ARHiNET - Obrtna škola Kastav

Napomena o osnivanju:	Stvaratelj je osnovan temeljem odobrenja Ministarstva za bogoštovlje i nastavu od 13.X.1884. Dana 22.I.1885. konstituiran je Privremeni odbor Delavske škole koji je trebao obaviti pripremne radnje za početak nastave. Konačno odobrenje za osnivanje Privremene obrtno-obrazovne škole u Kastvu (Provisorische gewerbliche Fortbildungsschule in Kastua) lokalnim nazivom Delavske škole Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu donijelo je 13.IX.1885. pod br. 17547.
Povijest:	Iako je odbor gotovo od početka radio na tome da škola promijeni provizoran status u stalni i postane državna obrtna škola u punom smislu riječi i da u skladu s kategorizacijom stručnih škola u Austriji (Zentrallblat für das gewerbliche Unterichtswesen in Oesterreich, svezak IV, snopić 1-3) postigne višu kategoriju, škola nije uspijevala osigurati i praktičnu nastavu. Složeni dogovori općinskih vlasti i Ministarstva za javne radnje pod čiju nadležnost škola prelazi 1908. o njenom podržavljenju odnosno prijelazu iz statusa obrtne nastavne škole u kategoriju C.kr. stručne škole za obrtno crtanje trajali su od 1909. do 1913. Podružnica Delavske škole na Zametu (Risarska škola) započela je s radom na početku šk. god. 1910/11. Konačna pogodba između C.kr.erara i mjesne općine Kastav, a na temelju odluke općinskog zastupstva od 19.VII.1912. sklopljena je 17.V.1913. Odlukom ministarstva br. 38608-XXI od 21.VIII.1913. Škola je uzdignuta na razinu redovne državne škole s nazivom C.kr. strukovna škola obrtnog risanja u Kastvu s podružnicom u Zametu. Škola je započela radom početkom šk. god. 1913./14. Pri školi je iste godine posebnom odlukom a na temelju zakona od 5.II.1907. otvorena Opća obrtnička škola usavršavanja za šegrte koju su dužni bili polaziti svi šegrti iz školskog okružja Kastav s ciljem dodatne obrtne naobrazbe. Zbog izbijanja I. svjetskog rata rad škole bio je ometen a što je potrajalo gotovo do kraja rata. Nastava u šk. god. 1918/19 trajala je u političko-upravnim okolnostima nastalima nakon raspada Austro-ugarske monarhije i brze talijanske okupacije i to do travnja 1919. kada se zbog internacije i bijega nastavnika ona prekida. Po odluci Kr. Hrvatsko-slavonske zemaljske vlade, Povjereništva za prosvjetu i vjere u Zagrebu škola je ponovo otvorena 6.VI.1921. za polaznike koji su školu prekinuli 27.IV.1919. One obveze koje je ranije prema školi imala općina preuzima država. U šk. god. 1921/22 uz dvorazrednu dnevnu školu i javnu dvoranu risanja i predavanja (nedjeljom) od početka veljače 1922. organiziran je i prvi tečaj za izobrazbu zidarskih majstora odnosno građevnih poslovođa koji je upisivan i sljedeće školske godine. Pitanje ranga škole bilo je aktualno od dvadesetih godina pa do kraja njenog djelovanja. Već se od 1921. razmišljalo o njenom preustroju. Kao potpuno jedinstvena škola u zemlji sa svojim programom nije se uklapala u zakone i osnovnoškolski sustav, nedostajao joj je praktični element i završni ispit, pa njeni apsolventi nisu imali ista prava kao apsolventi ostalih škola. Nadležno Ministarstvo trgovine i industrije 26.XII.1928. donijelo je odluku pod br. 22227/VII o proširenju škole odnosno otvaranju stolarsko-tesarsko-rezbarske radionice, ali se ona nije realizirala. Niti novim Zakonom o srednjim tehničkim i muškim zanatskim školama iz 1932. nije bio predviđen ovakav tip škole pa je njegovom primjenom ojačala potreba za reorganizacijom škole. Iako taj zakon nije predviđao nedjeljnu školu Javna dvorana risanja i predavanja održavana je i dalje uz posebno odobrenje viših vlasti za svaku školsku godinu. Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o stručnim školama u resoru Ministarstva trgovine i industrije i Zakona o srednjim trgovačkim školama od 18.III.1932. (Službene novine, br. 58/1939:195) donesena 1939. također nije značajno utjecala na promjenu ranga škole. Talijanskom okupacijom i aneksijom Kastavštine škola ulazi u talijanski školski sustav, šk. god. 1941./42. započela je u skladu s novim normama, nastava se održava na talijanskom jeziku. Svakodnevna škola je radila u šk. god. 1941./42. i 1942./43., a u jesen 1941. godine oglašeno je i upisivanje Javne dvorane risanja i predavanja nedjeljom. Od jeseni 1943. godine u uvjetima njemačke okupacije kao škola iz bivšeg anektiranog područja pod nadležnošću je Upravnog povjereništva za područje Sušak-Krk u Sušaku, šk. god. 1943./44. započela je u siječnju 1944. godine odnosno trajala od 17.I. do 24.VI.1944. godine. Šk. god. 1944./45. zbog zaposjednutosti škole vojskom nije redovno započela. Nastava u toj šk. god. započela je tek 1. odnosno 3.III.1945. i trajala do 11.III.1945. godine. Završetkom rata škola nastavlja djelovati po starom nastavnom planu i programu koji je bio na snazi do 10.IV.1941. godine. Prema Uputama o nastavku školske obuke Ministarstva industrije i rudarstva Federalne države Hrvatske, Odjela za stručno školstvo br. 3286/45 od 6.VI.1945. godine moralo se odmah pristupiti radu u školama. Škola je otvorena 2.VII.1945. godine i započela s redovitom nastavom koja je završila 15.IX.1945. godine što se ujedno smatralo i svršetkom šk. god. 1944./45. Već dva tjedna kasnije, 1.X.1945. godine započela je šk. god. 1945./46. Iste jeseni otvorena je i Javna dvorana crtanja i predavanja. Početkom 1947. godine otvorena je konačno bravarska radionica odnosno upisan prvi razred industrijske škole za učenike koji su htjeli izučiti strojarsko-bravarski obrt. Prema Zakonu o učenicima u privredi (Službeni list FNRJ, br. 28/1946) a s nastavnim programom propisanim za stručno-produžne škole 10.III.1947. godine uz školu je otvoren tromjesečni stručni tečaj za učenike u privredi koji je postupno dobio vlastitu upravu i prerastao u posebnu školu. U lipnju 1947. godine prvi put od osnivanja škole održan je završni ispit. Reorganizacija obrtno-industrijskih škola uslijedila je iste godine što je dovelo i do preustroja škole. Prema dopisu Ministarstva industrije i rudarstva, Odjela za stručno školstvo br. 49660/47 od 11.IX.1947. godine početkom šk. god. 1947./48. dotadašnja škola preustrojena je u Obrtnu školu sa strojobravarskim odjelom. Opstanak škole je zbog nedostatka osoblja, učenika, prostora, strojeva, alata i potpore viših vlasti došao u pitanje već početkom šk. god. 1948./49. Isto se događa godinu dana kasnije ali bez povoljnog ishoda te škola prestaje s radom 12.X.1949. godine. Ukinuta je rješenjem Ministarstva rada NRH broj 34313-IX-1949 od 28.IX.1949. godine. Odlučeno je da se umjesto ukinute škole proširi i osnaži postojeća Škola učenika u privredi u Kastvu.
Djelatnost:	Prema statutu iz 1885. svrha osnivanja škole bila je u pružanju teorijskog, ali i praktičnog predznanja potrebnog za daljnje izučavanje zanimanja i podizanje sposobnosti zarađivanja. Školovanje traje dvije godine kao nastavak pučke škole. Statutom je predviđeno i fakultativno i izvanredno pohađanje nastave. Nastavni plan sadržavao je četiri nastavna predmeta (crtanje i elementi geometrije s potpredmetima geometrije i geometrijskog crtanja te osnovnog prostoručnog crtanja, trgovački sastavci, obrtnički račun i knjigovodstvo, njemački jezik) tijekom prve i druge godine školovanja. Kako se stanovništvo kastavskog kraja uglavnom bavilo građevinskim obrtom težište u nastavi bilo je na geometrijskom crtanju. Obrazovanje za dječake koji su navršili 12 godina i završili pučku školu trajalo je dvije godine bez završnog ispita. Školu su polazili pripadnici kastavske općine ali uz veću školarinu i učenici iz drugih općina. Svrha škole ne mijenja se ni njenim podržavljenjem 1913. Škola nakon 1921. nastavlja djelovati po starom programu koji prve izmjene doživljava 1940. godine. Zakonom o srednjim tehničkim i muškim zanatskim školama iz 1932. godine nije bio predviđen ovakav tip škole pa je, iako je škola imala rang muške zanatske škole posebnog tipa, njegovom primjenom ojačala potreba za reorganizacijom škole i usklađivanjem ranga. Preustrojem 1947. škola dobiva status lokalnog značaja i pod izravnom je upravom i financirana od strane Kotarskog narodnog odbora Sušak, Odjela obrta i industrije. Upisan je prvi razred. U školu se primaju učenici sa završenim šestim razredom sedmoljetke ili drugim razredom gimnazije. Školovanje traje tri godine, a završeni učenici dobivaju svjedodžbu kvalificiranog radnika strojarske ili tokarske struke.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Prema zakonu "Osnutak temeljnih načela javnog naukovanja u Austriji" ("Entwurf der Grundzuge des offentlichen Unterichtswesens in Oesterreich") iz 1848. bile su predviđene i "ostale" škole potrebne za dodatno obrazovanje na postojećim temeljima a koje su se osnivale i uređivale sukladno lokalnim potrebama i gospodarskoj razvijenosti sredine. Austrijski obrtnički red sastavljen od 9 zakona (1859-1907) značajno je utjecao na strukovno obrazovanje. Privremeni statut i nastavni plan (učevne osnove) škole odobreni od ministarstva 14.IV.1885. odlukom pod brojem 5767. Manje promjene doživio je 1887. godine. Iz razdoblja pripreme preustroja sačuvan je neispunjen tipski obrazac statuta za obrtne škole (HR-DARI-922, Obrtna škola Kastav, Opći spisi, Šk. god. 1912/13, bez broja). U Kraljevini SHS Zakon o zanatskim školama iz 1922. godine (Službene novine, br. 105 od 15.5.1922.) ali zbog pravnog provizorija on nije u potpunosti došao do izražaja na području cijele zemlje. Zakon o srednjim tehničkim i muškim zanatskim školama iz 1932. (Službene novine br. 82/1932:359) popratili su brojni pravilnici koji su preciznije uređivali organizacijski ustroj, dužnosti upravitelja, nastavnika i školskih tijela te pojedine segmente rada na školi. U prilog normativnom uređenju stručnog školstva nakon II. svjetskog rata Ministarstvo industrije i rudarstva, Odjel za stručno školstvo odaslao je 28.XII.1946. okružnicu br. Prs. 14591/46 kojom se daju upute upraviteljima škola o njihovim dužnostima što se smatralo uvođenjem stvarnog nadzora nad školama.
Unutarnji ustroj / genealogija:	1885-1913: Školom financijski upravlja i vrši neposredni nadzor školski odbor sastavljen od članova biranih iz tijela koji subvencioniraju školu, uz općinskog načelnika kao predsjedavajućeg. Članovi se biraju na dvije godine. U nadležnosti im je financijsko poslovanje, praćenje rada škole, stanja zgrade i njeno uređenje. Odbor se sastaje jednom mjesečno, njegovim sjednicama je prisutan i upravitelj škole, neposredno nadležan za izvođenje nastave, prijam učenika, školsku disciplinu, nabavku nastavnih sredstava, godišnja izvješća odboru i ministarstvu. U odboru škole prvih godina sudjelovali su zastupnici vlade u Beču, Zemaljskog odbora za Istru i kastavske općine, a kasnije uz njih i predstavnik Trgovačko-obrtničke komore u Rovinju i zastupnik kastavskih obrtnika. Upravu blagajne škole honorarno je vodio općinski blagajnik. Statut još uređuje nadležnosti nastavničkog zbora, korištenje knjiga i pomagala, uvjete upisa i dužnosti učenika, trajanje školske godine, komunikaciju s roditeljima i općinom u vezi uspjeha učenika, zaključivanje školske godine (svjedodžbe, izložba radova). Osim redovne “svagdanje“ nastave nedjeljom je održavan tečaj za šegrte i pomoćnike kako bi im se olakšalo polaganje majstorskog ispita. 1913-1919: U Kastvu su djelovali: dvorazredni svakodnevni tečaj za dječake koji nisu više dužni polaziti pučku školu, javna dvorana risanja i predavanja s posebnim naglaskom na graditeljstvo i dvorazredna sveopća obrtnička škola usavršavanja za šegrte. U podružnici u Zametu djelovali su svakodnevni dvorazredni specijalni tečaj mehaničko-tehničkog smjera te javna dvorana risanja i predavanja. Podružnica u Zametu je imala poseban nastavnički zbor. 1921-1941: Nakon ponovnog pokretanja škole 1921. kao njen sastavni dio do 1931. nastavlja djelovati i Šegrtska škola (s kasnijim nazivima: Sveopća obrtnička škola usavršavanja za šegrte, Stručno produžna škola) koja je dvadesetih godina uređena po Ustrojnom statutu za šegrtske škole u Hrvatskoj i Slavoniji iz 1892. godine (Službeni glasnik, 1892:253). Gasi se 1931. kada ne doseže dovoljan broj upisnika registriranih šegrta potreban kao uvjet za opstanak škole prema novom Zakonu o radnjama iz iste godine (Službene novine, br. 262/1931:1577). Javna dvorana risanja i predavanja s nedjeljnom nastavom neprekidno djeluje. Prema zakonu iz 1932. godine školsku upravu čine upravitelj, razredne starješine, razredno vijeće i nastavničko vijeće ili savjet. Direktor ili upravitelj upravlja školom po zakonu, pravilnicima i nalozima Ministarstva trgovine i industrije i banske uprave. Nastavničko vijeće čine upravitelj i svi nastavnici, a po potrebi i školski liječnik. Vijeće se sastaje po potrebi i donosi odluke koje se odnose na ukupan rad škole. Ministar trgovine i industrije propisuje pravilnike i uputstva o uređenju školske pismohrane, vođenju knjiga, uredskom poslovanju. Na kraju školske godine upravitelj je bio dužan podnositi godišnje izvješće o stanju i radu u školi. Od šk. god. 1932/33 kad je novi zakon stupio na snagu uređuje se administracija škole, imenovan je novi upravitelj, vode se zapisnici sjednica nastavničkog vijeća i uredno pohranjuju godišnja izvješća o stanju i radu škole. Nakon II. svjetskog rata ustroj škole se bitno ne mijenja u odnosu na predratno razdoblje. Upravu čine upravitelj i nastavnički zbor, podređeni tijelima vlasti, odnosno narodnom odboru.
Opći kontekst:	Modernizacija, sloboda obrta i razvoj tržišta roba i radne snage, sustavni razvoj austrijskog javnog stručnog školstva, ubrzani razvoj hotelijerstva i graditeljstva na Liburniji na prijelazu stoljeća. Razvoj stručnog školstva u 20. stoljeću, razvoj školskih sustava u Jugoslaviji.