ARHiNET - Narodni odbor kotara Pula

Povijest:	Narodni odbor kotara Pula osnovan je 1. veljače 1948. godine, a proizašao je Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora (kasnije: narodnog odbora) Vodnjan. Od osnutka pa do 1952. godine djeluje pod nazivom Kotarski narodni odbor Pula (NN 3/45), a u novom ustroju narodnih odbora iz 1952. mijenja naziv u Narodni odbor kotara Pula i unutrašnji ustroj. Stvaratelj djeluje do 1. rujna 1955. godine, kada njegovo područje temeljem administrativnog preustoja (NN 36/55) ulazi u sastav novoosnovanog kotara Pula, čije je područje jednako onome današnje Istarske županije.
Sjedišta:	Pula
Djelatnost:	Stvarna nadležnost narodnih odbora kotara bila je uređena Općim zakonom o narodnim odborima (NN 43/1946) i Zakonom o narodnim odborima kotara (NN 34/1952), a narodni odbori kotara djelovali su kao upravna tijelo u čiju je nadležnost spadala provedba zakona i propisa državne i kotarske uprave, ali i donošenje samostalnih propisa i odluka vezanih uz pitanja od neposrednog interesa za kotar, a koja su vezane uz gospodarski, komunalni, socijalni i kulturni razvoj. Narodni odbori kotara obavljali su izvršne poslove za i u ime tijela državne uprave u poslovima vezanim uz provedbu državnih propisa, a u sklopu funkcija državne uprave bili su nadležni za provedbu kotarskih izbora, izbor i opoziv kotarskih sudaca i sudaca porotnika, vođenje prvostupanjskog upravnog, prekršajnog i kaznenog postupka te kontrolu evidencija građanskih stanja (nadzor nad matičarskom službom). Upravljali su svom društvenom (općenarodnom) imovinom na svome području koja posebnim odredbama nije dana na upravljanje višim državnim tijelima te imovinom koja je u općoj upotrebi (putovima, mostovima, kanalima, parkovima te vodenim površinama), te je provodio nadzor nad poslovanjem gospodarskih subjekata i ustanova sa svoga područja. Izravno su nadzirali cjelokupan rad nižih narodnih odbora na svome području. U sklopu funkcija tijela lokalne uprave, NO-i kotara donosili su svoj proračun i privredni plan, te odluke, dopunske propise i druge akte od neposrednog interesa za kotar vezane uz komunalnu, socijalnu, kulturnu i zdravstvenu djelatnost. Na području lokalnih financija i fiskalne politike narodni odbori kotara su mogli uvoditi kotarske prireze i druga davanja. Na vlastitu inicijativu i iz vlastitog proračuna mogli su osnivati gospodarske subjekte te komunalne, kulturne, zdravstvene i socijalne ustanove, kao i donositi odluke ukidanju i spajanju ustanova i poduzeća kojima su bili osnivači.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	U razdoblju od osnutka pa do stupanja na snagu Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH 1949. godine (NN 29/49) područje nadležnosti stvaratelja je, sukladno odministrativnoj podjeli od 28. lipnja 1947. godine (NN42/48) odgovaralo području nadležnosti prednika (Kotarskog NO-a Vodnjan), a obuhvaćalo je područje mjesnih narodnih odbora (MNO-a) u Barbanu, Balama, Banjolama, Divšićima, Fažani, Galižani, Juršićima, Kanfanaru, Krnici, Ližnjanu, Marčani, Medulinu, Peroju, Raklju, Svetivinčentu, Šišanu, Vodnjanu, Valturi i Vareškima. Isto područje nadležnosti stvaratelja potvrđeno je republičkim administrativnim podjelama iz 1949. i 1950. godine. Stpanjem na snagu Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) u sastav kotara Pula ulazi i područje Rovinja, pa nadležnost stvaratelja ulazi i NO gradske općine Rovinj, dok se iz područja koje je prethodno bilo u nadležnosti MNO-a formiraju općine: Bale, Barban, Kanfanar, Krnica, Pula Vanjska (sa sjedištem u Puli), Rovinj, Svetvinčenat, Vodnjan.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Kao organ vlasti na lokalnoj razini KNO Pula imao je predstavnički organ - Plenum i upravni organ - Izvršni odbor koji je usklađivao rad odjela i odsjeka upravnog organa. Rad KNO-a Pula odvijao se preko ustrojbenih jedinica/odjela: Tajništva, u sklopu kojeg su bili Personalni odsjek, Služba evidencije, Upravni odsjek, Odsjek za građanska stanja, Pravni odsjek, Vojni odsjek, Katastarski ured i Služba opće administracije. Rad se odvijao preko Kotarske skupštine i preko izvršnog odbora. Unutar kotara od 1952. djelovala su dva vijeća: Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača, koja su zasjedala na odvojenim i zajedničkim sjednicama. Mandat članova Kotarskog vijeća trajao je četiri godine, a sačinjavali su ga svi građani temeljem općeg, jednakog i neposrednog izbornog prava. Mandat u Vijeću proizvođača trajao je dvije godine a sačinjavali su ga zaposleni u gospodarskim granama, te djelatnosti transporta i trgovine. Rad Kotarskog narodnog odbora Pula odvijao se preko ustrojbenih jedinica/odjela. Nadalje, unutar KNO- a Pula osnovana su povjereništva za sljedeće grane uprave: poljoprivredu i šumarstvo, industriju, državne nabavke, komunalne poslove, trgovinu i opskrbu, financije, unutrašnje poslove, rad, prosvjetu i kulturu, narodno zdravlje, socijalno staranje i lokalni saobraćaj. Osim povjereništava u KNO-u Pula djelovale su i komisije: Kontrolna komisija s organima narodne inspekcije, Planska komisija, Koordinaciona komisija, Komisija za prekršaje i Uprava za radnu snagu. Djelokrug upravnih poslova odvijao se preko kolegijalnih organa – savjeta. Unutar Kotarskog narodnog odbora Pula djelovali su sljedeći savjeti: Savjet za privredu, Savjet za komunalne poslove, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku i Savjet za unutrašnje poslove. Izvršni odbor usklađivao je rad odjela i odsjeka upravnog organa. Unutar kotara djelovala su dva vijeća Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača, koja su zasjedala na odvojenim i zajedničkim sjednicama. Mandat članova Kotarskog vijeća trajao je četiri godine, a sačinjavali su ga svi građani temeljem općeg, jednakog i neposrednog izbornog prava. Mandat u Vijeću proizvođača trajao je dvije godine a sačinjavali su ga zaposleni u gospodarskim granama, te djelatnosti transporta i trgovine. Djelokrug upravnih poslova odvijao se preko kolegijalnih organa – savjeta, a KNO Pula u svom sastavu imao je sljedeće savjete: Savjet za privredu, Savjet za komunalne poslove, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku i Savjet za unutrašnje poslove. Kao kolegijalna tijela sastavljena od više članova (4-8) mogli su za određena pitanja iz djelokruga svog rada osnivati i posebne odbore koji su uže bavili određenom problematikom ali odbori nisu imali samostalne upravne funkcije, niti su mogli donositi rješenja. Na čelu kotarskog narodnog odbora nalazio se načelnik. Opće i zajedničke poslove koji nisu ulazili u uži krug nekog od odjela obavljalo je Tajništvo.
Opći kontekst:	U drugoj polovini 1945. istarsku su oblast činili kotarevi Buje, Buzet, Čepić, Kras (sa sjedištem u Lupoglavu), Labin, Cres, Lošinj, Motovun, Opatija, Pazin, Poreč, Rovinj, Tinjan, Umag, Vodnjan i Žminj-Kanfanar. Glavna upravna tijela ovih kotareva bili su kotarski narodni odbori proizašli iz ratnih kotarskih narodnooslobodilačkih odbora (1944 - svibanj 1945). U razdoblju od svibnja 1945. do ožujka 1947. ONO za Istru postupno je smanjivao broj upravnih tijela spajanjem pojedinih kotareva: u lipnju 1945. ukida kotareve Čepić, Rovinj, Tinjan i Umag, u kolovozu 1946. kotar Žminj-Kanfanar, u studenome kotar Kras. Nakon potpisivanja Ugovora o miru s Italijom iz nadležnosti ONO za Istru u zonu B izdvaja se i područje kotara Buje. U ožujku 1947. godine ukida se kotar Motovun, a Cres i Lošinj spajaju se u kotar Cres-Lošinj (sa sjedištem u Malom Lošinju). Područje istarske oblasti je od ožujka 1947. podijeljeno je od na kotareve Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Vodnjan, Opatija i Cres-Lošinj (sa sjedištem u Malom Lošinju). Prethodno navedenim ukazima iz listopada 1947. te temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli narodne Republike Hrvatske od 28. lipnja 1947. (NN 42/48)) redefinirana je mjesna nadležnost tijela civilne vlasti (NOO-a) u kotarevima Buzet, Labin, Pazin i Poreč. Integracijom pulskog područja koje je prethodno bilo pod savezničkom vojnom upravom ukida se kotar Vodnjan, a njegovo se područje pripaja novome kotaru sa sjedištem u Puli. Ovom administrativnom podjelom geografski prostor hrvatskog dijela Istre (osim kotara Buje u sastavu Zone B STT-a) je u potpunosti je uklopljen u upravni sustav FNR Jugoslavije. Proces izmjena administrativno-teritorijalnog ustroja iznova je započeo je 1951. (Zakon o ukidanju narodnih odbora oblasti, NN 71/51), a zaključen je donošenjem Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/52) pa su kotarski narodni odbori od travnja 1952. iznova podređeni izravno republičkim tijelima. Narodni odbori kotara u Pazinu, Poreču, Puli, Labinu i Buzetu te Narodni odbor kotara Buje (na području STT-a) prestaju djelovati 1. rujna 1955. godine, kada se njihovo područje objedinjuje kotarom Pula, čime novoosnovani Narodnom odboru kotara Pula (1955-1965) postaje nadležan za područje cijele današnje Istarske županije. Opširnije vidi: Kotarski narodni odbor Vodnjan (1945-1947) - prednik.