ARHiNET - Kvestura Istre u Puli

Povijest:	Kvestura Istre u Puli, odnosno Provincijski ured za javnu sigurnost u Puli, osnovana je temeljem Kraljevskog dekreta br. 950 od 11. veljače 1922. godine pri Prefekturi Istre u Puli. Provincijskom uredu za javnu sigurnost, na čelu kojeg je kvestor podređeni su uredi za javnu sigurnost u središtima administrativnih okruga i kotara, a putem njih i općinski uredi za javnu sigurnost, pri općinama. Unutar sustava ureda za javnu sigurnost Kraljevine pulska je kvestura bila neposredno podređena generalnom inspektoru koji je djelovao pri Uredu za javnu sigurnost u Veneciji. Pulska kvestura i njoj podređeni uredi, djeluju do svibnja 1945. godine.
Sjedišta:	Pula
Djelatnost:	Kvestura u Puli, odnosno Provincijski ured za javnu sigurnost imao je funkcije i ovlasti provincijske uprave za policijske poslove i poslove javne sigurnosti. Bio je nadležan za poslove iz djelokruga kriminalističke, financijske i pravosudne policije te poslove vezane uz zaštitu državnog i političkog sustava. Provodio je istrage i nalagao uhićenja, koordinirao je rad straža za javnu sigurnost i istražnih agenata, prikupljao izvještaje o sigurnpsnom stanju u Provinciji, nadzirao je rad nižih ureda za javnu sigurnost pri podprefekturama (do 1927.) i općinama, te bio neposredno podređen kabinetu prefekture, odnosno prefektu.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Stvaratelj je bio nadležan za područje Provincije Istre.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Provincijski ured za javnu sigurnost (kvesturu) vodio je kvestor. Kvestoru su neposredno podređeni bili komesar i vicekomesar, koji je obnašao i funkciju tajnika kvesture. Detaljniji podaci o ustroju stvaratelja nisu poznati.
Opći kontekst:	U kolovozu 1919. donesen je zakon (Kraljevski dekret br. 1442 od 14.8.1919.) na temelju kojeg je osnovana Središnja uprava javne sigurnosti u Rimu, podređena izravno Ministarstvu unutrašnjih poslova, te šest generalnih inspektora za javnu sigurnost, koji su nadzirali rad svih ureda za javnu sigurnost na području Italije. Istim zakonom u svim je središtima provincija (pri prefekturama) određeno osnivanje kvestura kao provincijskih ureda za javnu sigurnost. Na čelu provincijskih ureda za javnu sigurnost bili su kvestori, izravno podređeni prefektu. Kraljevskim dekretom br. 1790 od 2.10.1919. na području Kraljevine se ukidaju gradske straže, a umjesto njih se osniva korpus Kraljevske straže za javnu sigurnost, koja ima ovlasti kriminalističke, pravosudne i financijske policije te je izravno podređen uredima za javnu sigurnost pri tijelima javne vlasti. Temeljem zakona iz kolovoza 1919. godine osniva se i služba istražnih agenata, koju čine agenti sigurnosti i pravosudne policije, a određeno je da istražnim agentima, uz niže zaposlenike raspuštenih gradskih straža ili lokalne policije, kvalificiranih pripadnika financijske i pravosudne policije te karabinjera, mogu postati i građani za koje se ocijeni da su prikladni istražnu službu. Kvesture i niži uredi javne sigurnosti u provincijama su putem straža za javnu sigurnost i agenata javne sigurnosti nadzirali sva javna događanja, provodili istrage i vršili uhićenja u svim pitanjima koja su se ticala javne i državne sigurnosti.