Facebook
Naziv: Općina Vela Luka
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1921 - 1941
Usporedni nazivi: Opština Vela Luka (1921 - 1936) (srpski) (Ovaj se naziv prestaje koristiti s dolaskom Hrvatske seljačke stranke na vlast 1936.)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Nakon povlačenja talijanske vlasti i vojske u travnju 1921. (dogovoreno Rapalskim sporazumom 1920.), otok Korčula je inkorporiran u granice Kraljevstva SHS. Na čelo Općine/Opštine Vela Luka postavljen je upravitelj Petar Farčić. Godine 1924. ovaj je upravitelj smijenjen zbog nepravilnosti u radu Općine i njegovog krutog upravljanja. Zamijenio ga je Hinko Šeparović. Na općinskim izborima 1926. pobijedio je HSS te je za načelnika izabran Frano Jurković. Kraljevim zakonom o izmjeni Zakona o opštinama i oblasnim samoupravama od 6.1.1929. raspuštene su sve općinske uprave u cijeloj državi, a Veliki župani su postavili nove (upravitelje). U kratkom razdoblju nanizali su se mnogi: Petar Padovan Mulić, Kuzma Padovan Kolega, Filip Gugić Črnac, Franko Jurković, Antun Oreb Kokola i Petar Farčić Priša. Dotad je općina bila dijelom Dubrovačke oblasti. Od uvođenja diktature kraće vrijeme je u sastavu Zetske (do 1931.) i potom Primorske banovine. Na izborima 1933. za novog načelnika izabran je Nikola Tabain. Od 1936. općina je u rukama Hrvatske seljačke stranke, a za načelnika je izabran Kuzma Bačić. Od 1939. u sastavu je Banovine Hrvatske. Po kapitulaciji Jugoslavije u travnju 1941., Petar Padovan (načelnik od 1940.) predaje općinu talijanskim vlastima.
Sjedišta: Vela Luka (o. Korčula)
Nadležnost / Izvori ovlasti: Sve do diktature 1929. općine funkcioniraju prema austrijskom zakonskom članku o uređenju općina iz 1870. Prema zakonskim promjenama iz 1929. općine su samoupravni organi vlasti koji vrše poslove opće uprave u prenesenom djelokrugu po uputstvima i pod nadzorom kotarskog načelnika (Zakon o izmjeni zakona o opštinama i oblasnim samoupravama, Službene novine Kraljevine SHS br. 9/1929). Godine 1933. donesen je posebni zakon o općinama (Zakon o opštinama, Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 85/1933) čime je okončano prijelazno razdoblje upravnog ustrojstva države. Zakonom su općine definiraju kao samoupravna tijela i najniža tijela uprave. U djelokrugu poslova općine su svi poslovi koji se tiču interesa općinske zajednice, a odnose se na gospodarski, kulturni i socijalni napredak. U prvom redu to je: upravljanje općinskom imovinom, komunalni red (građenje i održavanje puteva, popločavanje ulica i osvjetljenje), pomaganje siromašnih, zdravstvena skrb (održavanje ljekarske službe, službe babice, suzbijanje zaraznih bolesti, snabdjevanje životnim namirnicama...), unapređenje narodnog gospodarstva (osnivanje i potpomaganje zadruga, poboljšanje stočarstva, ratarstva, voćarstva...) te širenje i unapređivanje narodne prosvjete (podizanje škola, osnivanje čitaonica i društava, održavanje tečajeva..). U nadležnosti općine su izuzetno mogli biti i poslovi mjesne policije. No, na području ove općine djelovala je žandarmerijska stanica. Općina je vršila i kaznenu vlast po mjesnim uredbama i naredbama. Za odluke o zaduženju i prodaju nekretnina bilo je potrebno odobrenje Ministarstva financija. Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski načelnik. Protiv odluke nadzorne vlasti općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao poništiti žalbu ili je poslati na rješenje Upravnom sudu. Protiv odluke načelnika općine iz njegove nadležnosti u poslovima opće uprave žalba se mogla uložiti kotarskom (sreskom) načelniku , a u poslovima koji su proizašli iz odluke općinskog odbora, općinskom odboru.
Unutarnji ustroj / genealogija: Do 1929. ustroj je naslijeđen iz austrijskog upravnog sustava. Zakon o opštinama iz 1933. temeljito uređuje organizacijski ustroj i nadležnost općina. Organi općine su općinski odbor, predsjednik općine i općinska uprava. Općinski odbor je prema Zakonu činilo 30 odbornika/članova izabranih na općinskim izborima na tri godine. Općinski odbor je donosio odluke na sjednicama koje je sazivao i vodio predsjednik općine/načelnik. Sjednice su u pravilu bile javne. Predsjednik općine/načelnik je bio odbornik izabran kao nositelj najjače izborne kandidacijske liste. Predstavljao je općinu u svim odnosima i poslovima te predsjedavao općinskom upravom. Njegova dužnost bila je izvršavanje odluka Općinskog odbora, ustroj i nadzor posla cjelokupne administracije, čuvanje općinskog pečata i potpisivanje svih akata u ime Općine. Općinsku upravu kao izvršni organ Općinskog odbora činili su predsjednik i 2 do 5 članova, narednih s pobjedničke izborne liste. Njihove službe su bile počasne. U nadležnost općinske uprave spadali su poslovi neposrednog upravljanja općinskom imovinom, sastavljanja i predlaganja proračuna i završnog računa, vršenja nadzor nad općinskim ustanovama, pripremanja odluka općinskog odbora i izricanja kazni u svim slučajevima u kojima je općina nadležna. Pomoćni organi lokalne vlasti su stalni i povremeni odbori. Jedan od takvih bio je Prehrambeni odbor koji je odigrao važnu ulogu u nestašici uzrokovanoj ratnim uvjetima na tržištu. Službenici općine su prema Stututu o službenicima iz 1937. se dijele na one u upravnoj i stručnoj grani. U upravnoj grani to su općinski tajnik-bilježnik (koji je i blagajnik, vojni referent te nadležan svim ostalim službenicima), arhivar (koji je i kancelist-pisar), pisar, policijski stražar i poslužitelj-pobirač. U stručnoj grani to su: općinski ljekar, dvije primalje, lugar i putar.
Stvaratelji: (1921 - 1941)
Identifikator: HR-DADU-SCKL/S - 29964
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 1. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1999.
Status zapisa: konačan zapis
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica