ARHiNET - Državni arhiv u Zadru

Naziv:	Državni arhiv u Zadru
Tip imatelja:	Arhiv s pravom nadzora
Oznaka:	DAZD
Nadležni arhiv:	Državni arhiv u Zadru
Historijat:	Državni arhiv u Zadru
Status:	Javni
OIB/MB:	3142019

Sjedište:	Hrvatska Zadar Ruđera Boškovića 1, 23000 Zadar
Telefon:	023 211 530
Fax:	023 214 908
E-mail:	drzavni-arhiv-zadar@zd.t-com.hr; dazd@dazd.hr
Web:	www.dazd.hr

Osnivač:	Republika Hrvatska
Godina osnutka:	1624.
Vrsta ustanove:	državni arhiv
Pravni oblik:	javna ustanova
NK djelatnosti:	Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti
Niža tijela:	Sabirni arhivski centar Novalja [DAZD-ASC-NO]
Politika akvizicija:	Državni arhiv u Zadru preuzima po službenoj dužnosti gradivo tijela lokalne uprave i samouprave, ustanova, javnih poduzeća i drugih službi čija se djelatnost odvija na području teritorijalne nadležnosti Arhiva. Arhiv posjeduje brojne osobne i obiteljske fondove te fondove raznih privatnih organizacija- udruga, poduzeća i sl.
Nadležnost:	Teritorijalna nadležnost proteže se na područje Zadarske županije (osim općine Gračac) i dijelom Ličko-senjske županije (grad Novalja). Gradovi: Benkovac, Biograd na moru, Nin, Novalja, Obrovac, Pag, Zadar i općine: Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Tkon, Vir, Vrsi, Zemunik Donji.
Gradivo:	Godine 1624. generalni providur Francesco Molin po ovlaštenju mletačkog Senata osniva Arhiv generalnog providura koji je postao jezgrom oko koje će se kasnije prikupiti i drugo gradivo. Nakon pada Mletačke republike (1797.) u Arhivu se nalaze i spisi zadarskog kneza i kapetana te fiskalnog savjetnika. U vrijeme francuske uprave u Arhiv dolaze spisi ukinutih benediktinskih samostana kao i spisi Prve austrijske uprave (1797-1805). Arhiv se u razdoblju 1883-1902 povećava i drugim građom, koju je tadašnja austrijska uprava koncentrirala u ovom središnjem arhivu (arhivi gradova Korčule, Splita, Kotora, Omiša, Brača, Makarske i Nina). Nakon 1945. godine u Arhiv su pristigli spisi Makarske, Paga, Raba, Trogira, Skradina i Šibenika te velika zbirka matičnih knjiga s područja Dalmacije. Danas se u Arhivu nalazi 590 arhivskih fondova i zbirki, u ukupnoj količini od 7.000 d/m arhivskog gradiva. Najstariji zapis potječe iz X. st., a gradivo je sustavno sačuvano od XIV. st.

Radno vrijeme:	Čitaonica je otvorena svakim radnim danom od 8,30 do 14,30, a subotom, uz najavu od 8,30 do 12,00.
Uvijeti korištenja:	Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) i Pravilniku o radu čitaonice DAZD-a.
Opis zgrade(a):	Uz sjeveroistočne zidine grada, na zemljištu nekadašnje crkve Sv. Ivana Krstitelja, podignuta je zgrada vojarne i Vojne bolnice 1845. godine. Nova masivna zgrada presjekla je jednobrodni prostor stare crkvice, koja je tom prilikom porušena, zajedno s još jedanaest stambenih kuća. Zemljište je pripremljeno u kolovozu 1844. godine a izvedba radova povjerena je poduzetniku Carlu Colombu. Na velikoj površini izgrađena je vojarna, otvorena nova Ulica Sv. Ivana (današnja ulica Ruđera Boškovića), proširena ulica s unutarnje strane Kopnenih vrata (današnja Ulica Ante Kuzmanića), uređen trg uz oružarnicu topništva i otvoren novi trg na kraju Ulice Sv. Ivana (današnja Poljana Pavla Pavlovića). Nakon raznih neostvarenih projekata za gradnju suda, zatvora i kaznionica, koji su predviđali nova urbanistička rješenja u nekim djelovima grada, podizanje te vojarne značilo je prvo takvo ostvarenje, gdje se ruše stari objekti i mijenjaju odnosi gabarita i mreže ulica. Želja projektanta bila je osuvremeniti i uljepšati taj dio grada prema urbanističkim saznanjima toga vremena, otvaranjem širih, zračnih i pravilnih ulica na samom ulazu u grad. To je bio začetak kasnije prometnice koja vodi bedemima sa sjeverne strane grada, i kružno se vraća do Kopnenih vrata. Austrijskim arhitektima bio je blizak sustav kružnog prometa i njegova primjena nakon rušenja bedema. Kasnijom izgradnjom obalnog područja grada, nakon 1868. godine Vojarna se uklopila u gradsko tkivo pridržavajući se nizu građevina tipičnih za srednjoeuropsku neostilsku izgradnju kraja 19. stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata i gotovo potpunoga rušenja toga ambijentalno povezanoga dijela grada, ta zgrada teško nalazi zajedništvo s novonastalim praznim prostorima. Zgrada Vojarne izduženoga je pravokutnoga tlocrta s izvučenim središnjim rizalitom, gdje se nalazi ulaz koji vodi u središnje postavljeno veliko stubište. Sa svake strane stubišta simetrično se odvaja prostrani hodnik s okomito postavljenim nizom soba. Svi unutarnji prostori nadsvođeni su i učvršćeni lukovima. Zgrada je trokatna, s pročeljem prema Ulici Ruđera Boškovića. Skromnih je oblikovnih obilježja, s nizom strogih, pravokutnih dvojnih prozora, a samo lagano izvučeni središnji rizalit pridonosi plastičnosti masa. Rustikalna obrada rubova i rizalitnoga prizemlja jedini je ukrasni element te vojne građevine, u kojoj je danas smješten Državni arhiv u Zadru i Znanstvena knjižnica.
Lokacija:	Državni arhiv u Zadru nalazi se u ulici Ruđera Boškovića b. b. u samom centru grada u neposrednoj blizini Sveučilišta u Zadru. Do nas možete doći pješice, automobilom i gradskim autobusnim linijama.

Usluge istraživanja:	Čitaonica Državnog arhiva u Zadru raspolaže s 30-tak radnih mjesta od čega su dva opremljena čitačima mikrofilmova. U Čitaonici se nalaze inventari fondova i zbirki DAZD-a te manja priručna referentna zbirka knjižnog gradiva koja se sastoji od enciklopedija i priručnika, rječnika stranih jezika, objavljenih pomagala i gradiva, arhivskih časopisa i sl. U Čitaonici se uz arhivsko naručuje i koristi i knjižnično i fotografsko gradivo. Gradivo Zadarske nadbiskupije naručuje se i koristi se u čitaonici Arhiva Zadarske nadbiskupije na adresi Nadbiskupski ordinarijat, Jurja Bijankinija 2. a gradivo Sabirnog arhivskog centra Novalja, Dalmatinska 16 u Novalji. Osoblje u čitaonici pruža stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala i naručivanju gradiva. Za savjetovanje u svezi s temom istraživanja i obavijestima o istraživačkim uslugama korisnici se mogu obrati arhivistima. Istraživanje gradiva za potrebe stranaka naplaćuje se prema Cjeniku DAZD-a.
Ostale usluge:	Za korisnike nije dopušteno izrađivati preslike obavijesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova i zbirki kao i njihovih većih djelova. Za gradivo s ograničenim pravom korištenja potrebno je uputiti zahtjev ravnatelju DAZD-a. Snimci se u načelu rade iz zaštitnih mikrosnimaka. Naknade za izradu preslika utvrđene su Cjenikom usluga DAZD-a kojeg godišnje odobrava Ministarstvo kulture. DAZD pridržava pravo odbiti izradu preslika iz zaštitnih ili drugih razloga. Za izdavanje ovjerenih prijepisa ili preslika naplaćuje se naknada prema Cjeniku usluga DAZD-a. Za korištenje arhivskog gradiva u svrhu promidžbe, stjecanja dobiti kao i za umnažanje ili objavljivanje reprodukcija ili izvornog arhivskog gradiva, potrebno je zatražiti posebno odobrenje arhiva. Arhiv sudjeluje u dobiti ostvarenoj objavljivanjem reprodukcija ili gradiva prema posebnom ugovoru koji se sklapa s korisnikom.
Javni sadržaji:	U Izložbenoj dvorani DAZD-a povremeno se postavljaju izložbe arhivskog gradiva ili izložbe koje priređuju druge ustanove ili pojedinci. Izložbe se mogu razgledati u radno vrijeme Arhiva ujutro od 9-13 h, te izvan radnog vremena Arhiva u popodnevnim satima od 17-20 h.

Identifikator:	HR-DAZD / IM 53
Pravila ili propisi:	Međunarodni standard za opis imatelja arhivskog gradiva (ISDIAH), prvo izd. Pariz, 2008
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica