ARHiNET - Prefektura Istre u Puli

Povijest:	Prefektura Istre u Puli osnovana je Kraljevskim dekretom br. 53 od 18.siječnja 1923. godine kao središnje upravno tijelo Provincije Istre, no stvarno je započela djelovati u ožujku 1923. godine, kada je imenovan prefekt i kada se pri Prefekturi objedinjavaju funkcije koje su se do tada izvršavale pri porečkim provincijskim vlastima (Viceprefekturi u Poreču, slijedniku Generalnog civilnog vicekomesarijata za Istarsku provinciju u Poreču) i podprefekturi u Puli. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. Prefektura nastavlja djelovati kao Republikanska prefektura u Puli (Prefettura Repubblicana di Pola) u sklopu marionetske fašističke republike formirane na sjeveru Italije unutar njemačke Operativne zone Jadransko primorje, te je podređena njemačkoj civilnoj upravi u Trstu. Prefektura je prestala djelovati početkom svibnja 1945. po ulasku Narodnooslobodilačke vojske u Pulu.
Sjedišta:	Pula
Djelatnost:	Stvaratelj je kao središnje upravno tijelo bio nadležan za provedbu zakona, propisa i politike središnjih državnih vlasti Kraljevine Italije te rad svih nižih tijela državne uprave, državnim (javnim) uredima i ustanovama u Provinciji, nadzor nad javnim redom i državnom sigurnošću, sindikatima i udrugama, gospodarskim i financijskim subjektima te školstvom i zdravstvom. Upravljao je i odlučivao u pitanjima vezanim uz lokalne i provincijske infrastrukturne projekte.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Dolaskom fašizma na vlast (30.10.1922.) intenzivirani su procesi političke i administrativne integracije Istre i drugih pripojenih krajeva Kraljevini Italiji. Dekretom br. 9 od 11.1.1923. i u novim provincijama stupa na snagu Zakon o općinama i provincijama (Dekret br. 48 od 4.2.1915. godine) sa svim kasnijim izmjenama i dopunama. U odnosu na okupirano područje (austrijsku Markgrofoviju Istru, 1861-1918) područje u nadležnosti Prefekture Istre u Puli prvi je puta modificirano Rapallskim ugovorom između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS, kojima je priključen otok Krk te dijelovi općine Kastav, a stupanjem na snagu dekreta br. 53 od 18.1.1923. iz područja u nadležnosti krovnog provincijskog tijela - Prefekture Istre u Puli – iz kotara Kopar izdvajaju se općine Milje i Dolina te se pripajaju novoosnovanoj Pokrajini Trst. Sistematizacija administrativnih jedinica (okruga s kotarevima i općinama) objavljena je dekretom br. 800 od 29. ožujka 1923. godine, a njome se istarska provincija dijeli u šest okruga: Kopar (s kotarevima (mandamenti) Kopar, Buzet i Piran), Poreč (s kotarevima Poreč, Buje i Motovun), Pazin (s kotarevima Pazin i Labin), Pula (s kotarevima Pula, Vodnjan i Rovinj), Volosko-Opatija (s kotarevima Volosko-Opatija i Bistrica) i Lošinj (s kotarevima Cres i Lošinj). Daljnje modifikacije područja u Istarske provincije provedene su po osnivanju Kvarnerske provincije 1924. godine (Dekret br. 213 od 22.2.1924) kojoj se pripaja ostatak općine Kastav i bivši kotar Volosko, te 1928. godine kada se Kvarnerskoj provinciji iz kotara Kopar pripajaju i općine Podgrad i Materija. Od 1923. pa doo 1927. godine u sjedištima okruga djeluju podprefekture, a nakon toga općinska je uprava izravno podređena središnjoj provincijskoj vlasti u Puli.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu prefekture bio je prefekt, imenovan od središnje vlasti u Rimu. Prema podacima dostupnim iz arhivskog gradiva, razdoblju od 1923. do 1943. godine tu su funkciju obnašali: Alberto Giannoni (1923-1924), Leone Leoni (1928-1930), Italo Foschi (1931-1933), Oreste Cimoroni (1933-1939), Cherici (1939-1941) i Vincenzo Berti (1941-1943). Uz Kabinet, pri Prefekturi je djelovao i Provincijski ured državne sigurnosti (Kvestura) na čelu s kvestorom, te savjeti/odbori ili odjeli za pojedine grane provincijske uprave ili pojedine djelatnosti (provincijski savjet za školstvo, zdravstvo, korporacije, poljoprivredu i sl. te komisija za promjene prezimena). Prema podacima iz prve polovine 1930-ih godina, u Kabinetu Prefekture su uz prefekta djelovala dva viceprefekta, četiri savjetnika, tajnik i njegov zamjenik, provincijski liječnik i veterinar, te osoblje opće službe (računovođe, arhivisti, pomoćno osoblje).