ARHiNET - Vojni komunitet Bjelovar

Povijest:	Vojni komuniteti su bili kompromisno rješenje koje je objedinjavalo upravne, ekonomske i vojne segmente vlasti na području Vojne krajine s naglaskom na vojni segment kao primarni. Zbog nedostatka podataka ne može se utvrditi točan datum osnivanja Vojnog komuniteta Bjelovar. Prema nekima se datumom osnivanja smatra godina izgradnje, 1756. godine, drugi su mišljenja da je grad stekao status komuniteta između 1763 i 1765. Prvi službeni podatak o spominjanju Bjelovara kao komuniteta datira iz 1771. godine. Vojni komunitet Bjelovar razvojačen je 1871. godine,a sjedinjen je sa civilnim dijelom Hrvatske tijekom 1881. godine.
Sjedišta:	Bjelovar
Djelatnost:	Stvarna nadležnost komunitetskog magistrata obuhvaćala je upravne i sudske poslove na području svog teritorija i bila je regulirana s dva propisa s kraja 18. stoljeća, komunitetskim regulativom iz 1787. godine te drugim komunitetskim propisom za Bjelovar i Ivanić iz 1794. godine. Teritorijalno je komunitete obuhvaćao prostor između toka potoka Plavnice na zapadu i toka Bjelovacke na istoku uključujući i naselje Češke kolonije.
Unutarnji ustroj / genealogija:	U početku je vojnim komunitetom upravljao magistrat izabran od građanstva što je kasnije ograničila vojska. Prema regulama s kraja 18. stoljeća magistrat je imao funkciju prvostupanjskog suda za sve nevojne osobe, dok je za vojne obveznike bio nadležan pukovnijski sud i delegirani Vojni sud. Magistratsko sudsko tijelo sačinjavaju gradski tužitelj i gradonačelnik kao sudac, dok su gradski vijećnici imali status sudaca prisjednika. Vođenje sudskog postupka pratio je pravni odjel general komande koje je ujedno bilo i stručno savjetodavno tijelo. Gradski tamničar je bio zadužen za čuvanje osuđenih osoba, a troškove njihova čuvanja snosi komunitet. Za vršenje policijskih poslova bio je nadležan vojno-policijski upravitelj, a pomagali su mo gradski stražmeštar, kaplar i osam gradskih vojnika.