ARHiNET - Ženska stručna škola u Kastvu

Napomena o osnivanju:	Na molbu općinskih vlasti od 9.4.1923. Pokrajinskoj upravi za Hrvatsku i Slavoniju uslijedilo je dopuštenje za otvaranje javne ženske stručne škole odnosno naredba Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju, Odjeljenja za prosvjetu i vjere od 22.8.1923. br. 15991 kojom je osnovana Ženska stručna škola u Kastvu (Službeni glasnik Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju, Odjeljenja za prosvjetu i vjere, XV/1923).
Povijest:	Inicijativu za otvaranje ženskog stručnog tečaja pri Višoj pučkoj školi u Kastvu pokrenulo je Općinsko poglavarstvo Kastav uz suglasnost ravnatelja Više pučke škole dopisom Pokrajinskoj upravi za Hrvatsku i Slavoniju 9.4.1923. godine, a na temelju zaključka općinskog odbora od 7.4. iste godine (HR-DARI-606 Općina kastavska, Opći spisi 1923., br. 1199/1923). Namjera općinskih vlasti bila je ublažiti porast nezaposlenosti prouzročen Rapallskim ugovorom iz 1920. i njegovim posljedicama osnivanjem tečaja za ručni rad u kome bi žene „našle potrebite zarade i zabave“. Škola je počela radom tijekom šk. god. 1923/24. u prosincu 1923. Na molbu općinskog poglavarstva (HR-DARI-606 Općina kastavska, Opći spisi 1924., br. 1459/1924) pri školi je odlukom Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju od 10.4.1924. br. 11933 otvoren i čipkarski tečaj. Čipkarski tečaj je u drugoj polovici dvadesetih godina imao svoj odjel i u Zametu. Kad je Italija u travnju 1941. okupirala i anektirala područje Kastavštine škola ulazi u talijanski školski sustav i šk. god. 1941/42. započela je u skladu s novim normama. Škola nosi talijanski naziv, nastava se održava na talijanskom jeziku, mijenja se osoblje. Pod nadležnošću je Školskog nadzorništva Kvarnerske pokrajine u Rijeci (Proveditorato agli studi per la Provincia del Carnaro). Škola je radila do kraja šk. god. 1942/43., a nisu pronađeni podaci o djelovanju škole do kraja rata. Nakon rata škola nastavlja djelovati po starom nastavnom planu i programu koji je bio na snazi do 10.4.1941. Prema Uputama o nastavku školske obuke Ministarstva industrije i rudarstva Federalne države Hrvatske, Odjela za stručno školstvo br. 3286/45 od 6.6.1945. moralo se odmah pristupiti radu u školama (HR-DARI-922 Obrtna škola Kastav, Opći spisi 1945., br. 2/1945 od 23.6.1945.). Iako je bilo oglašeno da se škola otvara 2.7.1945. (HR-DARI-922 Obrtna škola Kastav, Opći spisi 1945., br. 3/1945 od 25.6.1945.), a školska administracija je radila od kolovoza 1945. (HR-DARI-149 Ženska stručna škola u Kastvu, Opća dokumentacija: Urudžbeni zapisnik općih spisa 1945., br. 1-9), upis u šk. god. 1945/46. obavljen je tek u siječnju 1946. i to u drugi pripravni razred. Nastava je započela 22.1.1946. s privremenim rasporedom u prostoriji Obrtne škole Kastav. Ministarstvo industrije i rudarstva NR Hrvatske, Odjel za stručno školstvo dostavilo je školi Nastavni plan i program za ženske stručne škole u veljači (HR-DARI-149 Ženska stručna škola u Kastvu, Opći spisi 1946., br. 10/1946). Na lokalnoj razini škola je pod nadležnošću Kotarskog N(O)O-a Kastav i Okružnog NO-a za Hrvatsko primorje, od 1946. primorsko-goranskog, Odjela za obrt i industriju (stručno školstvo). Škola je djelovala sa značajnim poteškoćama bez potrebnih sredstava. Konačno, rješenjem Ministarstva industrije i rudarstva NR Hrvatske, Odsjeka za stručnu nastavu br. prs. 8361/46 od 21.8.1946. Državna ženska stručna škola u Kastvu zatvorena je s danom 10.9.1946. (NN 117/1946).
Sjedišta:	Kastav
Djelatnost:	Svrha škole bila je djevojke osposobiti za samostalno privređivanje i pripremiti ih za praktičan rad u domaćinstvu. Po statutu iz 1894. školovanje traje četiri godine. Program škole ovisan je o broju učitelja, a uključuje predmete (tečajeve) šivanja rublja, krojenja, kitničarstva, vezenja rublja i tkanja tepiha, hrvatskog jezika, računstva, crtanja i kućanstva. U školu su mogle biti primljene djevojke koje su ispunile školsku obvezu i navršile bar 12 godina. Krojenje su mogle polaziti učenice kojima je najmanje 14 godina. Hrvatski jezik, računstvo i kućanstvo bilo je obavezno za učenice koje nisu navršile 14 godina, a osim niže pučke škole nisu imale završenu nijednu drugu školu. Isti propis uredio je i pitanje narudžbi kao i zarade učenica, učiteljica, ravnatelja i škole od prihoda ostvarenog od prodaje radova. Prema Zakonu o ženskim zanatskim i ženskim stručnim učiteljskim školama iz 1932. godine nastava traje tri godine, dvije godine u dva stručna razreda i jednu godinu praktične obuke u školskoj radionici. Za učenice od 12 do 14 godina starosti mogu se otvoriti dva pripravna razreda ako postoji dovoljan broj polaznica. U prvi pripravni razred primaju se učenice koje su završile najmanje četiri razreda osnovne škole i u godini upisa navršile 12 godina. U drugi pripravni razred primaju se polaznice koje su završile prvi pripravni, koji razred srednje škole i imaju 13-15 godina te položen dopunski ispit iz stručnih predmeta. U prvi stručni razred primaju se učenice koje su završile drugi pripravni razred, koje su završile najmanje dva razreda srednje škole (gimnazije, realke, građanske) ili šest razreda osnovne škole i koje u godini upisa pune najmanje 14, a najviše 16 godina života. Ženske zanatske/stručne škole sa završnim ispitom imale su za struku rang nepotpune srednje škole s nižim tečajnim ispitom, ako su apsolventice ostale u svojoj struci. Škole su imale odsjeke za krojenje i šivanje rublja te krojenje i šivanje odijela, a po potrebi mogle su organizirati i druge odsjeke predviđene zakonom.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Ustrojstvo i program škole bili su utemeljeni u Naredbi kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 21.6.1894. br. 7569. kojom se propisuje ustrojni štatut, školski red i naučna osnova za ženske stručne škole (Službeni glasnik kr. hrv.-slav.-dalm. Zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, 1894:127). Od šk. god. 1932/33. na snazi je Zakon o ženskim zanatskim i ženskim stručnim učiteljskim školama (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 82/1932).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Po zakonu iz 1932. školsku upravu čine direktor odnosno upraviteljica, razredni starješina, razredno vijeće (razredni starješina i svi nastavnici jednog razreda) i nastavnički savjet (upravitelj i svi nastavnici). Nastavnički savjet se sastaje po potrebi i donosi odluke koje se odnose na cjelokupan rad škole. Upravitelj je na kraju svake školske godine dužan podnijeti godišnje izvješće o stanju i radu škole. Ministar trgovine i industrije propisuje Pravilnik o radu i dužnostima direktora, upravitelja i nastavnica, Pravilnik o radu i dužnostima razrednog starješine, razrednog vijeća i nastavničkog savjeta, Pravilnik i uputstva o uređenju školske arhive, vođenju knjiga i vršenju administrativnih poslova i druge provedbene propise. Prema zakonu uz školu su se mogli otvarati tečajevi za izučavanje i usavršavanje u obrtničkim strukama, a koje su polazile odrasle žene.
Opći kontekst:	Razvoj stručnog školstva na prijelazu stoljeća, specifično između dva svjetska rata.