ARHiNET - Narodni odbor grada Zagreba

Povijest:

Nakon sloma Nezavisne Države Hrvatske privremenu upravu u gradu Zagrebu obavljala je Komanda grada Zagreba do imenovanja Privremenog gradskog narodnog odbora. Privremeni gradski narodni odbor imenovan je odlukom Narodne Vlade Hrvatske 14. svibnja 1945., a trebao je obnašati funkciju mjesnog tijela vlasti do izbora za Gradsku narodnu skupštinu. Konstituirajuća sjednica Privremenog gradskog narodnog odbora grada Zagreba održana je 27. svibnja 1945. Izbori za Gradsku narodnu skupštinu održani su u listopadu, a konstituirajuća sjednica 23. listopada 1945. Istovremeno je konstituiran i Izvršni odbor. Cijelo vrijeme djelovanja ovaj stvaratelj arhivskog fonda objedinjava dvije funkcije vlasti. Istovremeno je predstavničko i izvršno tijelo vlasti.
Nakon što je u lipnju 1949. donesen novi Opći zakon o narodnim odborima Gradski narodni odbor mijenja naziv u Narodni odbor grada Zagreba. Ova promjena potvrđena je donošenjem Poslovnika zasjedanja Narodnog odbora grada Zagreba na sjednici održanoj 16. kolovoza 1949. Općim zakonom o uređenju općina i kotara, Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara, te Zakonom o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj 1955. bitno je izmijenjena upravno-teritorijalna organizacija vlasti u Hrvatskoj, te je umjesto grada Zagreba formiran kotar Zagreb. Narodni odbor kotara Zagreb kao sljednik Narodnog odbora grada Zagreba djeluje od srpnja 1955., i to na znatno većem području, jer je ujedno sljednik i narodnih odbora kotara Samobor, Velika Gorica, Dugo Selo i Zelina koji su prestali s radom 31. kolovoza 1955. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o području kotara i općina u NR Hrvatskoj, kao i donošenjem novog statuta umjesto naziva Narodni odbor kotara Zagreb vraćen je u veljači 1957. naziv Narodni odbor grada Zagreba. Iako nominalno više nije kotar, grad Zagreb ima status i nadležnosti, koje pripadaju kotaru temeljem propisa.
Narodni odbor grada Zagreba prestao je s radom 1963. kada je na temelju Ustavnog zakona o provođenju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske osnovana Gradska skupština. Odluka o sastavu Gradske skupštine donesena je 19. travnja 1963; izbori za Gradsku skupštinu održani su 3. lipnja 1963.; a konstituirajuća sjednica održana je 12. lipnja 1963.
Kao predstavničko tijelo Gradski narodni odbor, odnosno Gradska narodna skupština kako se u početku naziva, a kasnije Narodni odbor grada Zagreba je jednodoman. Godine 1953. na temelju Ustavnog zakona Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti formiraju se dva vijeća – Gradsko vijeće i Vijeće proizvođača. Narodni odbor grada Zagreba, odnosno njegova vijeća, osnivali su kao pomoćna tijela komisije, odbore i savjete.Izvršni odbor postojao je do travnja 1952. kada je ukinut, a poslove iz njegove nadležnosti preuzeli su predsjednik i novoosnovani savjeti Narodnog odbora grada Zagreba.
Za upravljanje poslovima pojedinih grana državne uprave osnivana su upravna tijela. Upravni ustroj Narodnog odbora grada Zagreba činila su upravna tijela kod kojih su vrlo česte promjene, kako u nazivima, tako i u strukturi, nadležnosti i broju tih tijela. U prvom razdoblju nazivaju se odjeli. Godine 1948. reorganizira se upravni aparat narodnih odbora, te se kao osnovna upravna tijela osnivaju povjereništva. Novom reorganizacijom koja je uslijedila 1952. opet se kao naziv za upravna tijela koristi odjel. Odlukom o sistematizaciji radnih mjesta u organima uprave Narodnog odbora kotara Zagreb temeljna upravna tijela nazvana su sekretarijatima. Uz ova temeljna upravna tijela postoji niz drugih upravnih tijela odnosno upravnih ustanova, pod nazivima uprave, zavodi, komisije, savjeti, inspektorati i slično.
Teritorijalna nadležnost grada Zagreba mijenjala se na širenjem grada Zagreba, te promjenama granica nižih upravno-teritorijalnih jedinica. Grad Zagreb kao glavni grad NRH ima nakon 2. svjetskog rata poseban status. Nalazi se i izvan Oblasti Zagreb i izvan Kotara Zagreb, a obuhvaća područja gradskih rajona: Centar, Medveščak, Maksimir, Trnje, Trešnjevka, Črnomerec i Kustošija, te područje Gradskog naselja Žitnjak. Godine 1947. ukinut je rajon Kustošija, a 1951. godine osnovan je rajon Dubrava. Rajoni su ukinuti 1952., a na njihovim su područjima osnovane ispostave Narodnog odbora grada Zagreba, koje su djelovale samo do formiranja općina.
Odlukom o teritorijalnoj podjeli iz 1953. grad Zagreb podjeljen je na osam općina užeg gradskog područja (Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Trnje i Trešnjevka), ali je i teritorijalno proširen na devet općina šireg gradskog područja (Dubrava, Gračani, Kustošija, Markuševec, Podsused, Remete, Stenjevec, Šestine i Vrapče).
Godine 1955. uslijedile su dvije velike reorganizacije. Prvo jeZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine gradsko područje prošireno na vanjske općine, pri čemu samo Dubrava zadržava status općine, od nekoliko općina formirana je nova općina Susedgrad, a ostale vanjske općine su pripojene postojećim općinama užeg gradskog područja. Od tada grad Zagreb ima deset općina (uz ranijih osam općina užeg gradskog područja, još i nove općine Dubravu i Susedgrad), a izbrisana je podjela na uže i šire gradsko područje. Ovo stanje potrajalo je samo od veljače do kolovoza kada je Zakonom o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj osnovan kotar Zagreb. Kotar Zagreb imao je 17 općina – uz 10 općina koje čine područje grada još i Dugo Selo, Remetinec, Samobor, Sesvete, Veliku Goricu, Zaprešić i Zelinu. Godine 1957. kotar Zagreb preimenovan je u grad Zagreb. Općine koje su ranije bile u sastavu kotara Zagreb sada su u sastavu grada Zagreba, a uže područje grada čini uz ranijih 10 općina još i općina Remetinec. Od 1961., kada mu je pripojena općina Jastrebarsko, koja je izdvojena iz kotara Karlovac, grad Zagreb ima 18 općina.
Već iduće godine novim Zakonom o područjima kotara i općina u NR Hrvatskoj bitno je promijenjeno područje i broj kotara i općina. Područja kotara su znatno povećana, pa su tako u sastav grada Zagreba ušle općine Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Zabok i Zlatar-Bistrica. Promjena je bilo i na užem području grada - općine Gornji grad i Donji Grad su spojene u općinu Centar, Susedgrad je pripojen Črnomercu, a Dubrava Maksimiru. Nova općina na užem gradskom području su Sesvete. Ova upravno-teritorijalna podjela ostaje na snazi i nakon osnivanja Gradske skupštine Zagreb kao sljednika Narodnog odbora grada Zagreba.

Sjedišta:

Zagreb