ARHiNET - Kotarsko povjereništvo Lovran

Povijest:	Kotarsko povjereništvo Lovran započelo je s radom 1814. godine. Osnovano je tijekom obnove austrijskog sustava vlasti u Primorju nakon sloma francuske uprave u Ilirskim pokrajinama u jesen 1813. Nastao s ciljem izgradnje građanske umjesto feudalne uprave na kotarskoj razini stvaratelj je od samog početka imao značaj kotarskog povjereništva (Kommissariat) iako se u spisima često naslovljava i kao kotarska oblast (Bezirksobrigkeit). Od 1814. do 1822. bio je u sastavu Riječkog okruga, a nakon ukidanja potonjeg prvo do 1825. u sastavu jednog provizornog upravnog okruga sa sjedištem u Pazinu i od 1825. do 1827. u sastavu Istarskog okružja. U sudskim poslovima stvaratelj je bio do 1822. podređen Građanskom i krivičnom sudu 1. stupnja u Rijeci, a nakon toga Gradskom i pokrajinskom sudu u Trstu te u žalbenom postupku i Apelacionom sudu u Klagenfurtu odnosno od 1817. do 1822. Apelacionom sudu u Rijeci. Godine 1827. došlo je do spajanja kastavskog i lovranskog kotara u jedinstveni kotar Volosko te je sukladno tome Kotarsko povjereništvo Lovran ukinuto.
Sjedišta:	Lovran
Djelatnost:	Stvaratelj je pretežno imao prvostupanjske upravne i neke sudske nadležnosti (poglavito ostavinske i pupilarne predmete te istrage). To je uključivalo sljedeće poslove: nadzor nad radom glavnih općina i podopćina i brigu o sprovedbi odredbi i propisa viših organa, nadzor nad sigurnošću odnosno javnim redom i mirom, ubiranje poreza na svom teritoriju, obavljanje nekih vojnih poslova (novačenje, potraga za vojnim bjeguncima, skrb za vojne invalide, itd.), zdravstvenu zaštitu stanovništva (cijepljenje, kontrola zaraznih bolesti, primaljstvo, itd.), izdavanje dozvola za obrt i trgovinu, popravak i gradnju cesta i drugih javnih objekata uključivo i vjerske objekte, nadzor nad radom škola i crkava, nadzor nad poslovima ribarstva, brodogradnje i pomorstva, sanitetsku kontrolu luka odnosno lučkih uprava, itd. Stvaratelj je obavljao i brojne neupravne administrativne poslove, najviše u svezi prikupljanja podataka za potrebe viših instanca te posredovanje obavijesti i uputa prema svojim podanicima. U područnom smislu stvaratelj je bio nadležan za glavne općine Lovran, Mošćenice i Brseč.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu Kotarskog povjereništva Lovran bio je kotarski povjerenik (commissario). On je svojim područjem upravljao pomoću glavnih općina i podopćina na čijem su čelu bili općinski podestati, podopćinski župani (agenti sottocomunali) i općinski delegati koje su izabirali sami općinari. Svi su oni smatrani osobljem kotarskog povjereništva. Pri stvaratelju je djelovao kotarski sud (Giudizio distrettuale di Lovrana) čije je poslove također vodio kotarski povjerenik uz pomoć dvojice prisjednika (assessori). Djelovao je kao delegirani sud zemaljskih vlasti. Također je dokumentirano da je lovransko kotarsko povjereništvo imalo svog ubiratelja poreza (ricevitore delle contribuzioni), aktuara (attuario), redarstvenike (sargenti) i poslužitelje - tekliče (fante). Godine 1819. su na području kotara postavljeni općinski čuvari šuma (lugari). Potvrđivalo ih je i materijalno pomagalo kotarsko povjereništvo a inače su djelovali samostalno. Čini se da kotar nije imao svoga liječnika i ranarnika - kirurga obzirom da se ne spominju u spisima, a da su neke njihove poslove na području kotara, npr. cijepljenje i mrtvozorništvo, obavljali kastavski kotarski ranarnik Franjo Dukić i lovranski župnik. Kotarski povjerenici Lovrana bil su, kronološkim redom, Anton Polčić, Tadej Rupnik, Alojz Kern, Pio Persić de Köstenheim, Josip Uršić i još neki čija imena nisu identificirana.