ARHiNET - Podestat općina Labin i Plomin

Povijest:	Godine 1420. Općine Labin i Plomin potpisale su zasebne ugovore o podređenosti Mletačkoj Republici, s time da su dalje vrijedile privilegije koje su do tada stekle, statuti i ostali običaji. Budući da su ove općine iz vremena podređenosti Akvilejskom patrijarhu baštinile tradiciju zajedničkog načelnika, taj su običaj zadržale i tijekom Mletačke uprave. Iako je u ugovoru o podređivanju bilo određeno da načelnika bira Općinsko vijeće, a dužd i Veliko vijeće ga potvrđivali, već je 1464. godine Veliko vijeće na duždev prijedlog samo biralo načelnika i slalo ga u Labin, najprije na 2 godine, a kasnije na 32 mjeseca. Općine Labin i Plomin bile su pod vlašću Venecije sve do sredine 1797. godine, kada su Austrijske vojne postrojbe ušle na njihovo područje. Nakon potpisivanja Mira u Campoformiju, 18. listopada 1797., obje općine postale su sastavnim dijelom austrijskog područja.
Sjedišta:	Labin (1420 - 1797); Plomin (1420 - 1797)
Djelatnost:	Načelnik je bio zadužen za izvršni dio upravnih poslova te sudbene poslove obaju općina. Djelatnost načelnikovog ureda nadzirao je koparski načelnik i kapetan, a u istom je gradu osnovan sud drugog stupnja koji je nadzirao rad sudova u općinama. Osim koparskog načelnika i kapetana, pravo nadziranja imao je i Rašporski kapetan, kao i posebni izaslanici Mletačke Republike.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Nadležnost podestata definirana je područjem općina Labin i Plomin. No, početkom 16. stoljeća podestati se, osim kao načelnici načelnici Labina i Plomina, navode i kao načelnici „Duorum Castelorum“. Pretpostavlja se da se taj atribut odnosi na Bel i Crn Grad koji su postojali u blizini Labina, ili na Barban i Rakalj koji su kasnije postali mletačka feudalna dobra. U 18. stoljeću pojedini načelnici nisu samo labinski i plominski, već i načelnici Brseča.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Načelnikove knjige vodio je načelnikov kancelar. Kod sudovanja u Labinu pomagala su mu dva labinska općinska suca, a kod sudovanja u Plominu dva plominska.