ARHiNET - Kraljevska viša realna škola u Rakovcu

Povijest:	Počeci rakovačke realke kao krajiške škole (Rakovac je dio Karlovca koji je pripadao nekadašnjoj Vojnoj krajini) bili su u tzv. «Oberschule zu Rakovac» koja je od 1838. godine dobila 4 razreda s dva odjeljenja. Na Rakovcu je već 1851. godine osnovana s osnovnom školom vezana «mala» dvorazredna realka. Osnivanje realki izazvala je potreba za prirodnoznanstvenim znanjima za časnički kadar i za nova praktična zvanja. Realka djeluje po zakonu «Osnova za organizaciju austrijskih gimnazija i realki» izdanom 1849. godine. Godine 1863. rakovačka realka dobiva treći razred i tako postaje «velika realka». U nju se upisuju učenici s područja cijele Vojne krajine. 1865. godine dobiva zavod šesti razred, a 1871. otvoren je i sedmi razred «velike realke». Na Realci je školske godine 1871./72. održan i prvi ispit zrelosti, pa otada njeni polaznici ne moraju više polagati prijemni ispit na višim tehničkim školama. Zaključak Hrvatskog sabora od 1861. godine određuje dvojaku svrhu realki: učenicima koji se žele posvetiti obrtu i trgovini daje se opće obrazovanje na popularan način bez porabe klasičnih jezika, a onu mladež koja želi polaziti više tehničke nauke treba na znanstveni način pripravljati za više tehničke škole. Nastava se na Realci, kao i na svim krajiškim školama, održavala na njemačkom jeziku. Od 1868. godine hrvatski i njemački jezik postaju ravnopravni. Godine 1874. hrvatski je proglašen nastavnim jezikom, no već 1878. ponovo se kao nastavni jezik uvodi njemački. Tako će ostati sve do 1886. godine, kada se ukida njemački kao nastavni jezik. Od 1868. jedan od predmeta na Realci je i gimnastika. Realka je još šezdesetih godina pod vrhovnom upravom bečkog Ministarstva rata, a od 1871. bit će joj vrhovno nadleštvo vojno zapovjedništvo u Zagrebu (carska i kraljevska generalkomanda). Tako će to biti do razvojačenja Krajine god. 1881., kada i rakovačka realka potpada pod nadleštvo Zemaljske vlade u Zagrebu. Nadzornu službu vrše istaknuti civilni pedagozi. Realka rezultatima rada nastavlja vrijednu tradiciju «Muster-Normal-Hauptschule zu Rakovac». Zaslužni su za to, prije svega, izvanredno dobri učitelji koji su od 1866. godine za svoj rad dobili titulu profesora i plaću izjednačenu s onom u civilnoj Hrvatskoj. Najveću je slavu rakovačke realke pronio svijetom Nikola Tesla koji je u njoj maturirao školske godine 1872./73. U to je vrijeme impozantan broj inventara školskih zbirki, sprava, nastavnih sredstava i knjiga učiteljske i učeničke knjižnice. I broj učenika je iz godine u godinu rastao pa se od 1864. do 1874. udvostručio. I dalje su učenici većinom Krajišnici. Ta je škola u Vojnoj krajini bila popularna, jer je, između ostalog, polaznike osposobljavala za časnički kadar. Povećani broj učenika u rakovačkoj realci i karlovačkoj gimnaziji stvarao je teškoće karlovačkoj općini: općinska sredstva za uzdržavanje tih dviju škola jedva su dotjecala pa su tako obje škole – i realka i gimnazija – dozrele za integraciju. Ta se postupno od prvog do osmog razreda provodila od školske godine 1882./83. do 1885./86. Tako je nastala Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu-Karlovcu.
Sjedišta:	Karlovac (1838 - 1884)
Djelatnost:	Kraljevska viša realna škola u Rakovcu bila je krajiška škola. U nju su se mogli upisivati učenici s cijelog područja Hrvatske vojne krajine. Gradivo ovog fonda čine pedagoške knjige (katalozi ili imenici učenika te zapisnici završnih ispita i sjednički zapisnici), administrativne knjige (Knjiga propisa te urudžbeni zapisnici), godišnja izvješća Realke (knjižice s podacima o učenicima i profesorima Realke), spisi koji sadrže zapisnike sa sjednica nastavničkog zbora, spisi s naredbama viših vojnih i prosvjetnih vlasti, spisi koji sadrže korespondenciju sa školama u drugim dijelovima Hrvatske i Monarhije, spisi o premještajima učenika i nastavnika, pozivnice i programi, molbe učenika i nastavnika, popisi knjiga i nastavnih pomagala koje treba nabaviti, posebni spisi.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Realka je od početka bila podređena vojnom zapovjedništvu. Briga i nadzor nad školama Krajine bili su čvrsto hijerarhijski organizirani. Nadučitelji i štapski časnici vršili su vizitaciju škola. Časnici su nadgledali, i to jednom mjesečno, materijalno stanje škole, polazak škola, završavanje propisane građe te moralno i političko ponašanje učitelja. Školski su se ispiti održavali krajem semestra i školske godine i bili su javni. Od 1850. godine Realka je djelovala po zakonu "Osnova za organizaciju austrijskih gimnazija i realki" izdanom 16. 9. 1849. za vladavine Franje Josipa I.. Ovaj zakon određuje realci zadaću, da daje budućim obrtnicima predznanje, a ujedno da priprema svoju mladež za tehničke nauke. Realka se dijeli na nižu i višu; niža ima dva, tri i četiri razreda, a viša četiri razreda. U to vrijeme rakovačka je realka vezana s osnovnom školom, ima dva razreda i naziva se "malom" realkom. Zakonski prijedlog Hrvatskog sabora iz 1861. godine "Osnove temeljnih pravila javnog obučavanja za Hrvatsku i Slavoniju" određuje dvojaku svrhu realki: učenicima koji se žele posvetiti obrtu i trgovini daje se opće obrazovanje na popularan način bez uporabe klasičnih jezika, a onu mladež koja želi polaziti više tehničke nauke treba na znanstveni način pripremati za više tehničke škole. Realka je 60 - tih godina pod vrhovnom upravom bečkog Ministarstva rata, a od 1871. biti će joj vrhovno nadleštvo vojno zapovjedništvo u Zagrebu (Carska i kraljevska generalkomanda). Tako će biti do razvojačenja Krajine godine 1881, kada i rakovačka realka potpada pod nadleštvo Zemaljske vlade u Zagrebu.