ARHiNET - Državni arhiv u Zadru

Napomena o osnivanju:	Državni arhiv (Archivio generalizio) osnovan je odlukom mletačkog generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Francesca Molina, 20. rujna 1624. godine. Zadarski gradski arhiv postoji od 1390. godine.
Povijest:	Godine 1624. generalni providur Francesco Molin po ovlaštenju mletačkog Senata osniva Arhiv generalnog providura koji je postao jezgrom oko koje će se kasnije sabrati i druga građa. Taj je arhiv imao značaj pismohrane-registrature koja je bila u nadležnosti providura, a samom odredbom kojom je osnovan određen je položaj službenika, osigurane su prostorije za smještaj građe i doneseni propisi o unutarnjem redu, poslovanju i zaštiti. Nakon pada Mletačke republike (1797.) u arhivu se nalaze i spisi zadarskog kneza i kapetana te fiskalnog savjetnika. U vrijeme francuske uprave u arhiv dolaze spisi ukinutih benediktinskih samostana kao i spisi Prve austrijske uprave (1797-1805). Od početka druge austrijske uprave (1814) arhiv ima stalnog arhivista. Od 1850. arhiv prerasta u značajnu arhivsku ustanovu: sva je građa sređena i izrađeni su inventari, indeksi, katalozi i repertoriji. Arhiv se u razdoblju 1883-1902 povećava i drugom građom, koju je tadašnja austrijska uprava koncentrirala u ovom središnjem arhivu (arhivi gradova Korčule, Splita, Kotora, Omiša, Brača, Makarske i Nina). Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u razdoblju 1918-1922 djeluje najprije pod nazivom Arhiv vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korčulanske otoke, a od 1922. godine kao Povijesni arhiv kraljevske prefekture. Od godine 1928. kao samostalna ustanova, Državni arhiv u Zadru, podređen je Ministarstvu unutrašnjih poslova u Rimu. Arhiv od 1945. do 1960. godine djeluje kao Državni arhiv sa stvarnom i teritorijalnom nadležnošću za cijelo područje Dalmacije do 1952. godine kada se osniva Gradski arhiv u Splitu. Od 1960. godine nosi naziv Historijski arhiv. Godine 1960. Državni arhiv u Zadru mijenja naziv u Historijski arhiv u Zadru, a 1993. godine u Povijesni arhiv u Zadru. Najposlije, 1997. godine ponovo dobiva naziv Državni arhiv u Zadru.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	Državni arhiv u Zadru mjerodavan je za sudsko, upravno i privredno gradivo te gradivo društvenih djelatnosti, crkvenih ustanova i privatnih osoba na teritoriju Zadarske županije i na dijelu Ličko-senjske županije (Novalja).
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Arhiv je od 1945. godine do 1957. godine, uz Državni arhiv u Dubrovniku, jedini na priobalju te se njegova područna nadležnost protezala na cijelo područje Dalmacije. Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi izvršavaju arhivsku službu (NN 28/1963) utvrđeno je područje nadležnosti tadašnjeg Historijskog arhiva na općine Benkovac, Biograd na Moru, Drniš, Knin, Obrovac, Pag, Šibenik i Zadar. Otada se područna nadležnost arhiva nije mijenjala, osim što je područje do danas bilo nekoliko puta različito administrativno uređeno. Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, temeljenim na Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/1992, 10/1997), Arhiv je svoju nadležnost protegnuo na područje Zadarske županije (osim Gračaca) i dijelom Ličko - senjske (Grad Novalja). Godine 2009. osniva se Državni arhiv u Šibeniku te se izdvaja područje Knina i Šibenika iz nadležnosti Državnog arhiva u Zadru, a istovremeno se osniva Sabirni centar u Novalji za cijeli otok Pag.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Sadašnju organizacijsku strukturu Arhiva čine: Odjel za sređivanje, obradu i zaštitu arhivskog gradiva do 1813. godine; Odjel za sređivanje, obradu i zaštitu arhivskog gradiva od 1813. do 1918. godine; Odjel za sređivanje, obradu i zaštitu arhivskog gradiva od 1918. godine; Odjel za sređivanje, obradu i zaštitu arhivskog gradiva Zadarske nadbiskupije; Odjel vanjske službe; Odjel za dokumentacijske - informacijske poslove s arhivskom čitaonicom; Odjel za opće poslove; Odjel za restauriranje, mikrofilmiranje i fotografiranje; Odjel arhivske knjižnice; Sabirni arhivski centar Novalja.