ARHiNET - Pokrajinska administracija Istre

Povijest:	Nakon talijanske okupacije Istre tijekom listopada i studenog 1918. postojala je na poluotoku u kontinuitetu pokrajinska razina vlasti. Njezin naziv i unutrašnje ustrojstvo tek su oko 1930. postali relativno stabilni, što je bio glavni razlog da se sva tijela pokrajinske administracije u Istri između dva svjetska rata smatraju istim stvarateljem. Vrhovno vojno zapovjedništvo za Julijsku krajinu u Trstu je od listopada 1918. upravljalo većim dijelom bivšeg Austro-ilirskog primorja. Naredbom svog izvršnog tijela, privremenog Gubernija, od 8. studenog 1918. raspušteno je Povjerenstvo za autonomne poslove Istre uspostavljeno carskim patentom 1916. godine. Istim aktom je reaktiviran Izvršni odbor Pokrajine Istre s odvjetnikom Inocentom Chersichem na čelu. Sukladno organizacijskim promjenama u Trstu, umjesto Gubernija se u srpnju 1919. osniva Generalno građansko povjerenstvo za Julijsku krajinu, Izvršni odbor u proljeće 1920. postaje Građansko povjerenstvo za autonomne poslove Istre. Ono djeluje do 14. siječnja 1922. kada, na temelju kraljevskog dekreta br. 1747 iz prosinca 1921., funkciju središnjeg upravnog tijela preuzima Pokrajinski izvanredni odbor za Istru s ciljem da se rad administracije u Istri uskladi s talijanskim zakonodavstvom. Izvanredni odbor je djelovao do 11. ožujka 1925., dakle i nakon što se u siječnju 1923. na Istru počeo primjenjivati talijanski općinski i pokrajinski zakon iz 1915. te je istog mjeseca na temelju njega formalno osnovana Pokrajina Istra (Provincia dell'Istria).Prema spomenutom Zakonu o općinama i pokrajinama trebali su se u Istri sprovesti pokrajinski izbori kako bi se formirala sva zakonom predviđena pokrajinska samoupravna tijela, kao što su pokrajinski upravni odbor, pokrajinski savjet, itd. Izbori nikada nisu provedeni te je pokrajinske poslove do 1925. vodio Pokrajinski izvanredni odbor putem svoje administracije. Te je godine Odbor raspušten i zamijenjen Povjerenstvom za izvanredno upravljanje Pokrajinom Istrom, ponovno s odvjetnikom Chersichem na čelu. To je tijelo u veljači 1928. dalo ostavku, nezadovoljno funkcioniranjem pokrajinske administracije, iste godine kada je ta administracija počela djelovati pod nazivom ovog stvaratelja. Povjerenstvo za izvanredno upravljanje Pokrajinom Istrom djelovalo je u ostavci do 14. siječnja 1929., kada je sve njegove funkcije preuzeo povjerenik prefekta za privremeno upravljanje pokrajinom Istrom. On je na čelu pokrajinske administracije bio do 1. svibnja iste godine, nakon čega su ga, sukladno novom zakonu od 27. prosinca 1928. kojim je reformirana talijanska pokrajinska uprava, zamijenili upravitelj (preside) i pokrajinski rektorat (rettorato provinciale). Tek ovime je administracija Pokrajine Istre potpuno izjednačena s ostalim dijelovima Kraljevine. Nakon kapitulacije Kraljevine Italije 8. rujna 1943. dolazi u Istri do postupnog zamiranja njezine administracije. Ona potpuno nestaje nakon konačnog preuzimanja vlasti u Istri od strane Narodoodlobodilačke vojske Jugoslavije i civilnih tijela ZAVNOH-a u proljeće 1945. godine.
Sjedišta:	Poreč (1918 - 1923); Pula (1923 - 1945)
Djelatnost:	Pokrajinska administracija Istre djelovala je na području definiranom 1920. godine Rapallskim ugovorom između Kraljevina Italije i SHS, znači na teritoriju okruga Kopar, Poreč, Pazin, Pula i Lošinj. U odnosu na ranije područje Markgrofovije Istri više nije pripadao otok Krk i dio općine Kastav, koji su pripali Kraljevini SHS. Godine 1923. Istra je izgubila općine Milje i Dolina, koje su priključene novoosnovanoj Pokrajini Trst. Kad je 1924. osnovana Kvarnerska pokrajina priključen joj je iz Istre bivši kotar Volosko. Konačno, krajem 1928. općine Podgrad i Materija izdvojene su iz koparskog okruga i pripojene Kvarnerskoj pokrajini. Djelatnost Pokrajinske administracije razvidna je iz popisa zaduženja Predsjedništva i pojedinih članova Odbora. U Predsjedništvu su se vodili poslovi namještenika, ekonomata, pokrajinskih zgrada, evidencije okružnica i naredaba, biblioteka, arhiv, statistika, arheologija, kulturna baština, itd. Zamjenik predsjednika vodio je općinske poslove i mirovinski fond činovnika i općinskih liječnika. Treća osoba iz Odbora vodila je financijske poslove za sve pokrajinske fondove, vršila nadzor nad kreditnim zavodima, fondom bratovština, izgonima, vojnim i karabinjerskim poslovima. Poslovi poljodjelstva, zadrugarstva, pošumljavanja, trgovine, industrije, građevinarstva, cestovnog prometa, regulacije voda i školstva bili su također dio agende pojedinih članova Odbora. Nadležnosti pokrajinske administracije svodile su se uglavnom na izvršavanje odluka i naredaba viših tijela odnosno prefekta te sprovedbu administrativnih i upravnih postupaka unutar važećih zakona.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Potpuniji podaci o unutarnjem ustroju stvaratelja postoje od 1922. godine kada je osnovan Pokrajinski izvanredni odbor za Istru (Giunta provinciale straordinaria). Predsjedništvo Odbora sačinjavali su predsjednik te 14 (kasnije 17) članova i 6 zamjenika, od kojih je jedan bio zamjenik predsjednika. Odbor je na svojoj drugoj sjednici 27. siječnja 1922. izabrao između svojih članova jedno uže izvršno tijelo (Giunta provinciale esecutiva) od 4 člana i 4 zamjenika. Taj uži odbor je djelovao na sjednicama na kojima su donošeni prijedlozi odluka koji su morali biti potvrđeni na sjednicama cijelog Izvanrednog odbora. Na istoj sjednici od 27. siječnja 1922. osnovan je i Ured predsjedništva s dva tajnika i četiri revizora. Nije poznato do kada je točno djelovao ovakav ustroj čelništva. Korjenite promjene su se svakako dogodile s reformom talijanske pokrajinske uprave. Na temelju zakona od 28. prosinca 1928. vodstvo pokrajinske administracije povjereno je upravitelju (preside) i pokrajinskom rektoratu (rettorato provinciale) sastavljenom od upravitelja i rektora. Njihov mandat trajao je četiri godine. Ustroj službi koje su obavljale tekuću administraciju nije se mijenjala u odnosu na ranije razdoblje, što znači da su poslove vodila četiri odjela, Tajništvo, Pisarnica, Knjigovodstvo i Blagajna.