ARHiNET - Kotarska komisija za ratnu štetu Bjelovar

Povijest:	Nakon završetka II. svijetskog rata veliki dijelovi bivše Jugoslavije su bili devastirani tijekom ratnih operacija. Savezna vlada bivše Jugoslavije je nastojala u što kraćem roku vremenskom roku prikupiti podatke o ratnim štetama radi repatrijacija koje je trebala tražiti na mirovnoj konferenciji u Parizu. U tu svrhu je usvojena Uredba o osnivanju državne komisije za ratnu štetu (Službeni list 20/45) kojom se regulira postupak osnivanja komisija za ratnu štetu na svim razinama bivše Jugoslavije. Na saveznoj razini postojala je Državna komisija za ratnu štetu, dok su se u republikama formirale Zemaljske komisije za ratnu štetu koje su regulirale rad komisija na razinama okruga i kotareva ( gradova). Kotarska komisija za ratnu štetu Bjelovar djelovala je u vremenu od srpnja/kolovoza 1945. pa do 30.06.1946. godina kada je bio završni rok za prikupljanje podataka.
Sjedišta:	Bjelovar
Djelatnost:	Komisija je bila zadužena zaprimati prijave od oštećenih osoba, provoditi proceduru utvrđivanja ratne štete i izdavati potrebna rješenja o počinjenoj ratnoj šteti. Pod ratnom štetom se podrazumjevalo gubitak života, narušeno zdravstveno stanje, oštećenje i potpuni gubitak imovine u razdoblju od 06.04.1941. pa do kraja rata počinjenih od agresorskih postrojbi na teritoriju bivše Jugoslavije.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Kotarsku komisiju za ratnu štetu Bjelovar imenovao je Izvršni odbor Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Bjelovar, a u svom sastavu je imala tri člana i to predsjednika, tajnika i jednog člana. Predsjednik Komisije je bio sudac Kotarskog suda Bjelovar uz dva člana Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Bjelovar.