ARHiNET - Općina Labin

Povijest:	Temelj statusa mletačke općine Labin predstavljao je Statut Općine Labin iz 1341. godine tj. iz vremena kada je labinsko područje bilo podređeno Akvilejskom patrijarhu. Po uspostavi Mletačke uprave (1420–1797) upravo je taj statut bio osnova za implementaciju mletačkog zakonodavstva, ali i upravnu samostalnost Općine Labin. Na temelju Odluke Općinskog Vijeća od 16. lipnja 1420. godine, Općina Labin je 3. srpnja poslala u Veneciju izaslanstvo s uvjetima (traženim privilegijama u 10 točaka) pod kojima će se podvrgnuti mletačkoj vlasti, a 15. srpnja iste godine Mletačka Republika formalno je stupila u posjed općina Labin i Plomin. Ove općine bile su pod vlašću Venecije sve do sredine lipnja 1797. godine, kada su austrijske vojne postrojbe ušle u grad Labin. Nakon potpisivanja Mira u Campoformiju 18. listopada 1797. Općina je postala sastavnim dijelom austrijskog područja.
Sjedišta:	Labin
Djelatnost:	Općina Labin izvršavala je upravne, financijske i fiskalne te pravosudne poslove, a osobito: odluke vezane uz općinsku upravu i suradnju s nadređenim mletačkim tijelima, naplatu prihoda i davanja, izgradnju javnih objekata (crkava, zgrada, cesta) te provođenje kaznenih i građanskih postupaka.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Osnovu mjesne nadležnosti sadržana je u opisu razgraničenja Općina Labin i Plomin iz 1435. (HR-DAPA-2/1.2, knjiga: Dukali, terminacije i drugo u svezi s privilegijama u korist Labinske općine, fol. 42r - 45r ). Od 1632. godine, temeljem dukala Senata od 25. srpnja i terminacije od 3. rujna, područje u nadležnosti stvaratelja je uz Labin podijeljeno na na 9 kontrada ili komuna (Contrada o Comune): Cere, Kunj, Dubrova, Produbav, Ripenda, Rogočana, Sv. Martin, Sv. Nedjelja i Skitača), koje su pripadale četrima župama: Sv. Nedjelja, Sv. Martin, Sv. Lucija i Sv. Lovreč.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na tragu tradicije iz vremena Akvilejskog patrijarha, općine Labin i Plomin imale su istog podestata, ali zasebne isprave o podređenosti Mletačkoj Republici, zasebne statute i odvojena općinska vijeća. Općinom je upravljalo Općinsko vijeće sastavljeno od punoljetnih muških članova labinskih plemičkih obitelji, podestata (načelnika općine), dva suca i kancelara. U nadležnost (privilegij) općinskog vijeća, koje je imalo zakonodavnu funkciju, spadao je izbor općinskog kancelara. Pri kancelaru Općine bile su objedinjene sve operativne funkcije vezane uz vođenje općinskih knjiga, isprava i potvrda te korespondenciju i financije Općine. Pri podestatu su bile koncentrirane izvršne funkcije u dijelu upravnih poslova (izbor općinskih službenika te sazivanje sjednica Općinskog vijeća) i pravosudnim poslovima (donošenje presuda u građanskim i kaznenim parnicama, izbor i potvrđivanje dva suca). Na sjednicama Općinskog vijeća imali su pravo prisustvovati i predlagati i pučani, ali bez sudjelovanja u donošenju zaključaka.