ARHiNET - Pčelarska zadruga Rijeka

Napomena o osnivanju:	Stvaratelj je osnovan 1946. godine temeljem pravila koja je Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora Sušak odobrio rješenjem br. 18309/47 od 17.X.1947. godine.
Povijest:	Riječko-Sušačka pčelarska zadruga je izrasla iz Sušačke pčelarske zadruge u Sušaku (Sušačka pčelarska zadruga Sušak – Draga osnovana je 1936. godine, od 1939. godine nosi naziv Sušačka pčelarska zadruga u Sušaku, djelovala je na području kotara i grada Sušaka, a u Zadružnom registru Okružnog suda u Sušaku upisana je pod šifrom I 55, na stranicama 120-122) koja je sukladno upravno-organizacijskim promjenama tijekom 1947. godine proširila područje djelovanja na cijeli ujedinjeni grad i novi kotar Rijeka. Očekivalo se proširenje njene djelatnosti i na područje sjevernojadranskih otoka. U jesen 1947. održan je i pčelarski tečaj, a u 1948. uz otvaranje prodavaonice na riječkoj strani bilo je planirano osnivanje zadružnog pčelinjaka kao i osnivanje školskih pčelinjaka u mjestima Gorskog Kotara te općenito rad na omasovljenju pčelarstva. Zbog prilagodbe Uredbi o zemljoradničkim zadrugama iz 1954. kojom prestaje vrijediti zakon iz 1949. stvaratelj je morao biti preregistriran. Na izvanrednoj skupštini održanoj 19.XII.1954. donesena su nova pravila zadruge a odobrena su rješenjem Narodnog odbora grada Rijeke br. 2394 od 22.VII.1955. Usklađenje s novim propisom upisano je u zadružni registar Okružnog privrednog suda Rijeka pod brojem Fi 722-55-3 od 24.IV.1956. (NN 26/1956, str. XI). Odlukom godišnje skupštine od 15.IV.1956. pristupilo se novim izmjenama pravila koje je odobrio Narodni odbor općine Stari Grad Rijeka u rujnu 1957. Istovremeno proširena je djelatnost zadruge. Ona je iste godine dobila dozvolu za otvorenje pogona za izradu medenjaka i svijeća, a dodijeljen joj je i lokal za prodavaonicu na Brajdi. Pogon i trgovina započeli su s radom u studenom 1957. no trgovina se ubrzo pokazala nerentabilnom pa je već u siječnju 1958. upravni odbor donio odluku da se ona pod određenim uvjetima ustupi poduzeću „Goranin“. Zadruga je 1959. otvorila prodavaonicu („boks“) za prodaju medenjaka i drugih slatkiša na Glavnoj tržnici. Zabilježeno je još nekoliko izmjena pravila i promjena u zadružnom registru. U zapisniku tržišne inspekcije iz 1960. navodi se da su pravila zadruge odobrena rješenjem (vjerojatno NO-a općine Stari Grad) br. 3501/1 od 3.III.1960. te da je zadruga upisana u registar Okružnog privrednog suda u Rijeci pod brojem R 112/17 na temelju rješenja br. Fi 366/59-2 od 22.IV.1959. Sljedeća promjena odnosila se na promjenu adrese i predmeta poslovanja a upis je izvršen temeljem rješenja br. Fi-238-62-3 od 23.III.1962. (NN 19/1962, str. XXXIII). Zadruga je 1958. preselila sjedište s dotadašnje adrese Fiumara 13 na Mljekarski trg 1, a 1962. kao sjedište bilježi se Užarska ulica 15. Postupak prisilne likvidacije Pčelarske zadruge Rijeka pokrenut je rješenjem Okružnog privrednog suda u Rijeci pod brojem L-14/62 od 23.I.1963. (SL FNRJ, br. 4/1963, str. I). Sve Namještenike preuzelo je poduzeće „Agromel“ Ljubljana osim šefa računovodstva. Sva obrtna i osnovna sredstva temeljem javne dražbe preuzelo je isto poduzeće. Okružni privredni sud u Rijeci je rješenjem br. L-14/62-38 od 22.V.1964. godine zaključio postupak likvidacije i odredio brisanje zadruge iz registra privrednih organizacija (NN 24/1964, str. XVI).
Sjedišta:	Rijeka (1947 - 1963)
Djelatnost:	Godine 1955., a tako je bilo i do tada, kao predmet poslovanja registrirano je unaprjeđenje pčelarstva na području Hrvatskog primorja te davanje stručnih uputa pčelarima, preuzimanje i prodaja pčelarskih proizvoda od pčelara. Zadruga sve privredne djelatnosti obavlja sama, a tek prema potrebi na osnovi odluke upravnog odbora preko samostalnih pogona. Prema Uredbi iz 1954. zadruga je značajno smještena u gospodarski sustav, može osnivati poduzeća, radnje i pogone, imati samostalne pogone. Ima značaj poduzeća ukoliko vrši određenu gospodarsku djelatnost. Prema izmjenama Uredbe iz 1958. ako zadruga obavlja i trgovačku djelatnost za taj dio poslovanja vrijede opći propisi u trgovačkim djelatnostima. Godine 1959. kao osnovna djelatnost ubilježeno je: pčelarska privreda, unaprjeđenje pčelarstva i organiziranje vlastitog stada pčela; prerada meda i voska u vlastitom pogonu u proizvode prerađevina; nabava pčelarskog pribora i materijala za vlastite potrebe i potrebe članova i otkup pčelarskih proizvoda. U sporednoj djelatnosti zadruga je imala promet svim pčelarskim proizvodima na veliko i malo u svojim prodavaonicama, prodaju svih vrsta pčelarskog materijala pčelarima, promet pčelarskih prerađevina iz vlastite proizvodnje na veliko i malo. Kao predmet poslovanja 1962. registrirano je: A) Pčelarska djelatnost: a) organizacija vlastitog pčelinjaka, b) organiziranje pčelarskih ogranaka kod općih poljoprivrednih zadruga, školskih zadruga i individualnih pčelara, c) organiziranje kooperativnih odnosa s pčelarima korištenjem osnovnog stada zadruge, d) prerada meda i voska u proizvode kao medenjaci, medene pogače, medeni bomboni i medene slastice, medeni keksi, medene napolitanke; punjenje meda u staklenke i plastične čaše, izrada umjetnog saća i medenih bezalkoholnih pića, e) nabava pčelarskog pribora i materijala kao i drugih potrepština za vlastite potrebe i potrebe pčelara, f) otkup pčelarskih proizvoda na području zadruge, g) poduzimanje ostalih mjera potrebnih za uzdizanje i pravilnu organizaciju pčelarstva na svom području i h) štedno-kreditno poslovanje; B) Ostale djelatnosti: 1. trgovinski promet vlastitih i otkupljenih pčelarskih proizvoda na veliko i malo, 2. trgovinski promet svih vrsta pčelarskog materijala na malo, 3. trgovinski promet vlastitih proizvoda iz prerade proizvoda pčelarstva na veliko (u svom skladištu) i malo (u vlastitim prodavaonicama) na području djelovanja zadruge, 4. prodaja na malo bombona, keksa, čokolade i ostalih slatkiša nabavljenih od trgovačke mreže u svojim prodavaonicama.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	U trenutku osnivanja stvaratelja na snazi je bio Osnovni zakon o zadrugama iz 1946. (SL FNRJ, br. 59/1946) i Uredba o načinu osnivanja zadruga, o pravilima zadruga i o upisu zadruga u zadružni registar iz 1947. (NN 33/1947). Osnovni zakon o zemljoradničkim zadrugama donesen je 1949. (SL FNRJ, br. 49/1949). Uredbom o zemljoradničkim zadrugama iz 1954. prestaje vrijediti zakon iz 1949. godine (SL FNRJ, br. 5/1954). Uredba je doživjela izmjene i dopune 1956. (SL FNRJ, br. 41/1956), 1958. (SL FNRJ, br. 18/1958), 1959. (SL FNRJ, br. 22/1959, 49/1959) i 1961. godine (SL FNRJ, br. 10/1961, 18/1961, 23/1961).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Nisu sačuvana nijedna pravila. U najranijem razdoblju djelovanja najviše tijelo zadruge je skupština, ona donosi odluke o svim poslovima zadruge te bira i razrješuje ostale organe, upravni i nadzorni odbor. Upravni odbor je izvršno tijelo koje predstavlja i zastupa zadrugu te rukovodi cjelokupnim poslovanjem. Nadzorni odbor nadzire rad upravnog odbora i službenika zadruge. Prema Uredbi o zemljoradničkim zadrugama iz 1954. tijela zadruge su skupština i upravni odbor, a ako se tako uredi pravilima, zadruga može imati i zadružni savjet i nadzorni odbor. Uz upravna tijela nužno je osigurati stručno rukovođenje poslovima što je u nadležnosti upravnika ili poslovođe. Prema izmjenama Uredbe iz 1956. ustroj se bitno ne mijenja, osim ako zadruga ima zadružni savjet ne mora imati skupštinu. Značajne promjene u ustroju i nadležnostima tijela zadruge donose izmjene i dopune Uredbe 1958. Naglašena je uloga zadružnog savjeta koji ima rang radničkog savjeta u poduzećima, a upravnik preuzima neke nadležnosti upravnog odbora. Ustroj tijela upravljanja čine skupština, zadružni savjet, upravni odbor i upravnik. Skupštinu čine svi članovi zadruge. Ona donosi pravila zadruge, donosi perspektivni plan gospodarskog razvoja zadruge, razmatra rad zadruge, donosi odluke o upotrebi udjela i ostvarenju jamstva zadrugara za pokrivanje gubitaka i općenito odlučuje o svim osnovnim pitanjima. Zadružni savjet sastoji se od 30 do 80 članova. U njega obavezno ulazi određeni broj radnika zadruge i njenih samostalnih pogona a ovisno o dohotku pogona i njegovom udjelu u ukupnom dohotku zadruge. Ako je zadruga osnovala poduzeća i radnje njihovi predstavnici uz suglasnost njihovih radničkih savjeta mogu također biti zastupljeni u zadružnom savjetu. Zadružni savjet bira se svake dvije godine, a Uredba i drugi propisi precizno uređuje postupak izbora. Zadružni savjet predlaže promjene u pravilima zadruge i u pravilima samostalnih pogona, donosi godišnji privredni plan i program zadruge koji prethodno moraju biti stavljeni na uvid članovima i radnicima zadruge, odobrava završni račun, podnosi izvješće i završni račun na uvid skupštini, razrađuje i priprema prijedloge o osnovnim pitanjima o kojima odlučuje skupština, odlučuje o visini zaduženja zadruge i daje ovlaštenja upravnom odboru i upravniku za odlučivanje o zaduženju do određene visine, utvrđuje načela za financijsko poslovanje zadruge sa zadrugarima, donosi tarifni pravilnik, odobrava tarifne pravilnike samostalnih pogona zadruge, bira i smjenjuje članove upravnog odbora kao i predstavnike za organizacije u koje je zadruga učlanjena, postavlja, smjenjuje i raspoređuje rukovodeće osoblje, odlučuje o osnivanju samostalnih pogona, rješava o prijedlozima i nalazima revizija i inspekcija o poslovanju zadruge, rješava o prijedlozima članova i zadružnih tijela i o žalbama protiv zadružnih tijela. Na sjednicama zadružnog savjeta prisutni su članovi upravnog odbora i upravnik koji su dužni odgovarati zadružnom savjetu. Odmah po konstituiranju zadružni savjet bira 5 do 11 članova upravnog odbora uključujući i upravnika zadruge a iz reda članova i radnika zadruge. Mandat upravnog odbora traje godinu dana. Upravni odbor neposredno upravlja poslovima zadruge, ima izvršne ovlasti. Odgovoran je za izvršavanje perspektivnog i godišnjeg plana i programa kao i za pravilno poslovanje zadruge, odlučuje o unutarnjoj organizaciji zadruge i donosi pravilnike i poslovnike, poduzima mjere za čuvanje sredstava i fondova zadruge, odlučuje o visini zaduženja zadruge kao i o rashodovanju i otuđivanju osnovnih sredstava u granicama ovlaštenja dobivenih od zadružnog savjeta, rješava o otpisu nenaplativih potraživanja, sastavlja prijedlog završnog računa, rješava o prigovorima radnika i službenika protiv rješenja upravnika u pogledu radnih odnosa. Upravnik ima rang direktora u poduzeću, organizira proces rada u zadruzi i neposredno rukovodi ostvarenjem plana i programa te poslovanjem zadruge, neposredno je odgovoran za izvršavanje zakona i drugih propisa. Sukladno zaključcima upravnog odbora zaključuje ugovore i zastupa zadrugu. Na osnovu odluka zadružnog savjeta zaključuje sporazume o zasnivanju radnog odnosa, donosi rješenja o otkazima i druga rješenja iz područja radnih odnosa. Vrši raspored radnika na pojedine poslove a radnici su mu odgovorni za svoj rad. Upravnik osigurava disciplinu u radu i poslovanju zadruge. Izmjene i dopune Uredbe o zemljoradničkim zadrugama koje su uslijedile 1961. godine prebacivanjem nekih nadležnosti sa skupštine na zadružni savjet dodatno su ojačale nadležnosti zadružnog savjeta. Ako zbog broja članova zadruge i radnika u zadružni savjet ulaze svi članovi i radnici zadruge zadružni savjet vrši i poslove iz nadležnosti skupštine. O stvarnoj organizaciji i rasporedu poslova u zadruzi moguće je zaključivati tek na temelju sačuvanog gradiva. Upravni odbor se redovito sastajao, donosio i raspravljao sve značajne odluke i pitanja, pripremao odluke za skupštinu i bio odgovoran za realizaciju njenih odluka. Članovi upravnog odbora su preuzimali pojedinačna zaduženja (to su npr. 1956. bila zaduženje za stanicu za odgoj matica, za formiranje ogranaka i rad s pčelama u Istri, formiranje ogranaka i rad s pčelama na Grobniku). Djelovao je i nadzorni odbor. Izbori za zadružni savjet pripremani su za početak 1959. Kako se zadruga razvijala i rastao njezin opseg poslova upravni odbor je u ožujku 1953. po zahtjevu nadzornog odbora pristupio razrađenijoj organizaciji poslova pa je raspored poslova namještenika uključivao: 1.) nadzor nad prodavaonicom, 2.) tajničke poslove i knjigovodstvo, 3.) izradu saća i nadzor nad radionom za izradu saća, 4.) pčelinjak i nadzor nad pčelama. Shematizam radnih mjesta je 1956. uključivao upravitelja, komercijalistu, knjigovođu i poslovođu pogona za izradu bombona. Prema zapisniku tržišne inspekcije obavljene 1960. zadruga je imala kancelariju uz koju je bilo pomoćno skladište za pakiranje i otpremu korneta. U Cindrićevoj ulici na Sušaku nalazilo se glavno skladište kojeg je vodio djelatnik koji je istovremeno bio komercijalni rukovodilac zadruge. U tom skladištu pakirao se med u bočice. Na Mljekarskom trgu bio je pogon prerade kojim je rukovodio slastičar, u istom pogonu bila je proizvodnja korneta koju je također vodio slastičar. U to vrijeme zadruga je imala i dvije prodavaonice u Ulici 43. divizije (Fiumara) i prodajno mjesto na Glavnoj tržnici. Zaposlene su bile ukupno 23 osobe.