ARHiNET - Kotarsko povjereništvo Podgrad

Povijest:	Stvaratelj je osnovan tijekom procesa obnove austrijskog sustava lokalne uprave u Primorju nakon sloma francuske vlasti u Ilirskim pokrajinama u jesen 1813. S radom je započeo tijekom 1814. kao Kotarsko povjereništvo Podgrad na području tzv. privatnog kotara Podgrad. U vrijeme osnivanja kotar Podgrad potpadao je pod okrug Rijeka. Nakon ukidanja potonjeg 1822. dolazi pod provizorno upravno okružje sa sjedištem u Pazinu te 1825. pod Istarsko okružje, jedinstveno pokrajinsko upravno tijelo za čitavu Istru. Tu ostaje do njegova ukidanja krajem 1860. da bi 1861. ušao u sastav Markgrofovije Istre, gdje ostaje do ukidanja 1868. U krivičnim sudskim stvarima bio je od 1816. do 1822. podređen Građanskom i krivičnom sudu 1. stupnja u Rijeci, a od 1822. do 1850. Gradskom i pokrajinskom sudu u Trstu. Stvaratelj je od 1814. do 1850. djelovao kao kotarsko povjereništvo odnosno kao privatna kotarska oblast, od 1850. do 1854. kao ekspozitura Kotarskog poglavarstva Volosko i od 1854. do 1868. kao mješoviti kotarski ured s upravnim i sudskim funkcijama. Privatni kotar Podgrad prostirao se na područje glavne općine Podgrad i glavne općine Lipa. Glavna općina Podgrad obuhvaćala je podopćine Podgrad i Račice; Podbeže i Zajelšje; Sabonje, Studena Gora i Starod; Vele Mune i Male Mune; Žejane; Hrušica; Obrov i Javorje; Male Loče; Gradišče pri Materiji i Ratomeče; Pregarje i Rrjavče; Gabrk; Huje i Prelože te Poljane pri Podgradu, dok je glavna općina Lipa obuhvaćala podopćine Lipa i Rupa; Jelšane i Dolenje; Novokračina i Nova Vas; Žabiče, Podgraje i Fabče; Klana i Studena:; Lisac, Sušak i Škalnica; Veli Brgud i Mali Brgud; Vele Brce i Male Brce; Šapjane i Pasjak. Nakon ukidanja Kotarskog povjereništva Fünfenberg 1832. području kotara Podgrad priljučen je dio njegova teritorija odnosno glavna općina Materija s podopćinama Hrpelje, Brezovica, Materija, Markovščina, Hotična, Kovčice, Kozina, Tatre, Golac i Slivje. Godine 1827. ime stvaratelja je promijenjeno u Kotarsko povjereništvo Lipa (Bezirkscommissariat Lippa) na temelju Carske odluke od 22. 7. 1823. Istom odlukom bilo je određeno da, osim promjene imena, i sjedište kotara bude premješteno iz Podgrada u Lipu. U gradivu nije pronađeno uporište da je takva odluka doista i sprovedena, a već 1833. se kotaru vraća staro ime Podgrad.
Sjedišta:	Podgrad (1814 - 1868, God 1823. sjedište kotara je formalno preseljeno u mjesto Lipa. U gradivu, međutim, nema naznaka da je odluka o premještanju sjedišta doista i sprovedena. )
Djelatnost:	Od osnivanja 1814. do 1850. stvaratelj je bio nadležan za prvostupanjske upravne poslove te uglavnom i za sve prvostupanjske sudske poslove (ostavine, pupilarne stvari, istrage, parnice) izuzev onih koje se odnose na plemiće i crkvene osobe. Djelovao je kao delegirani sud zemaljskih vlasti. Sudski djelokrug gubi 1850. i ponovno dobiva 1854. od kada je djelovao kao kotarski ured. Upravni djelokrug je uključivao sljedeće poslove: nadzor nad radom glavnih općina i podopćina (od 1843. samoupravnih općina prema provizornom općinskom zakonu za Primorje), interne personalne stvari, skrb o sprovedbi odredbi i propisa viših organa, nadzor nad sigurnošću odnosno javnim redom i mirom, ubiranje poreza na svom teritoriju, obavljanje nekih vojnih poslova (novačenje, potraga za vojnim bjegunacima, skrb za vojne invalide, itd.), zdravstvenu zaštitu stanovništva (cijepljenje, kontrola zaraznih bolesti, primaljstvo, itd.), skrb o siromasima i nadzor dobrotvornih ustanova, izdavanje dozvola za obrt i trgovinu, popravak i gradnju cesta i drugih javnih objekata uključivo i vjerske objekte, nadzor nad radom školskih i crkvenih tijela, nadzor lugara i druge poslove u vezi šuma, neke zemljišno knjižne stvari i stvari plemićkih posjeda, itd. Stvaratelj je obavljao i brojne neupravne administrativne poslove, najviše u svezi prikupljanja statističkih i drugih podataka za potrebe viših instanca te posredovanje obavijesti i uputa prema svojim podanicima.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od 1814. do 1850. na čelu Kotarskog povjereništva bio je kotarski povjerenik (Bezirkscommissar). Ta jedina dužnosnička funkcija u kotaru zadržana je i u kratkotrajnom razdoblju razdvojenosti uprave i sudstva između 1850. i 1854. budući da je Kotarsko poglavarstvo Podgrad bilo samo ekspozitura Poglavarstva u Voloskom. Nakon formiranja objedinjenog Kotarskog ureda Podgrad s upravnim i sudskim nadležnostima čelništvo tog tijela preuzima kotarski predstojnik odnosno predstojnik kotarskog ureda (Bezirksvorsteher). Iskazi kotarskih službenika pokazuju visok stupanj organizacijske stabilnosti kroz cijelo razdoblje djelovanja stvaratelja od 1814. do 1868. godine, dakako s iznimkom perioda od 1850. do 1854. godine. Bilo je to razmjerno malo tijelo sa sucem, adjunktom (pomoćnikom kotarskog povjerenika odnosno predstojnika), aktuarom, dvojicom ili trojicom kancelista (pisara) te poslužiteljem i nekoliko poslužiteljskih pomoćnika kroz cijelo navedeno razdoblje. Na popisu službenika iz 1840. još su pobirač poreza (Steuereinnehmer) i kotarski kirurg (ranarnik).