ARHiNET - Kotarsko načelstvo Novi Vinodolski

Povijest:	Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i nastanka Kraljevine SHS krajem 1918. u Hrvatskoj je sve do 1922. funkcionirao stari sustav kotarske uprave. Promjene su nastale nakon donošenja prvog ustava novonastale države 28. 6. 1921. (tzv. Vidovdanski ustav), prema kojem su se područni upravni poslovi obavljali u oblastima, kotarima i općinama. Kotarsko poglavarstvo Novi ustrojeno je potom krajem 1922. na temelju Zakona o oblasnoj i sreskoj samoupravi i Zakona o opštoj upravi (oba objavljena u SLN 92/22 i NN 101/22). Dotadašnji jedinstveni kotar sa sjedištem u Crikvenici podijeljen je tada na kotare Crikvenica i Novi u sastavu Primorsko - krajiške oblasti. Od 1930. stvaratelj djeluje na temelju Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja i Zakona o unutrašnjoj upravi iz 1929. (SLN 143/29) te mijenja naziv u Sresko načelstvo Novi Vinodolski odnosno Načelstvo sreza novljanskog. Od tada djeluje u sklopu Savske banovine. Naziv te stvarna i područna nadležnost stvaratelja nisu se mijenjali do raspada Jugoslavije i uspostave NDH 10.4.1941. godine.
Sjedišta:	Novi Vinodolski (1922 - 1941)
Djelatnost:	Stvaratelj je u nadležnosti imao prvostupanjske upravne i neupravne poslove iz područja kotarskih financija, javnih radova, skrbi o unapređenju poljoprivrede, upravljanju kotarskom imovinom, osnivanja i upravljanja zavodima za siromašne i njegovanje bolesnika, osnivanja prometnih ustanova, osnivanja i održavanja ustanova za štednju i kredit, uzajamnog pomaganje i osiguranja, unapređenja obrta, industrije i zadrugarstva te davanje mišljenja na zahtjev vlade, velikog župana i oblasne odnosno banovinske uprave i samouprave. Obzirom da je sačuvano vrlo malo stvarateljeva gradiva nije moguće točno utvrditi na čemu je bilo težište njegove djelatnosti. Sudeći po onome što je sačuvano to su najviše bili upravni poslovi i rad na unapređenju pojedinih gospodarskih grana tj. pčelarstva, poljoprivrede, ribarstva, stočarstva, vinogradarstva i voćarstva. Samoupravni djelokrug stvaratelja nikada nije zaživio budući da nisu ostvarene zakonske odredbe po kojima je kotar trebao imati svoja samoupravna tijela, kotarsku skupštinu i kotarski odbor. U područnom smislu stvaratelj je bio nadležan za općine Bribir, Ledenice i Novi.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu kotarske uprave je bio kotarski (sreski) poglavar, čija funkcija od 1930. nosi naziv Kotarski (sreski) načelnik. Kotarskog načelnika imenovao je kralj, a djelovao je putem kotarskog (sreskog) poglavarstva, koje 1930. mijenja ime u kotarsko (sresko) načelstvo. Kotarskom načelstvu su za obavljanje stručnih poslova bili dodijeljeni referenti za sanitet, školstvo, šumarstvo, veterinarstvo i referent pri državnoj i banovinskoj nadcestariji, dok je tehnički odjeljak bio osnovan pri Kotarskom načelstvu u Sušaku. Stvaratelj je na raspolaganju imao i drugo pomoćno osoblje. U većim kotarima je administracija djelovala po odjelima, međutim, kod ovog stvaratelja nije bio takav slučaj.