ARHiNET - Općina Buje

Napomena o osnivanju:	Općina Buje (1918-1943), prema klauzuli br. 6 Primirja u "Villa Giusti", izravni je sljednik austro-ugarske Općine Buje (vidi HR-DAPA-32), nastavlja vršiti funkcije i djelatnosti prema austrijskim zakonima, pod kontrolom vojnih okupacijskih vlasti.
Povijest:	Nakon potpisivanja primirja između austro-ugarske i talijanske vojske u "Villa Giusti" 3. studenog 1918. talijanske okupacijske postrojbe zaposjedaju područja koja su prema članku 4. "Londonskog ugovora" trebala pripasti Italiji. Prema istom primirju lokalne vlasti su, za vrijeme trajanja odredaba o primirju, te dok ne bude između zaraćenih strana sklopljen ugovor o ustupanju teritorija, provincije i općine, u okupiranom području, trebale nastaviti s vršenjem svojih funkcija i djelatnosti prema austrijskim zakonima. Mada su sva predstavništva lokalnih vlasti trebala biti potvrđena i nastaviti s nesmetanim daljnjim djelovanjem, više je lokalnih predstavništava raspušteno. Nakon što je 16. srpnja 1920. ratificiran mirovni ugovor između Italije i Austrije u Saint Germainu, kraljevskim dekretom br. 1902 proglašen je 30. prosinca 1920. ustav Kraljevine Italije na području Julijske krajine. U zimi 1920. godine provelo se postavljanje općinskih odbora (giunta), uz vladine komesare, a u siječnju 1922. godine provedeni su administrativni izbori. Dolaskom fašista na vlast u Italiji ubrzana je unifikacija novih teritorija te je godine 1923. na sve provincije protegnut je talijanski Zakona o općinama i provincijama, a država je podijeljena na provincije, okruge, kotare i općine. Od godine 1923. do 1927. doneseno je niz izmjena i nadopuna propisa Zakona o općinama i provincijama. Od 1934. godine sjedinjuju se, usklađuju i nadopunjavaju dotadašnje zakoni i propisi o općinama i provincijama: ukida se izborni sustav, a formiranje općinskih i provincijskih uprava ušlo je u domenu državnih organa. Općina zadržava prema državi svoju nezavisnost i juridičku osobnost, a načelnika se više ne bira nego je imenovan kraljevskim dekretom na četiri godine. U godini 1940. započinje objavljivanje raznih "ratnih zakona" koji se odnose na djelovanje općina. Dana 8. rujna 1943. godine objavljena je kapitulacija fašističke Italije, a Općina Buje ulazi u sastav marionetske Talijanske Socijalne Republike osnovane 23. rujna 1943. godine. Stvaratelj stvarno prestaje djelovati u lipnju 1945. godine po potpisivanju Sporazuma o Julijskoj krajini (Beograd, 9.6.1945.), kada se na području općine Buje umjesto talijanske, uspostavlja općinska uprava proizašla iz narodnooslobodilačkih odbora formiranih tijekom NOP-a, a pod Vojnom upravom Jugoslavenske armije (VUJA).
Sjedišta:	Buje
Djelatnost:	U djelokrug općine spadaju sljedeći poslovi, koji su raspoređeni prema općinskim odjelima i uredima: općinska administracija, dobrotvorne ustanove i dobrotvornost, gradska i seoska policija, zdravstvo i higijena, financije, uprava, pravosuđe i bogoštovlje, novačenje i vojska, prosvjeta, javni radovi, pošta, telegraf i telefon, poljoprivreda, industrija i trgovina, matični ured, popis pučanstva i statistika, vanjski poslovi razni predmeti i javna sigurnost.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Stare austro-ugarske općine su prema članku 6. primirja u "Villa Giusti" trebale nesmetano nastaviti vršiti svoju djelatnost prema do tada vrijedećem austrijskom zakonu o općinama od 5. ožujka 1862 (RGBl 18/1862). Generalni sekretarijat vrhovne komande odredio je okružnicom broj 999 od 28. studenog 1918. (GU 275/1918), zadržavanje austrijskog upravnog sustava i zakonika, te omogućava zadržavanje funkcija politički nekompromitiranih bivši austrijski dužnosnika. Dekretom kraljevskog namjesništva br. 1801. od 4. srpnja 1919. (GU 160/1919) Italija počinje sa zamjenom vojne uprave civilnom. Ova infiltracija talijanskih zakona na području upravnog zakonodavstva i proces unifikacije nastavljen je nakon donošenja talijanskog ustava. Dolaskom fašizma na vlast proces unifikacije se ubrzava, te je kraljevskim dekretom br. 9 od 11. siječnja 1923. na nove provincije protegnut talijanski Zakon o općinama i provincijama od 4. veljače 1915. (GU 148/1915) te dekreti koji se odnose na ovaj zakon. U stvarnu nadležnost Općine ulaze poslovi općinske administracije, dobrotvornih ustanova, policije, zdravstvo i higijena, financije, uprava, pravosuđe i bogoštovlje, novačenje i vojska, prosvjeta, javni i infrastrukturni radovi, poljoprivreda, industrija i trgovina, popisivanje pučanstva i statistika, vanjski poslovi, javna sigurnost, i razni predmeti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Za vrijeme trajanja primirja, i do sklapanja ugovora o ustupanju teritorija općinama upravljaju načelnici (sindaco), sa savjetodavnim odborom (giunta consuntiva). Mada su lokalna predstavništva trebala nesmetano nastaviti svoju djelatnost, neke funkcije su iz političkih razloga ukinute ili prenesene na druga tijela. Tako su neke funkcije koje su pripadale općinskom vijeću (“giunta comunale”) ili općinskom vijeću (“consiglio comunale”) bile povjerene načelniku odnosno vanrednom komesaru općine, kojima su uz bok u nekim općinama postavljeni odbori sa savjetodavnom funkcijom, koje su imenovali generalni civilni komesari. U razdoblju nakon 1923. godine uprava je u svim općinama povjerena načelniku (podesta) koji nema samo izvršnu nego i odlučujuću vlast, koju su prije imala općinska vijeća. Načelnik je u općini vršio one funkcije, koje je prema prijašnjem Zakonu o općinama i provincijama vršio sindaco, odbor i vijeće. Kraljevskim dekretom od 11. siječnja 1923. godine na sve provincije bila je protegnuta važnost talijanskog Zakona o općinama i provincijama od 4. veljače 1915. godine : država je podijeljena na provincije, okruge, kotare i općine. Svaka općina ima svoje vijeće (consiglio), svoj odbor (giunta) i svoga načelnika (sindaco). Načelnika bira općinsko vijeće iz svoje sredine tajnim glasanjem na četiri godine. Načelnik kao vladin službenik, nadzire sve što može biti u interesu javne sigurnosti, vodi brigu o objavljivanju zakona, naredaba i vladinih proglasa, vodi registre matičnoga ureda. Načelnici i općinski odbor (giunta comunale biraju se na rok od četiri godine, te se nakon tog vremena u potpunosti obnavljaju. Zakonom o općinama iz 1934. izborni sustav je ukinut, a formiranje općinskih i provincijskih uprava ušlo je u domenu državnih organa. Općina zadržava prema državi svoju nezavisnost i juridičku osobnost, a načelnika se više ne bira nego je imenovan kraljevskim dekretom na četiri godine Točan broj i nazive odjela i ureda Općine Buje nije moguće utvrditi zbog nedostatno sačuvanih i nepreglednih podataka.