i vršenje cijepljenja; pružanje zdravstvene zaštite trudnim ženama, majkama i djeci, pružanje pomoći kod porođaja, provođenje terapeutskih i saniranih mjera kod djece na svom području, provođenje mjera u borbi protiv tuberkuloze, veneričnih bolesti, malarije, trahoma i drugih oboljenja: vršenje konzultativnih pregleda i savjetovanje bolesnika koje upućuje savjetovalište za rak, utvrđivanje dijagnoza, profilaktično liječenje bolesnika koji boluju od prekarcinomatoznih oboljenja, odabiranje bolesnika za upućivanje u onkološki dispanzer, vođenje evidencije i nadzora nad bolesnicima koji boluju od raka i prekarcinomatoznih oboljenja; izučavanje higijenskih prilika uvjeta rada, podizanje stručnog znanja medicinskog osoblja poliklinike; vođenje medicinske statistike, njena analiza kao i izvođenje zaključaka i stavljanje prijedloga višim zdravstvenim organizacijama.
Poliklinike osnivaju narodni odbori u većim gradovima i kotarevima. Na čelu poliklinike nalazi se upravitelj, koji mora biti liječnik. Upravitelj rukovodi i odgovara za cjelokupni rad poliklinike. Poliklinike se osnivaju po pravilu na području jednog grada odnosno na području jednog ili više rajona većih gradova, vodeći pri tome računa da poliklinika obuhvati 20.000 do najviše 60.000 stanovnika. U kotarskim mjestima poliklinike odnosno ambulante sačinjavaju sa drugim zdravstvenim ustanovama stacionarnog i ambulantno-polikliničkog tipa kotarski zdravstveni centar."
Unutarnji ustroj / genealogija: U sastavu Doma bile su slijedeće ustanove: gradska i školska poliklinika, sanitarna inspekcija, antitbc i kožno-venerični dispanzer, antitrahomska i antirabična stanica, dječji dispanzer i zubni odjel.
Opći kontekst: U predmetu gradnje Doma u izvještaju Gradskog poglavarstva br. 8525-VII-1926. zabilježeno je sljedeće:
„Bivši gradski načelnik dr. Vjekoslav Hengl primio je koncem mjeseca jula 1924. jedan list dr. Andrije Štampara (načelnika za socijalnu higijenu u Ministarstvu narodnog zdravlja) u kojem mu ovaj priopćuje da je Ministarstvo votiralo iznos od 600.000 dinara za gradnju jedne zgrade u kojoj bi se imala smjestiti poliklinika za školsku djecu, za malu djecu, ambulatorij za venerične bolesti, itd."
Koncem mjeseca augusta 1924. primilo je ovo poglavarstvo od inspektora Ministarstva narodnog zdravlja u Zagrebu doznaku na 300.000 dinara sa izvješćem da će daljnji doprinosi uslijediti prema budžetskim mogućnostima. O ovom predmetu izvijestio je gradski načelnik dr. Vjekoslav Hengl u skupštini gradskog zastupstva od 27.VIII. 1924. pod br. 363 pa je u tom predmetu zaključeno, da gradsko zastupstvo zaključuje: da ovlašćuje gradonačelnika da sa stručnjacima izabere i odredi gradilište za polikliniku, da izda gradnju iste prema skicama koje će mu Ministarstvo priposlati i da sve potrebno odredi glede izvođenja gradnje poliklinike još ove jeseni – uz naknadno izvješće gradskom zastupstvu. Ovo izvješće uzeo je Oblasni veliki župan na znanje otpisom od 28. VIII. 1924. pod br. 20831-1924.
Koncem mjeseca augusta primio je bivši gradonačelnik dr. Vjekoslav Hengl i jedno pismo od dr. Andrije Štampara u gornjem predmetu u kojem imenovani izriče želju da se ova zgrada ima smjestiti u Gornjem gradu ili između Donjeg i Gornjeg grada na lijepom mjestu sa dovoljno prostora, tako da se oko zgrade može urediti mali park. U zgradi treba da bude smještena: poliklinika za školsku mladež, zubna poliklinika, dispanzer za majke i dojenčad, ambulatorij za venerične bolesti, dispanzer za tuberkulozu. Ministarstvo će ovu ustanovu izdržavati i dati će personal, a grad bi imao davati izvjesnu godišnju pomoć.
Pod. pogl. br. 4096-VII-1924 zaprimljeni su nacrti odnosno skice za izvedbu ove zgrade. Na to je uslijedio raspis gradnje koju je prema pogl. rješenju od 23. IX. 1924. br. 4543 preuzelo građevno poduzetništvo ing. Juzbašić i Freundlich. Građ. dozvola izdana je rješenjem poglavarstva od 27. IX.1924. br. 26006.
Rješenjem Gradskog poglavarstva od 23. XI.1924. pod. br. 4543-VII-1924 doznačen je poduzetništvu iznos od 100.000 din. Rješenjem od 17.I.1925. br. 243/VII-1925 isplaćen je poduzetništvu daljnji iznos od 100.000 din, a rješenjem od 3.II.1926. br. 328 iznos od 125.648 din. Doznakom inspektorata Ministarstva narodnog zdravlja od 15.XII.1925. doznačen je poglavarstvu doprinos na gradnju u iznosu od 200.000 din, rješenjem od 12.III.1926. br. 1353-VII-1926. doznačeno je poduzetništvu iznos od 70.000 din. Pod pogl. br. 2280-VII-1926 priopćilo je Ministarstvo poglavarstvu da će staviti na raspolaganje daljnji doprinos od 300.000 din pod uvjetom da i gradska općina iz svojih sredstava odredi za tu svrhu isto toliku sumu.
Na ovaj otpis zaključilo je gradsko zastupstvo na svojoj skupštini od 1. juna 1926. pod red. br. 229 da se Ministarstvu narodnog zdravlja odgovori, da gradska općina nije u mogućnosti da za dovršenje poliklinike votira ma koji iznos, pa da se ministarstvo moli da gornji uvjet dokine i doznači gornju sumu za nastavak gradnje poliklinike sa kojom svotom se mogu bar dovršiti svi radovi na pročeljima zgrade. Gradska općina je votirala i uvijek će votirati kada budu u mogućnosti, kako je to i za gradnju kirurškog paviljona dobrovoljno učinila, votirajući za ovu gradnju iznos od 612.500 dinara.
Na ovaj zaključak odnosno predstavku koja je u ovom pravcu odaslana Ministarstvu narodnog zdravlja uslijedilo je rješenje istog od 3.VI.1926. br. 30431 (pogl. br. 4202-VII-1926) kojim je izdat nalog Epidemiološkom zavodu u Zagrebu da stavi ovom poglavarstvu potreban kredit za dovršenje poliklinike.
Poglavarstvenim rješenjem od 27.VII. br. 4994-VII1926 i br. 4694-VII-1924 izdane su i daljnje radnje poduzetništvu Juzbašić i Freundlich za izvedbu. Pod pogl. br. 5044-VII-1926 doznačio je Epidemiološkom zavodu u Zagrebu daljnji iznos od 300.000 din za gradnju poliklinike.
Poglavarstvenim rješenjem od 21.VIII.1926. br. 5121-VII-1926. doznačeno je poduzetničkoj tvrtci 270.000 din, a rješenjem od 10.IX.1926. br. 5771 iznos od 34.352 din.
Rješenjem od 22.XI.1926. br. 9737 doznačio je Epidemiološki zavod u Zagrebu poglavarstvu iznos od 100.000 din, koji je prema pogl. rješenju br. 811 zaprimljen i doznačen građevnom poduzetništvu. Prema tome primilo je poglavarstvo prema stanju spisa od države doprinos za gradnju Doma narodnog zdravlja u iznosu od 1,200.000 din i isplatilo ga građevnom poduzetništvu Juzbašić i Freundlich.
Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-DAOS-204 Dom narodnog zdravlja u Osijeku (stvaratelj)
2. fond/ HR-DAOS-764 Epidemiološka stanica Osijek (stvaratelj)
Napomena: Podaci preuzeti iz:
Ive Mažuran, Vodič kroz arhivsku građu za fond Dom narodnog zdravlja, 11. lipnja 1969. Osijek
HR-DAOS-17 Okružni privredni sud u Osijeku, Registar ustanova za područje općine Osijek, reg. list br. 129, knj. br. 17
Identifikator: HR-DAOS/S - 1956
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica