ARHiNET - Skupština općine Županja

Povijest:	Prema Ustavu SRH iz 1963. godine propisano je da društveno-političke zajdnice čine općine, kotari i Republika. Općine su se se osnivale kao osnovna društveno-politička zajednica i to za područje jednog ili više mjesta koja su povezana zajedničkim interesima građana. Konstituirajuća sjednica Skupštine općine Županja održana je 3. lipnja 1963., a statut je usvojen na 8. sjednici općinske skupštine koja je održana 30. prosinca 1963. Općina Županija je u skladu s Zakonom o područjima općina i kotara NRH iz 1962. godine pripadala kotaru Osijek i u tom je sastavu ostala do 31. ožujka 1967. godine kada prema odluci o proglašenju Ustavnog zakona o promjeni Ustava SRH kotarski organi prestaju s radom. Godine 1974. dolazi do udruživanja općina u zajednici općina kao samoupravnu društveno-političku zajednicu u kojoj radni ljudi i građani obavljaju funkciju vlasti i samoupravljanja u ostvarivanju i usklađivanju zajedničkih interesa općina. Značajne promjene na planu administrativne upravne podjele RH uslijedile su 1992. godine, kada su usvojeni Zakon o područjima županija, gradova i općina, te Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi u RH. Nove jedinice lokalne samouprave postaju županije. U sastavu Općine Županja ušla su sljedeća mjesta: Babina Greda, BOšnjaci, Cerna, Drenovci, Đurići, Gunja, Gradište, Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Račinovci, Soljani, Strošinci, Šiškovci, Štitar, Vrbanja sa Spačvom i Županja.
Djelatnost:	Skupština Općine Županja je obavljala poslove od zajedničkog interesa svih općina na području Kotara Osijek. Bila je podređena Narodnom odboru kotara Osijek, odnosno republičkim i saveznim organima vlasti u obavljanju poslova povezanih s nadzorom nad izvršavanjem zakona, propisa i mjera, kao i u obavljanju ostalih poslova u okviru prava i dužnosti SFRJ i SRH, definiranih Ustavima i drugim zakonskim aktima. Prema Ustavu, općina jeste osnovna društveno-politička zajednica koja omogućuje samoupravljanje građana i ostvarivanje materijalnih i drugih uvjeta za rad ljudi i razvitak proizvodnih snaga, usmjerava te usklađuje razvitak privrede i društvenih djelatnosti u oblasti odgoja i obrazovanja, kulture, zdravlja, socijalne zaštite, komunalnih službi, stanovanja i opskrbe.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Prema Statutu iz 1986. godine Skupština općine, svojim odlukama i drugim aktima, usmjerava i potiče privredni, kulturni i ostali razvoj općine kao napr: donosi i mijenja statute, donosi planove razvitka općine, donosi urbanističke prostorne planove, osniva radne organizacije, raspisuje općinski referendum, raspolaže o sredstvima u društvenom vlasništvu, poništava ili ukida nezakonite akte kolegija i drugih organa općine, brine se o poslovima narodne obrane i civilne zaštite, bira i razrješava predsjednika, zamjenika predsjednika te tajnika Skupštine, donosi poslovnik o radu Skupštine, kao i druge poslove određene Zakonom, Statutom i odlukama Skupštine općine.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema ustavu, najviši organ vlasti u općini jeste skupština, koja kao predstavničko tijelo obavlja funkciju vlasti u općini, odnosno upravlja društvenim poslovima. Skupštinu općine sačinjavaju: Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica. Članovi općinskog vijeća, odnosno odbornike biraju građani neposredno, a članove radnih zajednica radni ljudi iz radnih organizacija i drugih pravnih subjekata na području općine. Njihov broj uređuje se Statutom općine. Skupštinskim sjednicama rukovodi predsjednik skupštine, koji skrbi o organiziranju rada skupštine, predstavlja skupštinu, saziva sjednice skupštinskih vijeća, brine o radu savjeta, usklađuje njihov rad i sl. Skupština za neposredno provođenje poslova iz svog djelokruga, osniva svoje političko-izvršne organe te organe uprave. Političko-izvršni organi su savjeti, te skrbe o poslovima ukoliko ih ne obavlja skupština neposredno. Radi obavljanja upravnih poslova iz nadležnosti općine osnivaju se općinski organi uprave, čiji sastav i djelokrug propisuje općinska skupština. Radi učešća i suradnje građana u rješavanju pitanja od zajedničkih interesa i neposrednog odlučivanja o poslovima od važnosti za razvoj naselja osnivaju se i mjesne zajednice za pojedina mjesta, sela i druga naselja. Od 1968. godine organi općinske uprave su bili sljedeći: odjel za unutrašnje poslove, odjel za privredu i kominalne poslove, odjel za imovinsko-pravne odnose i katastar, kao i Biro Skupštine. Savjeti kao političko-izvršni organi bili su sljedeći: savjeti za opću upravu, budžet i unutrašnje poslove, prosvjeta i kultura, urbanizam i komunalni poslovi, savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu i dr. Za razmatranje i proučavanje pojedinačnih pitanja iz nadležnosti Skupštine i podnošenja izvještaja o tim pitanjima Skupština Općine osniva stalne i povremene komisije i to: komisija za izbor, imenovanja i kadrovske poslove, komisija za odlikovanja, komisija za društveni nadzor, komisija za zborove birača. Postojale su i razne stručne službe, općinski savjeti kao i upravni organi konstituirani prema Odluci o općinskoj upravi iz 1969. godine.
Opći kontekst:	Legislativna vrijednost fonda bazirana na odnosima i vezama između skupština općina, viših i nižih organa državne vlasti(narodnih odbora, kotara kao i republičkih i saveznih organa) koja se temeljilia na pravima, dužnostima i ovlastima spomenutih organa, a bili su određeni Ustavom SFRJ, Ustavom SRH, statutima općine te drugim republičkim i saveznim zakonima i zakonskim aktima.