ARHiNET - Općina Pelješka

Povijest:	Stvaratelj je djelovao od kraja I. svjetskog rata i prestanka postojanja Austro-Ugarske Monarhije sve do početka Drugog svjetskog rata na području Kraljevine Jugoslavije i njenog raspada. Za vrijeme talijanske okupacije grada i otoka Korčule, prekida se dotadašnja veza ove općine s kotarskim sjedištem u Korčuli te je općina Orebić sve do 1921. pripojena kotaru Metković. S pripojenjem Korčule Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Općina Pelješka ponovno ulazi u sastav kotara Korčula. Od 1929. nastupa nova promjena, te čitav Pelješac ulazi u sastav kotara Dubrovnik. Do 1929. općina Orebić i čitavi Pelješac su u sklopu dubrovačke oblasti, do 1939. dio su Zetske banovine (sjedište u Cetinju), a do početka II. svjetskog rata nalaze se u sklopu Banovine Hrvatske.
Sjedišta:	Orebić
Djelatnost:	U djelokrugu poslova općine su svi poslovi koji se tiču interesa općinske zajednice, a odnose se na gospodarski, kulturni i socijalni napredak. U prvom redu to je: upravljanje općinskom imovinom, komunalni red (građenje i održavanje puteva, popločavanje ulica i osvjetljenje), pomaganje siromašnih, zdravstvena skrb (održavanje ljekarske službe, službe babice, suzbijanje zaraznih bolesti, snabdjevanje životnim namirnicama...), unapređenje narodnog gospodarstva (osnivanje i potpomaganje zadruga, poboljšanje stočarstva, ratarstva, voćarstva...) te širenje i unapređivanje narodne prosvjete (podizanje škola, osnivanje čitaonica i društava, održavanje tečajeva..). U nadležnosti općine su izuzetno mogli biti i poslovi mjesne policije. Općina je vršila i kaznenu vlast po mjesnim uredbama i naredbama. Za odluke o zaduženju i prodaju nekretnina bilo je potrebno odobrenje Ministarstva financija.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Sve do diktature 1929. općine djeluju prema austrijskom zakonskom članku o uređenju općina iz 1870. Do zakonskih promjena dolazi 1929. Tada općine postaju samoupravni organi vlasti koji vrše poslove opće uprave u prenesenom djelokrugu po uputstvima i pod nadzorom kotarskog načelnika (Zakon o izmjeni zakona o opštinama i oblasnim samoupravama, Službene novine Kraljevine SHS br. 9/1929). Godine 1933. donesen je posebni zakon o općinama (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 85/1933) koji općine određuje kao samoupravna tijela i najniža tijela uprave. S tim činom je zaključeno tranzicijsko razdoblje upravnog ustrojstva države. Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski načelnik. Protiv odluke nadzorne vlasti Općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao poništiti žalbu ili je poslati na rješenje Upravnom sudu. Protiv odluke načelnika općine iz njegove nadležnosti u poslovima opće uprave žalba se mogla uložiti kotarskom (sreskom) načelniku. Općina je bila nadležna nad prostorom koji je obuhvaćao mjesto Orebić, sela Viganj, Kučište, Lovište, Nakovanj (Nakovana), Podgorje i Stankovići.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Organizacija općine se naslijedila od austrijskog upravnog sustava. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo, dok načelnik stoji na čelu izvršne vlasti. Ovaj sustav traje do Zakona o opštinama iz 1933. Zakon je definirao sljedeće organe općine: Općinski odbor, predsjednik općine i općinska uprava. Općinski odbor (prije zvan Općinsko vijeće) je prema Zakonu bio sačinjen od 30 odbornika/članova izabranih na općinskim izborima na tri godine. U slučaju općine Orebić nije moguće utvrditi točan broj odbornika. Na sjednice se pozivalo od 17 do 19 odbornika. Općinski odbor je donosio odluke na sjednicama koje je sazivao i vodio predsjednik općine (načelnik), te su sjednice uglavnom bile javne. Predsjednik općine/načelnik je bio odbornik izabran kao nositelj najjače izborne kandidacijske liste. Predstavljao je općinu u svim odnosima i poslovima te predsjedavao općinskom upravom. Njegova dužnost bila je izvršavanje odluka Općinskog odbora, ustroj i nadzor posla cjelokupne administracije, čuvanje općinskog pečata i potpisivanje svih akata u ime Općine. Općinsku upravu Orebića su kao izvršni organ Općinskog odbora činili predsjednik/načelnik i 2 do 4 člana, naredna s pobjedničke izborne liste. Radilo se o počasnim službama. U nadležnost općinske uprave spadali su poslovi neposrednog upravljanja općinskom imovinom, sastavljanja i predlaganja proračuna i završnog računa, vršenja nadzor nad općinskim ustanovama, pripremanja odluka Općinskog odbora i izricanja kazni u svim slučajevima u kojima je općina nadležna. Pomoćni organi lokalne vlasti su stalni i povremeni odbori. Jedan od takvih bio je Prehrambeni odbor koji je odigrao važnu ulogu u nestašici uzrokovanoj ratnim uvjetima na tržištu. Službenici općine se prema Statutu o službenicima iz 1937. dijele na one u upravnoj i stručnoj grani. U upravnoj grani to su općinski tajnik-bilježnik (koji je i blagajnik, vojni referent te nadležan svim ostalim službenicima), arhivar (koji je i kancelist-pisar), pisar, policijski stražar i poslužitelj-pobirač. U stručnoj grani to su: općinski ljekar, dvije primalje, lugar i putar.