ARHiNET - Kraljevska gimnazija u Karlovcu

Povijest:	Karlovačku gimnaziju osnovali su redovnici pijaristi 1766. godine. Gimnazija je u početku bila podređena karlovačkom vojnom zapovjedništvu. Njezina je zadaća bila da djeci karlovačkih vojnika, obrtnika i trgovaca pruži što kvalitetniju srednju naobrazbu te ih tako pripremi bilo za građanska zanimanja bilo za više nauke. Kasnije je gimnazija nadrasla potrebe grada pa su se u nju upisivali učenici iz svih krajeva Habsburške Monarhije. Gimnazija je u početku imala dva, kasnije pet razreda. Gimnaziju 1783. preuzimaju franjevci. I dalje je pod vojnom upravom, nastavni je jezik njemački. Pod francuskom upravom (1809. - 1813.) Gimnazija je opet imala samo dva razreda. Godine 1820. Gimnazija prelazi u nadležnost civilnih gradskih vlasti. Tada ima šest razreda i smatra se potpunom. Nastavni i uredovni jezik postaje latinski. Hrvatski je nastavni i uredovni jezik od 1850. godine, a od 1854. do 1861. to je opet njemački. Od 1852. Gimnazija ima četiri razreda. Od 1861. franjevce postupno zamjenjuju svjetovni učitelji. Od 1878. do 1882. Gimnazija postupno postaje "velika", tj. osmorazredna škola. Godine 1884. spaja se s Kraljevskom velikom realkom u jednu školu: Kraljevsku veliku realnu gimnaziju.
Sjedišta:	Karlovac (1766 - 1884)
Djelatnost:	Kraljevska gimnazija u Karlovcu djelovala je kao samostalno srednje učilište za područje tadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Međutim, ta gimnazija nije imala ograničenu teritorijalnu nadležnost jer su se u nju mogli upisivati učenici s cijelog područja Habsburške, odnosno Austro-Ugarske Monarhije. Kako su se mijenjale političke prilike, tako se mijenjao i nastavni, odnosno uredovni jezik Gimnazije. Gradivo fonda čine pedagoške knjige Gimnazije (katalozi ili imenici učenika), administrativne knjige (urudžbeni zapisnici i djelovodni protokoli), godišnja izvješća Gimnazije (knjižice s podacima o učenicima i profesorima Gimnazije), zapisnici učiteljskog zbora (spisi koji sadrže zapisnike sjednica učiteljskog zbora Gimnazije), spisi koji sadrže korespondenciju Gimnazije s višim prosvjetnim vlastima te lokalnim civilnim i vojnim vlastima, spisi koji sadrže razne molbe učenika i profesora Gimnazije, spisi o premještajima učenika i nastavnika, spisi s podacima o različitim novčanim naknadama, privatni spisi prefekta Gimnazije, popisi i cjenici knjiga potrebnih za nastavu, obrasci prisega za profesore gimnazija i viših (tj. ondašnjih srednjih) škola te prefekte gimnazija, okružnice viših prosvjetnih vlasti, popisi nagrađenih učenika, popisi učenika stipendista, prijepisi svjedodžbi, spisi korespondencije glavnih (tj. osnovnih) škola koje su osobom ravnatelja bile povezane s Gimnazijom, katalozi knjiga gimnazijske knjižnice te računi kupljenih nastavnih sredstava i pomagala.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Gimnazija je od početka bila uređena kao i druge europske škole toga tipa. Djelovala je po austrijskim školskim zakonima. Bio je to prije svega zakon "Allgemeine Schulordnung" ("Sveopći školski red"), koji je vrijedio i za osnovne i za srednje škole. Njime je započela reforma gimnazija. Od 1776. godine Gimnazija je podređena Zagrebačkom školskom okrugu (Districtus studiorum Zagrabiensis). Na čelu joj je stajao vrhovni ravnatelj i zajedničko povjerenstvo neposredno podložno hrvatskom Kraljevskom namjesničkom vijeću kao zemaljskoj vladi. Od 1777. Gimnazija djeluje po zakonu "Ratio educationis" ("Pravilo odgoja i svega učenja"). Imala je pet razreda - tri niža gramatikalna i dva viša humanitarna. Za francuske uprave Gimnazija djeluje prema Marmontovu "Dekretu franceske vlade o informaciji i disciplini na karlovačkom gimnaziju" izdanom 1810. godine i ima samo dva razreda.Neposredna uprava Gimnazije povjerena je ravnatelju. Odlaskom Francuza Gimnazija opet djeluje po austrijskom školskom sustavu. Ponovno je šestorazredna škola. Dijeli se na četiri niža gramatikalna i dva viša humanitarna razreda. Uvedena je razredna nastava. 1820. godine Gimnazija prelazi u nadležnost gradskih civilnih vlasti, a od 1822. je u nadleštvu školskog ravnateljstva za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu. Od 1850. godine Gimnazija djeluje prema zakonu «Osnova za organizaciju austrijskih gimnazija i realki» koji je izdan 1849. godine za vladavine Franje Josipa I. Neposredna uprava gimnazije povjerena je ravnatelju koji je također dužan predavati, zastupati školu prema van i obavljati uredovno dopisivanje. On je, pak, odgovoran školskom odsjeku pri Banskom odnosno Carskom i kraljevskom namjesničkom vijeću, a od 1869. Odjelu za bogoštovlje i nastavu pri Kraljevskoj hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj zemaljskoj vladi. Cjelokupan nadzor nad srednjim školama obavljalo je Carsko-kraljevsko ministarstvo bogoštovlja i nastave u Beču. Od godine 1878. do 1882. Gimnazija postupno postaje «velika» (osmorazredna škola), no Kraljevska zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, odredila je naredbom broj 1028 od 15. veljače 1884. da se Kraljevska velika gimnazija karlovačka i Kraljevska velika realka rakovačka spoje u jedan zavod: Kraljevsku veliku realnu gimnaziju u Rakovcu-Karlovcu.