ARHiNET - Gradsko poglavarstvo Bakar

Povijest:	Stvaratelj je nastao 1874. godine razdvanjem jedinstvenog Gradskog i kotarskog poglavarstva Bakar na Gradsko poglavarstvo Bakar i više poglavarstava upravnih općina s područja bivšeg bakarskog kotara. Zakonska osnova takve upravne podjele bio je Zakon o odcjepljenju općina sačinjavajućih kotar bakarski od istoimenog municipija i njihovom utjelovljenju županiji riječkoj od 27. travnja 1874., na snazi od 1. listopada 1874. Statut slobodnog i kraljevskog grada Bakra usvojen je 7. svibnja 1883. Do 1886. Bakar je samostalni municipij izvan kotara i županije podređen izravno Zemaljskoj vladi Hrvatske i Slavonije, a u nekim stvarima Riječkom guberniju. Zakonom o županijama iz 1886. utjelovljen je Modruško-riječkoj županiji, ali je u upravnim poslovima podređen županijskoj upravi samo u prenesenom djelokrugu i u svezi poreza, dok je u izvornom djelokrugu ostao neposredno podređen Zemaljskoj vladi. Zakonom o gradskim općinama iz 1895. grad Bakar postaje u svim upravnim poslovima podređen Modruško-riječkoj županiji osim u onim koji su zakonom bili pridržani Zemaljskoj vladi. Području grada Bakra pripadali su, osim samog grada, još i mjesta Sveti Kuzam, Škrljevo dolnje i Vitoševo. Banskom naredbom od 3. travnja 1912. Redarstveno povjereništvo Bakar izdvojeno je iz Gradskog poglavarstva i postalo samostalno tijelo, no već je 5. ožujka 1914. ta naredba ukinuta i Redarstveno povjereništvo vraćeno u sastav Gradskog poglavarstva. S raspadom Austro - Ugarske monarhije krajem 1918. prestaje i djelovanje ovog stvaratelja.
Sjedišta:	Bakar (1874 - 1918)
Djelatnost:	Bakarsko gradsko poglavarstvo djelovalo je od 1874. do 1881. na temelju Privremene naredbe za obavljanje općinskih poslova u gradovima i trgovištima s magistratom u krunovini Hrvatskoj i Slavoniji (tzv. općinski red za gradove) od 19. kolovoza 1851., a nakon toga na temelju Zakona od 28. siječnja 1881. o ustrojstvu gradskih općina u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Taj je zakon promijenjen i nadopunjen Zakonom od 5. veljače 1886. i Zakonom od 28. prosinca 1889. Novi Zakon o ustroju gradskih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji donesen je 21. lipnja 1895., a izmijenjen Zakonom od 22. prosinca 1902. Djelatnost stvaratelja bila je prema zakonu iz 1895. općenito podijeljena na izvorni (naravni) i prenešeni djelokrug. Izvornom djelokrugu (samoupravi) pripadalo je donošenje odluka i uredovanje u svezi: unutarnje organizacije i personalnim stvarima stvaratelja; skrbi za općinsku imovinu; općinskog proračuna, računa, prihoda i blagajne općenito; općinskih nameta, zajmova i jamstava; zastupanja općine pred državnim i drugim tijelima; izdavanja građevinskih dozvola te skrbi za uređenje općinskih cesta, puteva, trgova, mostova, obala i općinskih potoka; čišćenja javnih puteva i trgova te njihova popločavanja i uređenja javne rasvjete; uprave poslovima općinskih ustanova te poslovima siromaških zavoda i brige za siromahe općenito; vatrogastva, zaštite protiv poplava i drugih prirodnih nepogoda te brige za postradale, funkcioniranja redarstvenih i zdravstvenih tijela; općinske aprovizacije; sastavljanja mjesnih statuta; patronatskih prava koja pripadaju općini i općinskim ustanovama; podijeljivanja prava građanstva i primanja u općinsku svezu; promjene općinskog teritorija i nadzora međa općinskog zemljišta. U pogledu javne uprave (prenešenog djelokruga) stvaratelj je vršio sve poslove u smislu Zakona o ustrojstvu županija i uređenja uprave u županijama i kotarima od 5. veljače 1886.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Zakonu o gradskim općinama iz 1895. organi bakarske gradske uprave bili su gradsko zastupstvo, gradski načelnik (gradonačelnik) i gradsko poglavarstvo. Gradski načelnik bio je predsjednik gradskog zastupstva, a zamijenjivao ga je podnačelnik. Gradsko poglavarstvo se sastojalo od gradskog načelnika, koji mu je bio na čelu, i određenog broja kancelarijskog (perovodnog), stručnog i pomoćnog osoblja. Konkretan broj i sastav općinskih činovnika i službenika određivao je gradski statut. Za raspravljanje stručnih i drugih posebnih stvari postojali su odbori. Zabilježeno je da su postojali Pravno-politički, Gospodarsko-građevni i Zdravstveno-uboški odbor. Godine 1907. na popisu gradskih činovnika bili su odvjetnik, gradski mjernik i mjerni sudac, gradski oficijal - voditelj urudžbenog zapisnika i drugo, gradski i porezni blagajnik, drugi gradski blagajnik i gradski fizik. Pri Gradskom poglavarstvu je do 1912. i ponovno od 1914. djelovalo Redarstveno povjereništvo sa svojim osobljem